Mađarske tvrtke imaju i formalnu potporu države da ulažu u zemlje koje su prepoznate kao strateški važne, a zemlje Adria regije s kojima graniče to svakako jesu. Premijer Viktor Orbán, koji je na vlasti već 14 godina i koji se u smatra disidentom u EU, nastoji imati dobre političke odnose sa susjednim zemljama i nekako proširiti svoj utjecaj u neposrednom okruženju. To podrazumijeva veću gospodarsku prisutnost u tim zemljama, prvenstveno kroz investicije.
Mađarska vlada izdvaja novac u posebne fondove koji omogućuju mađarskim gospodarstvenicima da se zainteresiraju i plasiraju svoj novac i resurse na ova tržišta. Mađarske tvrtke često se dogovaraju kako će nastupiti u pojedinim poslovnim pothvatima te kako će rasporediti teritorij i područje na kojem će poslovati u inozemstvu. Zanimljivo je da se u svakoj državi Adria regije ističe po jedan mađarski biznismen koji uživa veliko povjerenje Viktora Orbána.
Statistika pokazuje da su mađarske tvrtke u zadnjih deset godina u Adria regiju uložile gotovo 2,5 milijardi eura, od čega najviše, gotovo 50 posto, u Srbiju (1,2 milijarde), zatim u Hrvatsku (869 milijuna), Sloveniju (366 milijuna). Najmanje, samo 22 milijuna eura, uložile su u Sjevernu Makedoniju. No, zemlje Adria regije znatno su manje ulagale u suprotnom smjeru, odnosno u Mađarskoj. Najviše ulaganja u posljednjih deset godina stiglo je iz Srbije (73 milijuna), a zatim iz Slovenije (48 milijuna).
Prema Bloombergu, granica između biznisa i politike izbrisana je u Mađarskoj, gdje je nova elita povezana s Orbánovom obitelji i njegovom vlašću preuzela velike poslove otkako je nacionalistički vođa došao na vlast 2010. godine.
SRBIJA: Prijateljstvo Vučića i Orbána otvorilo vrata madžarskom kapitalu
Veza između politike i biznisa možda se najjasnije ogleda u Srbiji. Zahvaljujući prijateljstvu Aleksandra Vučića i Viktora Orbána, posljednjih godina ojačala je politička suradnja Srbije i Mađarske, što je otvorilo put rastu trgovinske razmjene dviju zemalja, zajedničkim ulaganjima u energetiku te dolasku mađarskog kapitala u Srbiju.
Tvrtke bliske premijeru Mađarske u posljednje su vrijeme bacile oko na poslovne i industrijske nekretnine u Srbiji i ozbiljno se pozicionirale na tom tržištu.
Nedavno je Orbánov zet István Tiborcz preko svoje tvrtke Diófa Fund Management kupio 11 luksuznih poslovnih zgrada u Beogradu od svog poslovnog partnera Dániela Jellineka, mađarskog biznismena, s kojim mu se nekretninski biznis prepliće i u matičnoj zemlji.
Mađarska vlada izdvaja novac u posebne fondove koji potiču gospodarstvenike da se zainteresiraju za regionalna tržišta i na njih uđu s investicijama.
Zanimljivo je da ih je kupio po nešto nižoj cijeni nego što ih je prije tri godine od GTC-a kupila Jellinekova tvrtka Indotek. Tada su plaćene oko 270 milijuna eura, što govori da je ova kupnja zapravo reguliranje njihovih međusobnih odnosa ili pozicioniranja na tržištu.
Orbánov zet namirisao profit na tržištu nekretnina
Prema podacima konzultantske kuće za tržište nekretnina CBRE, cijene najma poslovnog prostora u Beogradu porasle su za oko 10 posto u posljednje dvije godine, a očekuje se rast od tri do pet posto u sljedeće dvije, jer nema dovoljno poslovnog prostora.
Iako je izašao s tržišta uredskih prostora, Jellinekov Indotek postao je jedan od glavnih igrača na tržištu industrijskih nekretnina. Indotek u Srbiji gradi tvorničke hale i iznajmljuje ih stranim investitorima, što se pokazalo isplativim poslom. Prema istraživanju koje je proveo CBRE, prošle je godine 23 posto investitora željelo ulagati u ovo područje nekretnina, dok će ih 2024. godine to učiniti čak 43 posto.
