Crnogorska i srbijanska mafija najjače na Balkanu

Organizirani kriminal u nekim zemljama regije djeluje kao neformalna gospodarska grana. Trgovina heroinom, kokainom, financijske manipulacije i krijumčarenje ljudi vodeći su oblici organiziranog kriminala koji potresaju regiju. Balkanska kriminalna mreža ima 20 ćelija, pri čemu su crnogorski i srpski dijelovi mreže najjači. Stoga se ovaj put usmjeravamo na njih.

Popularna kultura sadrži zaseban žanr s mafijom u središtu pažnje. Mala skupina drskih, bezobzirnih, ali romantično hrabrih pojedinaca izaziva državne institucije, puno veće i snažnije od njih samih. Bez obzira na to koliko krvoločni i opasni kriminalci bili, ne mogu se uspoređivati s resursima dostupnim najvišoj razini ljudske organizacije – državi.

Upravo na tom aspektu Hollywood postiže uspjeh – gangsteri su uzbudljivi i neobični, povezani s tamnom stranom naše osobnosti, ali nikada ne pobjeđuju, jer nasuprot njima stoje pametni, dobro obučeni, često dosadni agenti državnih sigurnosnih organa. Na početku priče izgleda kao da mafiju ništa ne može zaustaviti. Stvara se iluzija da je njezina pobjeda moguća, no zatim se njihova organizacija polako razgrađuje, komadić po komadić, dok je guše znatno moćnije državne organizacije koje su na početku bile spore, a zatim, kako je borba odmicala, sve vještije.

U našoj postjugoslavenskoj regiji organizirani kriminal bio je suzbijan sve do 1980-ih, kada su dijelovi Uprave državne sigurnosti mafijaše počeli koristiti za likvidacije državnih neprijatelja izvan domaćih granica. Tako su započele neke zlokobne srpske kriminalne figure poput Arkana.

Tijekom sljedećeg desetljeća, koje je donijelo raspad Jugoslavije i ratove, organizirani kriminal u nekim zemljama postao je produžena ruka državnih struktura. Tamo gdje njihovi organi nisu mogli javno djelovati, njihov predstavnik bio je legalizirani organizirani kriminal.

Bloomberg Businessweek Adria

Većina paravojnih formacija na području bivše Jugoslavije potekla je upravo iz urbanog kriminalnog miljea, a deklarirani nacionalizam poslužio je kao paravan za pljačku i ratne zločine. Jedinica za specijalne operacije srbijanskog Resora državne bezbednosti, tzv. Crvene beretke, osnovana 1991. godine, idealan je primjer simbioze države i kriminala. Njihovi članovi kasnije će ubiti prvog poslijeratnog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića. Sam Milorad Ulemek, zvani Legija, izjavio je kako je uz amen države prodavao drogu na Zapad kao osvetu za NATO-ovo bombardiranje. Bez obzira na to jesmo li dovoljno naivni da vjerujemo u ideološko opravdanje trgovine drogom, ostaje činjenica o povezanosti države i mafije u tom poslu.

Čak i nakon demokratskih promjena i nastojanja da se dovrši izgradnja demokratske i pravne države, organizirani kriminal i dalje održava vezu s državnim sustavima u regiji Adria. Tu tvrdnju za Bloomberg Businessweek Adria potvrđuje iskusna istraživačka novinarka iz nevladine organizacije Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) sa sjedištem u Beogradu Jelena Zorić koja se bavi istraživanjem veza države i kriminala: "Kriminalci imaju svoje ljude u državnim strukturama, brzo saznaju jesu li za njima raspisane međunarodne tjeralice ili se događa da ih, iako su na snazi Interpolove tjeralice za njima, nitko ne uhićuje. Lažne osobne dokumente, poput putovnica, pripadnici sukobljenih klanova često nabavljaju od istog izvora u policijama u regiji. Najopasniji kriminalci u pravilu dobivaju privatno osiguranje od državnih službenika koji su ili radili ili još uvijek rade u tajnim i javnim sigurnosnim službama."

Prema relevantnim i nepristranim podacima Ureda Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC), vrijednost balkanske rute droge iznosi prosječno 28 milijardi američkih dolara godišnje. Na primjer, procjene godišnjeg prihoda proračuna Republike Hrvatske za ovu godinu iznose 29,3 milijarde eura, što je tek nešto veći iznos od spomenutog. Proračunski prihod Republike Srbije za 2022. godinu bio je 21,1 milijardi eura, a Slovenije 12,3 milijarde eura, što je puno manje od godišnje vrijednosti balkanske rute droge. Naša sugovornica Jelena Zorić dodatno pojašnjava tu statistiku: "Procjenjuje se da postoji 20 ćelija u balkanskoj kriminalnoj mreži, svaka od 10 do 15 osoba. Crnogorski i srpski dijelovi mreže su najjači. Znakovita je i činjenica da je više od trećini policijskih akcija koje je Europol koordinirao od 2018. do 2021. godine cilj bio suočavanje s kriminalnim organizacijama sa zapadnog Balkana."

Na pitanje o razgranatosti sfere organiziranog kriminala u regiji Adria dobili smo još jedan konkretan odgovor: "Utjecaj organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu premašuje svjetske i europske prosjeke, a najviše utječe na Srbiju koja visoko kotira na neslavnom popisu Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC). Trgovina heroinom, kokainom, financijske manipulacije i krijumčarenje ljudi vodeći su oblici organiziranog kriminala koji potresaju regiju, a najjači kriminalni akteri dolaze iz državnog aparata."

Put droge balkanskom rutom

Struktura samog puta droge kroz Balkan prati geografsku sliku našeg područja. Naša sugovornica i to detaljno opisuje: "Pomorskim putem, droga poput kokaina iz Latinske Amerike obično se doprema u Crnu Goru i Hrvatsku. Krijumčarenje droge cestovnim putem odvija se diljem regije, a Hrvatska i Slovenija nezaobilazne su točke jer predstavljaju poveznicu zapadnog Balkana sa zonom Europske unije. Slovenija i Hrvatska također predstavljaju velik izazov za pranje novca jer pranje nezakonito stečenog kapitala na teritoriju EU-a za organizirane kriminalne skupine predstavlja najveći interes, čak i za najpoznatiju talijansku mafiju ‘Ndranghetu, s kojom su balkanski klanovi snažno povezani."