Godišnja inflacija u Turskoj, prema nekim podacima, premašuje 65 posto, zbog čega je ovo turističko odredište izgubilo cjenovnu prednost koju je imalo nekad. Cijene hrane i pića u Istanbulu nisu više bagatelne pa pri planiranju troškova razmišljajte kao da putujete u neku zapadnoeuropsku metropolu. Ipak, nevjerojatna je na svakom koraku.
Nije ni čudo što je u Istanbulu odigrana nogometna utakmica poznata kao pravo čudo. Na uspjeh Liverpoola u finalu Lige prvaka 2005. godine, kad je preokrenuo veliko vodstvo Milana od 3:0, šokirao svijet i pobijedio, vjerojatno je utjecala činjenica da se igralo upravo u Istanbulu. "The Miracle of Istanbul" jednostavno nije mogao nastati nigdje drugdje.
Ima nešto intrigantno u tom gradu, nepredvidljivo i neuhvatljivo. Postoji neki tvist koji donosi bogati talog povijesti, nevjerojatan geografski položaj ili pak samo vjetar s Bospora. O tome je pisao Orhan Pamuk, možete to vidjeti dok stojite na Hipodromu, između Plave džamije i Aja Sofije, možete to osjetiti u Galataportu, mjestu gdje se staro i novo najbolje isprepliću.
Adria regija se stoljećima protezala između dviju metropole, Beča i Istanbula. Dok nam je Beč određen kao ishodište brojnih težnji, ambicija i integracija ka zapadu, Istanbul i dalje ostaje pomalo mističan, intrigantan i tajnovit. Takav je svaki novi dodir s gradom u kojem po nekima spava 20 milijuna ljudi, a živi 30-ak i koji opravdano ističe da je centar svijeta. Još je Napoleon rekao da bi, kad bi svijet bio jedna država, Istanbul bio njezin glavni grad.
Dva svijeta
Jedini grad na svijetu koji leži na dva kontinenta samim time osigurava nedodirljivi status. Ova idealna pozicija Istanbula može se ilustrirati na mnogo načina, ali je posebno zanimljiva kroz primjer Turkish Airlinesa koji, koristeći metropolu na Bosporu kao primarni hub, može pokriti cijeli svijet i letjeti na najveći broj odredišta od svih aviokompanija, bez kupnje zrakoplova najvećeg dometa.
Adria regija se stoljećima protezala između dviju metropole, Beča i Istanbula. Dok nam je Beč određen kao ishodište brojnih težnji, ambicija i integracija ka zapadu, Istanbul i dalje ostaje pomalo mističan, intrigantan i tajnovit.
Nova zračna luka posebna je priča. Dio je velikih turskih ambicija iz posljednjih desetljeća, građen da bude najveći na svijetu i da u završnoj od četiri faze može primiti nevjerojatnih 200 milijuna putnika godišnje. Danas je na trećini tih ciljeva, ali i sad dominira veličinom i jednostavnošću. Ako postoji velika zračna luka u kojoj se ne možete izgubiti, onda je to ova. Sve je tako logično napravljeno da vam nije jasno koliko znatno manje zračne luke mogu biti toliko komplicirane.
Istanbul je doslovno grad na dva kontinenta, razmeđi svjetova, s brojnim licima i naličjima. Teško je naći grad koji u sebi objedinjuje dva posve suprotna identiteta, morski i kopneni.
Pogled na kulu Galata s istoimenog mosta. | Bloomberg Businessweek Adria
Dva identiteta
Je li to zbog veličine ili nečeg drugog, zagonetno je kako možete nekoliko puta otići u Istanbul, a da uopće ne osjetite njegov morski duh, da ne osjetite miris mora, zvuk brodova ili bogatstvo njegove gastronomije temeljene na ribi. Dok ste zarobljeni u beskrajnom labirintu trgovina i neprekidnog cjenkanja, osmanske arhitekture i klasičnih istanbulskih atrakcija, čini se da ste dio grada koji s morem i nema prevelike veze. Opet, ponekad je dovoljno samo spustiti se nekom od uličica južno od İstikala ili sjesti u neki od brojnih restorana podno mosta Galata i doživjeti more u svoj njegovoj punini.
Baš negdje na mostu Galata ili u ulicama oko njega, možete nekako u petnaestak minuta doživjeti današnji Istanbul, izvorno i silovito, jednostavno i bogato. Probajte balik ekmek, kebab s ribom, gledajte turističke brodove kako obilaze Zlatni rog, još ako s nekog od razglasa čujete İbrahima Tatlısesa – to je Istanbul.