S druge strane, Tiborczeva tvrtka Waberer's International u listopadu prošle godine kupila je domaćeg distributera MDI s namjerom da postane glavni pružatelj logističkih usluga u Srbiji.
Inače, Jellinek nije fokusiran samo na Srbiju. Vrlo je prisutan i u Hrvatskoj, gdje je najpoznatiji po tome što je bio u igri za preuzimanje 43 posto udjela ruskog Sberbanka u hrvatskoj Fortenovi, nekadašnjem Agrokoru, koji je tada postao stopostotni vlasnik Mercatora.
Indotek također posluje i u hrvatskom turističkom sektoru kroz svoju većinsku tvrtku kćer Dalmatie Grupa, koja posjeduje pet hotela, jedno ljetovalište, jedan kamp i jednu marinu. Navedene nekretnine nalaze se na području Primoštena, Gradca, Trpnja i Jelse na Hvaru.
Dakle, dolazak ove dvije tvrtke na naše prostore koincidira sa strategijom Mađarske da se što više približi svojim balkanskim susjedima.
Katarina Zakić, znanstvena suradnica Instituta za međunarodnu politiku i gospodarstvo, ističe da je Istvan Tiborcz, zet premijera Orbána, poznato ime u poslovnom svijetu, prije svega u Mađarskoj, a potom i u našem susjedstvu. Uspon njegovih tvrtki bio je brz i učinkovit, što većina analitičara pripisuje njegovim bliskim vezama s premijerom Orbánom.
Strategija razvoja njegovih tvrtki u regiji prilično je slična onoj u Mađarskoj – ulaganja u sektor nekretnina (poslovne zgrade, trgovački centri), hotelijerstvo, uličnu rasvjetu i medije.
Od 2010. godine tvrtke s mađarskim kapitalom uložile su u Srbiju oko 1,2 milijarde eura putem izravnih stranih ulaganja, od čega 42 posto u 2019. godini, što je 521 milijun eura, prema podacima Privredne komore Srbije.
Biografija Dániela Jellineka vrlo je slična, s tim da se prvenstveno bavi nekretninama, iako je zabilježen i pokušaj kupnje Zračne luke Budimpešta.
"Dakle, Mađarska se polako, ali sigurno pozicionira kao jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Srbije", kaže Zakić.
Mađarske kompanije investirale 1,2 milijarde eura
Prema podacima Privredne komore Srbije, tvrtke s mađarskim kapitalom su od 2010. u Srbiju uložile oko 1,2 milijarde eura kroz izravna strana ulaganja, od čega su 42 posto, odnosno 521 milijun eura, plasirale u 2019. godini.
U Srbiji već dugi niz godina posluju mađarske kompanije kao što su MOL, OTP Banka, MasterplastYU, Knott Autoflex, Mini Pani i Tiszo Automotive.
OTP banka trenutačno je jedna od najvećih banaka u Srbiji. Na srpsko tržište ušla je 2007. kupnjom Niške, Cepter i Kulske banke. Deset godina poslije od Grka je kupila Vojvođansku banku i NBG leasing za 125 milijuna eura. OTP grupa kupila je Societe Generale Srbija 2019., ali je iznos transakcije ostao tajna.
Vučić i Orbán sastali se više od 40 puta
"Ono što treba naglasiti u konkretnom slučaju je da su u posljednjih deset godina premijer Orbán i predsjednik Vučić imali više od 40 službenih susreta, da je predsjednik Orbán primio orden Republike Srbije (na velikoj ogrlici za izuzetne zasluge u razvijanju i jačanju miroljubive suradnje i prijateljskih odnosa između dviju država) te da su bilateralni susreti svih ministara obiju država vrlo česti", kaže Zakić.
Naftovod i nogometni klub
Dobri politički odnosi Vučića i Orbána svakako su pridonijeli prevladavanju određenih prepreka u suradnji, a jedan od čimbenika postignutog dogovora o skladištenju srbijanskog plina u Mađarskoj, nakon izbijanja rata u Ukrajini, bila je uspostava zajedničkog poduzeća za trgovinu plinom. Srbija i Mađarska najavile su izgradnju novog naftovoda, između Novog Sada i mjesta Alđe, kojim bi se energija dopremala kopnenim putem, izravno iz naftovoda "Družba" – najdužeg na svijetu koji se proteže na 4000 kilometara između Rusije i Njemačke.
