Generacijama je obitelj Abdullahija Yusufa uzgajala kukuruz, proso i povrće na komadiću sušne zemlje u prašnjavim brdima sjeverozapadne Nigerije. Ovim proizvodima prehranjuje svoju obitelj i što može prodaje na lokalnim tržnicama, ostvarujući time mjesečni prihod od nešto više od 200 dolara (171,90 eura). Međutim, ovih dana si često postavlja pitanje – je li sve to bila tragična pogreška. Naime, njegova 12-godišnja kći umrla je 2023. od leukemije, koju pripisuje pesticidima i herbicidima koje primjenjuje u borbi protiv skakavaca, žižaka i korova. "Samo je jela hranu koju sam ja uzgojio", tiho kaže 45-godišnjak, prelazeći prstima kroz prašnjavo tlo. "Ne znajući, hranio sam je otrovom."
Kao i mnogi drugi poljoprivrednici diljem Nigerije, i Yusuf ovisi o jeftinim kemijskim tvarima, od kojih većina dolazi iz uvoza, kako bi zaštitio svoje usjeve od štetnika, bolesti i korova. Lokalni liječnici rekli su mu da se bolest njegove kćeri vjerojatno može pripisati pesticidima i herbicidima, pozivajući se na obrazac sličnih bolesti uočen diljem ruralne Nigerije. Yusuf je razmišljao o organskoj proizvodnji, ali "za nas male poljoprivrednike to se čini preskupim i kompliciranim". Sada, svaki put kad stavlja prskalicu na leđa, kaže, "osjećam se kao da si držim nož pod grlom",
Deseci kemijskih tvari, zabranjenih u Europskoj uniji zbog sumnje na njihovu povezanost s rakom i neurološkim bolestima, široko su dostupni diljem Afrike, a proizvode ih upravo europski proizvođači. Zemlje Zapadne Afrike uvezle su 438.000 tona pesticida i herbicida u 2020., što je za dvije trećine više nego 2018. godini. Kako prenosi neprofitna organizacija Savez za djelovanje protiv pesticida ( engl. Alliance for Action on Pesticides – AAPN), više od polovice takvih kemijskih tvari koje se koriste u Nigeriji smatra se vrlo opasnim kemikalijama, dok je u Europskoj uniji zabranjena prodaja 40 posto takvih tvari.
Jedna od tih kemikalija je mankozeb, koji proizvode Bayer i UPL. Inače, Bayerov insekticid imidakloprid i herbicidi atrazin i parakvat raznih proizvođača zabranjeni su u EU. Samo u Nigeriji, najmanje 450 smrtnih slučajeva od 2008. do 2022. može se pripisati pesticidima i herbicidima, prema AAPN-u. "Postoje značajni znanstveni dokazi o povezanosti određenih kemikalija zabranjenih u Europskoj uniji s razvojem bolesti poput raka i neuroloških poremećaja", kaže Muhammad Kabir Musa, stručnjak za javno zdravstvo na Sveučilištu Michigan. Iz tvrtke Bayer priopćili su kako poštuju regulatorne smjernice na tržištima na kojima plasiraju svoje proizvode i kako za milijune poljoprivrednika diljem svijeta provode tečajeve o sigurnom rukovanju, a iz tvrtke UPL nismo dobili odgovor na naš upit za komentar.
Budući da su gnojiva, pesticidi i herbicidi zaista potrebni afričkim poljoprivrednicima, dužnosnici moraju pronaći način kako zaštititi usjeve, a da pritom ne ugroze zdravlje svojih stanovnika, kaže Ushakuma Anemga, potpredsjednik Udruženja liječnička Nigerije. Kako bi se smanjile bolesti povezane s pesticidima bez nanošenja štete proizvodnji prehrambenih kultura, Anemga predlaže educiranje poljoprivrednika, distributera i lokalnih zajednica o sigurnoj upotrebi, predlažući prakse poput umjerene primjene kemikalija i nošenja zaštitne opreme pri njihovoj primjeni. Također, od država zahtijeva pojačanu provedbu zabrana određenih kemikalija i ulaganje većih napora u suzbijanju krivotvorenja kemikalija. "Mnogi ljudi u ruralnim područjima imali su zdravstvenih problema zbog upotrebe pesticida", kaže. "Vlada treba poduzeti sve mjere podizanja svijesti zajednice o problemima s kojima se suočavaju poljoprivrednici kako bi spasili njihove živote."
