text size
Pored velikog broja žrtava i destabilizacije cijele regije, rat SAD-a i Izraela s Iranom izazvao je najgori energetski šok posljednjih desetljeća i uzrokovao nastanak "uskih grla" u brodarstvu koja slobodno mogu parirati onima nastalima tijekom pandemije bolesti COVID-19. Imamo vrtoglavi rast cijena dizela u SAD-u, svjedočimo poremećajima putničkih linija prema Europi, zatim nestašici gnojiva diljem Afrike kao i rastu cijena goriva u Aziji.
Malo je cijena, lanaca opskrbe i industrija ostalo netaknuto sukobom na Bliskom istoku. Za jedne to znači udarac na prihode, a za druge nestašicu kućanskih potrepština i osnovnih poljoprivrednih materijala, no za jedne i druge to znači inflaciju, i to baš na sve, od hrane i goriva do namještaja i letova. "Vrlo je bolno. Cijene nafte utječu na sve", kaže Kenneth Rogoff, profesor ekonomije na Sveučilištu Harvard i bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda.
Čak i ako dođe do potpisivanja trajnog mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana, a kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac – ključni uski plovni put svjetskih pošiljki nafte, analitičari su uvjereni kako će biti potrebno mnogo vremena prije nego što se cijene energenata kao i nestašicom energenata izravno pogođene cijene prijevoza, plastike i kemikalija vrate na predratne razine. Usred ove ekonomske krize potrošači, vlade i poduzeća na svim kontinentima pripremaju se za sezonu nezadovoljstva. "Ne želim podcijeniti trenutačnu situaciju, ali postoji potencijal da uskoro postane puno gore", rekao je Rogoff.
.webp){kind=icon}