Mađarska i kroz sport širi svoju meku moć u Srbiji. Nogometni klub TSC iz Bačke Topole dobio je 9,5 milijuna eura od mađarske vlade za izgradnju jedne od najmodernijih nogometnih akademija u Srbiji, a otvorenju stadiona nazočio je i sam Viktor Orbán koji posebnu pozornost posvećuje Vojvodini u kojoj živi i mađarsko stanovništvo.
HRVATSKA: Bog, sreća i Viktor Orbán - tri glavna stupa mađarskih ulaganja u Hrvatskoj
Energetika, financije, turizam i sport omiljene su branše mađarskih investitora koji su u Hrvatsku, prema statistici HNB-a, od samostalnosti do danas uložili više od tri milijarde eura. Malo dublja analiza porijekla novca otkriva nešto drukčije brojke, ali i zadah korupcije, nepotizma i sankcioniranog ruskog kapitala koji se uglavnom širi iza velikih ulaganja naših sjevernih susjeda.
Prvo da razjasnimo statističke nedoumice, a onda idemo na ostalo. Naime, kako smo nedavno pisali, tradicionalna statistika kojom se bilježe strana ulaganja u dobroj mjeri skriva tko je stvarni investitor. Mi smo uz pomoć Eurostatovih brojki pokušali dobiti nešto točnije podatke koji su pokazali da su realna mađarska ulaganja kod nas osjetno niža od HNB-ovih 3,1 milijardu eura (do konca 2022.) i da se kreću oko brojke od 2,5 milijardi.
Najveća i najkontroverznija investicija iz Mađarske svakako je ona kojom je MOL preuzeo našu najveću naftnu kompaniju – Inu. Ta saga počela je prije više od dvadeset godina, točnije 2003., kada je MOL postao "strateški partner" preuzimanjem 25 posto plus jedne dionice Ine.
Toksična veza Ine i MOL-a
Priča se zahuktala pet godina poslije kada je MOL kupio dodatnih 22,15 posto dionica i izrastao u većinskog vlasnika kompanije. Već iduće, 2009. godine, potpisan je ugovor kojim se Vlada obvezala otkupiti plinski biznis od MOL-a.
Odmah potom kreću nevolje u raju. Sabor osniva povjerenstvo za istragu ugovora, a nakon što je MOL 2011. došao do vlasništva 47,46 posto dionica Ine i HANFA je podnijela kaznenu prijavu protiv čelništva MOL-a zbog sumnje u prijevare u gospodarskom poslovanju i manipulaciju tržištem.
Sve je kulminiralo na ljeto iste godine kada je USKOK otvorio istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernádija te zloporabio svoj položaj kako bi MOL-u predao upravljačka prava u Ini.
Nakon toga počelo je međunarodno parničenje između Hrvatske i MOL-a, a neki od tih procesa traju i danas. MOL je nastavio upravljati Inom, dok se u javnosti svako malo čuju kritike o zapostavljanju domaćih kapaciteta, a posebno riječke i sisačke rafinerije.
Čelnik MOL-a Zsolt Hernádi je zbog korupcijskog skandala s Inom osuđen na dvije godine zatvora. | Bloomberg
Druga velika investicija Mađara u energetiku odnosi se na zakup kapaciteta LNG terminala na Krku. Kompanija MFGK, koja posluje u sklopu državne MVM grupe, otvorila je podružnicu u Hrvatskoj i sredinom 2020. zakupila 6,7 milijardi kubičnih metara plina za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Jedan od zakupaca je tvrtka MET, koja je bila u vlasništvu MOL-a, ali sve će ih u razdoblju od 2027. do 2037. godine istisnuti PPD Pavla Vujnovca koji je zakupio kompletan kapacitet terminala za taj period.
Mađari su se odavno udomaćili i etablirali u hrvatskom financijskom sektoru nakon što je mađarska banka OTP 2004. godine ušla na naše tržište kupnjom Nova banke. Deset godina nakon toga preuzeli su vlasništvo nad Banco Popolare Croatia, a 2017. za 270 milijuna eura kupuju Splitsku banku i time postaju četvrta po veličini banka u Hrvatskoj, s više od desetak posto ukupnog tržišta. Aktiva banke danas iznosi 43 milijarde eura.