Kritičari ističu kako Nigerija ima problem s kontrolom protoka opasnih pesticida uslijed slabih upravljačkih struktura i zastarjelih zakona. Problem je postao još ozbiljniji naglim gašenjem vladine baze podataka sa zapisima o upotrebi pesticida, količinama uvezenih kemikalija, proizvođačima i drugim informacijama, navodno zbog tehničkih problema. Iako je vlada planirala zabraniti parakvat od 1. siječnja 2024., a atrazin od 2025., oni su još uvijek dostupni na tržištu, a aktivisti se boje da do zabrane neće ni doći, bilo zbog kašnjenja u donošenju zakona bilo zbog njegove slabe provedbe.
CropLife Nigeria, lobistička skupina koja predstavlja Bayer, BASF, Syngentu i druge velike proizvođače pesticida, osigurala je mjesto u predloženom vladinom vijeću za pesticide koje bi trebalo nadzirati upotrebu kemikalija. Ovime se povećava opasnost od utjecaja stranih divova na državnu politiku u vezi s, ponajprije, njihovim proizvodima, kaže Edem Eniang, profesor biologije na Sveučilištu Uyo, koji se boji kako će CropLife lobirati za donošenje blažih zakona i relativizirati toksičnost pesticida. „Nitko ne preuzima stvarnu odgovornost“, kaže Eniang. „Tvrtke koje ne mogu prodavati svoje otrove u Europi, njima preplavljuju naša tržišta.“
U CropLifeu imaju oprečno mišljenje o tome s obzirom na to da čine sve što je moguće kako bi promovirali odgovorno upravljanje pesticidima i odlučno tvrde kako obučavaju poljoprivrednike i distributere o pravilnoj upotrebi kemikalija u skladu s međunarodnim standardima. Isto tako, suradnju s vladom smatraju potrebnom kako bi osigurali pravilnu provedbu zakona o pesticidima i identificirali krivotvorene ili neregistrirane proizvode.
AAPN savez s više od 80 organizacija civilnog društva radi pritisak na odgovorne za povećanje regulatornih mjera primjenjivih na agrokemikalije. Međutim, Donald Ikenna Ofoegbu, koordinator grupe, ističe kako od zatvaranja baze podataka ne postoji nikakav sveobuhvatan popis proizvoda koji u Nigeriji podliježu ograničenjima. „Jedino što imamo je neuređena hrpa vladinih dokumenata koji ne obuhvaćaju proizvođače, posrednike ili podatke o opsegu trgovine“, kaže. „Cilj je razotkriti i zaustaviti uvoz i prodaju vrlo opasnih i zabranjenih pesticida.“
Nadalje, tvrdi kako će parlament razmatranjem dviju mjera od kojih se jedna odnosi na osnivanje predloženog vijeća za pesticide, a druga na davanje većih prava proizvođačima za sudjelovanje u regulatornom procesu, zapravo ublažiti ograničenja upotrebe pesticida, a ne pooštriti ih. Isto tako, tvrdi kako će oprečno parlamentarcima AAPN savez svojim alternativnim zakonodavnim mjerama koje su u izradi povećati transparentnost i odgovornost jačanjem postojećih regulatornih agencija i usvajanjem obvezujućih rokova za postupno povlačenje opasnih pesticida s tržišta. „Nigerija mora ponovno preuzeti kontrolu nad svojim prehrambenim sustavom“, kaže. „Ovdje nije riječ o hranjenju ljudi, već o ostvarivanju profita.“
.webp){kind=icon}