To je zapravo modernizirani stil u kojem je u Istanbulu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće uživao francuski moreplovac i pisac Julien Viaud. Viaud, koji je poznat pod pseudonimom Pierre Loti, proputovao je doslovno cijeli svijet, a zaljubio se baš u Istanbul. Njegovo omiljeno brdašce s kojeg se pruža vjerojatno najljepši pogled na Carigrad, dobilo je ime po njemu. Tamo možete kao i Lotti, stoljeće i nešto godina prije, sjediti, piti kavu i meditirati.
Začini na Misirskom bazaru | Bloomberg Businessweek Adria
24 sata
Za mnoge gradove čut ćete kako žive 24 sata dnevno, ali teško da je tako, doslovno kao ovdje na Bosporu. İstikal, ta žila kucavica Istanbula, glavna šoping-zona i turistička atrakcija, aktivna je non-stop, a tome svjedoče i trgovine koje su nominalno otvorene 24 sata dnevno. Takav je i istikalski Hafiz Mustafa, najpoznatiji slastičarski brend u najvećem turskom gradu, koji je otvoren doslovno 24 sata. Ne bi bilo loše provjeriti kako najbolje baklave i kunafe padaju na želudac u tri ujutro.
Uz bezvremensku arhitekturu i nemjerljivo povijesno bogatstvo, prvi dojam Istanbula je trgovina. Grad je zapravo golemi trgovački centar u kojem je trgovina vjerojatno jedina konstanta i gdje se ponuda i potražnja sudaraju doslovno na svakom koraku. Turci su najbolji trgovci, to im je u krvi. Sličan osjećaj imate bez obzira na to zaustavite li se pored nekog od bezbroj uličnih prodavača svega i svačega, u nekom od četiri tisuća dućana Kapali čaršije ili nekom superluksuznom dućanu u Nişantasiju – prodat će vam i ono što ne prodaju.
Uz bezvremensku arhitekturu i nemjerljivo povijesno bogatstvo, prvi dojam Istanbula je trgovina. Grad je zapravo golemi trgovački centar u kojem je trgovina vjerojatno jedina konstanta i gdje se ponuda i potražnja sudaraju doslovno na svakom koraku. Turci su najbolji trgovci, to im je u krvi.
Čar trgovini na tim uličicama i ulicama, po bazarima i trgovačkim centrima, daje i činjenica da se sve odvija u turskoj liri, jednoj od najvolatilnijih valuta na svijetu. Kad se zavrti rulet cjenkanja u stotinama ili tisućama lira (nekad prije u milijunima i milijardama), pitanje je drži li itko u toj igri u potpunosti konce u svojim rukama.
Glavni ulaz u palaču Topkapi. | Bloomberg Businessweek Adria
Prvi put
Istanbul je jedan od onih gradova u koje možete odlaziti redovito, desetak godina, a opet se osjećati kao da ste mnogo toga propustili, niste vidjeli ili doživjeli onako kako ste trebali. Za prvi odlazak mnogi preferiraju uzeti hotel u četvrti Sultanahmet jer se tako nalazite u epicentru turističkih atrakcija – Plava džamija, Aja Sofija, Topkapi palača, Kapali čaršija, Misir čaršija, Sulejmanija, park Gulhane, Hipodrom, Cisterna Bazilike... Tamo doživite Konstantinopol, Carigrad, Osmanlije...
Nakon što savladate osnovno gradivo, za drugi odlazak u Istanbul nekako je idealniji Taksim. Osim glasovitog trga, tu je ulica İstikal i toranj Galata, drukčiji doživljaj, manje povijesni nego na Sultanahmetu, više europski. U tu priču savršeno se uklapa palača Dolmabahçe, impresivna građevina nastala kada je sultanima dosadila klasična arhitektura Topkapija i kada su se zagledali u Versailles ili Schönbrunn. Nije daleko ni Galataport, luksuzna šoping-zona nastala posljednjih godina.
Palača Dolmabahce | Bloomberg Businessweek Adria
Za treći odlazak možda odaberite boemski i dotjerani Nişantaşı, koji uspoređuju s njujorškim Greenwich Villageom. Tamo je živio i pisao Orhan Pamuk i to je naprednija razina doživljaja ove beskrajne i slojevite metropole.
Za pravi doživljaj Istanbula možete se i dobro pripremiti. Pročitati istoimenu sjajnu Pamukovu autobiografsku knjigu, pogledati neki od filmova o Jamesu Bondu koji se odvijaju na Bosporu ili jedan od istanbulskih nogometnih derbija. Opet, sa svim pripremama i obavljenom domaćom zadaćom, stvarni doživljaj učinit će vam se posve drugačijim od svega onoga što ste očekivali. Ponekad je možda i najbolji "tabula rasa pristup", bez priprema i očekivanja.
Na kraju, ostaje grad u kojem se intenzivno živi, radi i uživa, s originalnom arhitekturom, pristupom hedonizmu i samosvijesti. Grad koji slikaju domaći, ali i oni koji dođu sa strane i nađu nešto svoje između mora i bregova.
.webp){kind=icon}