Tko je Lőrinc Mészáros?
Lőrinc Mészáros jedan je od najbogatijih Mađara i intimus Viktora Orbána. Mészáros je rodom iz istog mjesta kao i Orbán, a do njegova ustoličenja imao je tvrtku za plinske instalacije vrijednu nekoliko desetaka tisuća eura. Nakon što je Orbán zavladao Mađarskom kao svojim feudom, Mészáros je strelovito izrastao u jednog od najbogatijih ljudi u Mađarskoj čije kompanije i holdinzi, poput Opus Globala, danas imaju udjele u svim sektorima gospodarstva – od sporta preko financija, građevine, poljoprivrede i turizma do energetike i medija. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na 1,7 milijardi eura.
"Bog, sreća i Viktor Orbán" – to su tri temeljna faktora na kojima, prema njegovim vlastitim riječima, počiva uspjeh Lőrinca Mészárosa, mađarskog milijardera koji se posljednjih nekoliko godina širi na hrvatsko tržište.
Mađarski milijarder Lőrinc Mészáros | Bloomberg
Mészáros je u Hrvatskoj najpoznatiji kao bivši suvlasnik NK Osijeka, čiji je i danas glavni sponzor. On stoji i iza projekta gradnje novog stadiona u gradu na Dravi vrijednog 40 milijuna eura.
Nakon nogometa odlučio se okušati i u turizmu pa je 2021. najavljena investicija od 70 milijuna eura u gradnju luksuznog Riva’s Hotels & Resorta kod Opatije. Lani je potpisan ugovor kojim hotelska grupa Marriott preuzima vođenje hotela čije je otvorenje planirano za ovu godinu. U međuvremenu je preuzeo i opatijski hotel Miramar.
Njegovo najnovije ulaganje u Hrvatsku bila je kupovina tvrtke Rabo, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika svježih jabuka iz Kneževih Vinograda.
SLOVENIJA: Jednosmjerni promet
Prema podacima Banke Slovenije, mađarska su ulaganja u posljednjih pet godina brzo rasla. Pretprošle godine dosegnula su čak 578,5 milijuna eura, dok su 2018. iznosila tek 59 milijuna. S druge strane, slovenska su ulaganja u Mađarskoj u posljednje tri godine porasla za manje od osam milijuna eura, s 33,3 na 40,9 milijuna eura.
Prema podacima Banke Slovenije, izravna mađarska ulaganja posljednjih su godina brzo rasla.
Posljednjih godina gospodarski tokovi poprimili su izraženu jednosmjernost. Slično kao i investicije, trgovina se općenito kreće u smjeru istok – zapad. Prema predviđanjima agencije Spirit, promet će u 2023. dosegnuti 3,332 milijuna eura.
Mađarska je na sedmom mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima s 2,114 milijuna eura uvezenih proizvoda. Posljednjih godina primjetna je tendencija rasta, slična onoj kod investicija, dok trgovina uslugama pokazuje istu neravnotežu.
Prema podacima Slovenske banke, mađarska izravna ulaganja u posljednjih nekoliko godina brzo rastu. Samo prošle godine dosegnula su 578,5 milijuna eura, dok su u 2018. godini iznosila nešto više od 59 milijuna. Bilateralna robna razmjena uvelike ide u prilog Mađarskoj, jer se procjenjuje da je deficit Slovenije prošle godine dosegnuo gotovo 900 milijuna eura. I ovdje se 2019. ističe kao prekretnica jer je trend neravnoteže od tada samo ojačao (s manjim padom u 2020.).
Jednostranost trgovine i ulaganja prepoznaje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MZEZ) koje je od Ministarstva gospodarstva preuzelo razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa dviju zemalja. Tako u MVEP-u takvu suradnju među državama ocjenjuju "vrlo dobrom", ali prepoznaju "velike mogućnosti za povećanje međusobne trgovinske razmjene i vrijednosti slovenskih ulaganja u Mađarskoj".
