Poljoprivrednici koji su uzgajali hranu koju jedete za doručak najvjerojatnije su na kraju svoje karijere. Ukupno 3,4 milijuna poljoprivrednika u SAD-u u prosjeku ima 58 godina, dok su 2012. imali u prosjeku 56 godina. Samo devet posto američkih poljoprivrednika mlađe je od 35 godina, ali taj je postotak počeo rasti: prema posljednjem popisu broj američkih poljoprivrednika mlađih od 35 godina porastao je za 11 posto. Još više iznenađuje da "poljoprivrednik generacije Z (eng. Gen Z farmer) ima više od 30 milijuna pregleda na TikToku, dok "seosko gospodarstvo generacije Z" (eng. Gen Z farm) ima 17 milijardi pregleda.
Postoji, naravno, veliki jaz između trendova na društvenim mrežama i kretanjima radne snage: broj mladih poljoprivrednika ne raste ni približno tako brzo koliko stariji radnici napuštaju scenu. Pred poljoprivredom, političkim dužnosnicima i investitorima puno je posla kako bi privukli i zadržali nove članove.
Dobra je vijest da postoji mnogo argumenata koje mogu pružiti mladima.
Mnogi novopridošli u poljoprivredu zapravo nikada neće doći u kontakt s tlom jer industrija prolazi kroz tehnološku i kulturnu transformaciju: poljoprivreda 21. stoljeća postaje demografski raznolika i multidisciplinarna - s jednako velikim naglaskom na naprednim tehnologijama kao i na obradi tla.
Čak i dok mladi poljoprivrednici prihvaćaju tradicionalne metode uzgoja poput regenerativne poljoprivrede, okreću se budućnosti u kojoj satelitski podaci mijenjaju mjesto i način uzgoja hrane; dronovi siju i prskaju polja dok ih roboti njeguju i beru; genetska modifikacija donosi nove sorte klimatski otpornih usjeva; laboratoriji za uzgoj mesa uzgajaju zdrave proteine iz animalnih stanica; vertikalne farme u urbanoj sredini proizvode voće i povrće radikalnom brzinom i učinkovito; agrosolarne farme spajaju proizvodnju energije i hrane.
Sve više mladih poljoprivrednika ide u polje, ali to ne mislim doslovno, jer se definicija poljoprivrednika mijenja.
Vratimo se malo unatrag i pogledajmo podatke: prema popisu stanovništva, 80 posto poljoprivrednika mlađih od 35 godina zaposleno je u poljoprivredi manje od desetljeća. To je značajan broj u industriji u kojoj na 96 posto farmi rade pripadnici više generacija. To bi moglo značiti da većina novih sudionika postaje poljoprivrednicima jer to želi, a ne zato što je to njihovo obiteljsko nasljeđe. Donose svjež način razmišljanja, neopterećen starim pristupima.
Marketinška analiza definirala je generaciju Z kao onu koja mijenja način prehrane i pomiče tržišne niše, uključujući organske i lokalne proizvode te biljne alternative. Ovakav način razmišljanja predstavnici te generacije unose u proizvodnu stranu prehrambene industrije.
Što je najvažnije, oni pomažu u diversifikaciji industrije kojom su u posljednjem stoljeću uvelike dominirali muškarci, bijelci i konzervativci. Agrarni život, koji je Thomas Jefferson svojedobno najavio kao utjelovljenje američkih ideala, s vremenom živi sve manje ljudi. Veličina američkih farmi eksponencijalno je rasla posljednjih pola stoljeća, dok se broj farmi s više od šest milijuna, koliko ih je bilo 1935., danas smanjio na trećinu.
Mlade žene sve su prisutnije na terenu. Prema američkom popisu poljoprivrede, broj poljoprivrednica porastao je za 27 posto. Dužnosnici i političari koji se bave poljoprivredom moraju učiniti više kako bi potaknuli raznolikost među mladim poljoprivrednicima s programima koji bi olakšali teret studentskih zajmova i mladima i onima koji nisu bijelci pružili značajnija i trajnija sredstva za kupnju zemlje.
Poljoprivreda treba mlađe radnike jer će biti potrebne potpuno nove vještine kako bi se hranila ljudska populacija u sve težim okolišnim uvjetima. Klimatske promjene ključna su briga za generaciju Z. Izvršni direktori u poljoprivredi moraju priznati da je njihova industrija doprinijela krizi, dok istovremeno argumentiraju da poljoprivreda može biti ključno rješenje za klimatske probleme.
Regenerativne prakse i visokotehnološki alati mogu transformirati industrijske poljoprivredne površine u ogromnu "spužvu" za ugljik koja upija i pohranjuje stakleničke plinove koji zagrijavaju planet.
Zaključak je jasan: kreatori politike i čelnici industrije imaju dobar razlog za privlačenje bistrih umova generacije u usponu. Mladima moraju jasno dati do znanja da su predani demografskoj diversifikaciji, održivom rastu, premošćivanju tradicionalnih i visokotehnoloških praksi te stvaranju radne snage s velikim rasponom vještina.