Varljiva statistika
Podaci Dun&Bradstreeta pokazuju da je u Sloveniji registrirana 81 tvrtka s izravnim kapitalom iz Mađarske, što zajedno čini manje od tri posto svih izravnih stranih ulaganja. Među značajnijim preuzimanjima ističu se dvije domaće banke SKB i Nova KBM, naftni trgovac MOL, medijska kuća Planet TV, kao i preuzimanje Termi Lendava.
U Sloveniji je registrirana 81 tvrtka s izravnim kapitalom iz Mađarske. Sektor turizma je od velikog interesa za mađarske investitore, a Mađari drže i 30-postotni tržišni udio na slovenskom bankarskom tržištu.
No, u Ministarstvu gospodarstva navode da postoje tvrtke u vlasništvu Mađara "koje su u vlasništvu mađarskih tvrtki preko tvrtki registriranih u drugim državama". To znači da se na ovaj način ne mogu dobiti pouzdani podaci o njihovu ukupnom broju. .
Propali pokušaj preuzimanja turističkog diva
Sektor turizma je od velikog interesa za mađarske investitore. Lendavske terme su 2019. prešle iz Sava holdinga u mađarski državni fond Comitatus za devet milijuna eura. Kako su tada objavili mediji, Mađari su u obnovu trebali uložiti oko 16 milijuna eura, no od investicije su, prema pisanju tamošnjih medija, ostala samo obećanja.
Sava se smatra značajnim igračem u turističkom sektoru, s obzirom na to da preko svoje tvrtke Sava turizam u vlasništvu ima brojne turističke kapacitete vrijedne oko 250 milijuna eura.
Stoga ne čudi što je nedavno bio jedna od meta preuzimanja ozloglašenog privatnog investicijskog fonda York. Mađarska Indotek grupa planirala je financirati preuzimanje Yorkova 43-postotnog udjela u Savi u siječnju 2022., ali je tadašnja vlada Janeza Janše odlučila iskoristiti pravo prvokupa.
Trećina bankarskog tržišta
Očekuje se da će se spajanje banaka SKB i Nove KBM dogoditi u drugoj polovici 2024., prema najavi dužnosnika. Riječ je o subjektima koji dolaze pod okrilje mađarske OTP grupe, a nakon spajanja, prema riječima Petera Bese iz Direkcije za međunarodnu maloprodaju OTP grupe, poslovat će pod imenom OTP Slovenija.
Preuzimanje SKB-a razlog je i kvantitativnog skoka mađarskih izravnih stranih ulaganja u 2019., kada je mađarski bankarski div kupio četvrtu najveću slovensku banku od francuske Societe Generale za 323 milijuna eura.
"Najsloženijim i najvećim postupkom preuzimanja u povijesti OTP grupe“, kako su Mađari opisali preuzimanje, osigurali su 30-postotni tržišni udio na slovenskom bankarskom tržištu. Podsjetimo, OTP je NKBM kupio od fonda Apollo Global Management (80 posto) i Europske banke za obnovu i razvoj EBRD (20 posto).
Tada su postigli unosan posao, s obzirom na to da su 2015. toj banci uplatili 250 milijuna eura, dok je država prethodno uložila 870 milijuna eura.
Drugi najveći trgovac naftom
Mađarski bankarski div odigrao je važnu ulogu u još jednom preuzimanju. Mađarski trgovac naftnim derivatima MOL je 2021. godine potpisao ugovor vrijedan 301 milijun eura o kupnji 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, koji je uključivao 120 benzinskih postaja (MOL je kasnije Shellu prodao 39 postaja).
Poveznica između nafte i eura predstavlja otprilike desetinu dionica OTP banke u vlasništvu MOL-a, čime je naftni trgovac postao najveći pojedinačni dioničar banke. Nakon preuzimanja OMV-a Slovenija, koje je formalno dovršeno prošlog lipnja, Mađari su postali drugi najveći trgovac naftom u Sloveniji, odmah nakon domaćeg Petrola. Péter Ratatics, MOL-ov izvršni direktor za potrošačke usluge, u prošlogodišnjem je intervjuu za Bloomberg Adria TV istaknuo cilj povećanja udjela na 40 posto slovenskog tržišta.
Mediji kritiziraju Orbána
Mađari su prisutni i na slovenskoj medijskoj sceni. TV2, medijski konglomerat iz Mađarske, 2020. je za pet milijuna eura kupio Planet TV, koja je prethodno bila u vlasništvu Telekoma Slovenije. Važno je napomenuti da se s vlasništvom mađarske tvrtke povezuju poduzetnici bliski vladajućim krugovima stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána. Među njima se ističe mađarski oligarh sa znatnim vlasničkim udjelima u financijskim i nekretninskim tvrtkama, ali i bankama József Vida.
Slične veze s političkom elitom u Budimpešti imali su i vlasnici koji su 2017. ušli u medijsku tvrtku NovaTV24.si. Svojih 45 posto udjela u televiziji, povezani sa strankom SDS, prodali su 2022. godine.
Sandor Csanyi, direktor OTP grupe | STA
Projekt Emonika
Nekretnine su važan dio mozaika mađarskog kapitala. Vrijedan projekt obnove ljubljanskog putničkog centra s pripadajućim trgovačkim dijelom Emonica procjenjuje se na oko 740 milijuna eura. Riječ je o javno-privatnom partnerstvu jer je investitor dogradnje željezničkog kolodvora Uprava za infrastrukturu, pojašnjavaju u Ministarstvu infrastrukture.
I ovdje se u pozadini pojavljuje bankarski div OTP. "Slovenske željeznice su investitor autobusnog kolodvora, a investitor komercijalnog dijela projekta Emonika je tvrtka Mendota Invest, članica OTP grupe", navode u pisanom odgovoru.
Mađarski investitori upravo su dobili zeleno svjetlo za početak izgradnje komercijalnog dijela projekta vrijednog 350 milijuna eura.
Direktor OTP grupe Sándor Csányi rekao je u vezi s projektom, koji bi prema najavama trebao biti gotov do 2026. godine, kako je riječ o "najvećoj investiciji OTP grupe u Sloveniji".
SJEVERNA MAKEDONIJA: Od najvećeg do zanemarivog stranog ulagača
Početkom ovog stoljeća Mađarska je bila na prvom mjestu liste zemalja s najvećim stranim ulagačima u Sjevernu Makedoniju, a danas ima neznatan udio u ukupnim stranim ulaganjima u Makedoniji.
Mađarska je postala najveći ulagač nakon što je mađarski telekomunikacijski operater Magyar Telekom, dio Deutsche Telekom grupe, 2001. kupio većinski udio od 51 posto makedonskog nacionalnog telekomunikacijskog operatera Makedonske telekomunikacije, za što je platio 322,6 milijuna eura. Bila je to jedna od prvih velikih prodaja državnih poduzeća koja su imala monopol na tržištu. Makedonska vlada i danas posjeduje 34,8 posto dionica, uključujući tzv. zlatnu dionicu, koja ima pravo jednog glasa i posebna prava u skladu sa statutom društva.
Do kraja 2007. bilanca izravnih ulaganja iz Mađarske u Makedoniju porasla je na 421 milijun eura ili oko 16,6 posto ukupnih stranih ulaganja u Republiku Makedoniju. Iako s manjim ulaganjima, mađarski su ulagači, osim u sektoru telekomunikacija, otvorili i poslove u prometnoj, građevinskoj i prehrambenoj industriji.
Međutim, podaci Narodne banke o transakcijama koji otkrivaju kretanje kapitala iz inozemnih ulaganja pokazuju da od tada postoji kontinuirani odljev kapitala iz mađarskih ulaganja. Naime, od 2022. godine udio izravnih stranih ulaganja iz Mađarske u Makedoniji smanjen je na 2,52 posto.
U međuvremenu, iako političari obiju zemalja neprestano ističu dobre međusobne odnose i najavljuju ulaganja, već gotovo godinama nema realizacije većih ulaganja mađarskih investitora u Makedoniju.
Dugo sivo razdoblje prekinula je mađarska tvrtka Big Energia Holdings. Bloomberg Adria je već pisao kako je riječ o tvrtki koja je u potpunom vlasništvu Big Mega Renewable Energy (BIG), energetske kompanije koja je neovisni proizvođač energije i posluje u Izraelu, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Preko mađarske tvrtke BIG je više puta ulagao u makedonski elektroenergetski sektor kupnjom dionica, odnosno cijelih tvrtki koje provode projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te razvojem vlastitih projekata proizvodnje solarne energije.
.webp){kind=icon}
