Kravata – od obveze do zadovoljstva

Postoji 177.147 različitih načina na koje možete zavezati kravatu. Četiri su glavna: čvor na četiri prsta, pratt, polu-windsor i windsor. 

Iako ga nije izmislio, čvor windsor nosi ime po kralju Edvardu VIII., vojvodi od Windsora. Preferirao je raskošan čvor koristeći kravate napravljene po narudžbi, od debljeg materijala. 

Oblik i način vezivanja komada materijala koji se nosi oko vrata ključni su za nastanak kravate kao odjevnog predmeta, ali i samog naziva. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata u 1630-im godinama plaćeni vojnici iz Hrvatske, Mađarske i Bosne predstavili su se francuskom kralju Luju XIII. noseći šarene marame oko vrata kao dio svoje uniforme. Francuzi su bili impresionirani tim detaljima i brzo ih usvojili, zamjenjujući svoje krute ovratnike, da bi u 18. stoljeću detalje oko vrata počeli nazivati cravate, od etnonima Cravate, odnosno Hrvat. 

Kompanija Croata iz Zagreba upravo je taj povijesni podatak iskoristila kao inspiraciju za svoj brend, no i motive hrvatskog pletera preuzetih sa starih hrvatskih kamenih spomenika iz vremena kraljeva i kneževa, kao i glagoljicu, slavensko pismo iz 9. stoljeća. "Croata je na tržištu prisutna 30-ak godina. Osim lokalnih kupaca, naše proizvode naručuju iz cijelog svijeta. Poseban segment čine zahtjevi za personalizacijom naših kravata", kaže Ana Milanović, koordinatorica marketinga i maloprodaje Croate. Brend je specifičan i po tome što od 2000. sami proizvode svilu u suradnji s partnerima kao što su Europski institut za agronomska istraživanja INRAE, Poznanjski institut i Tehničko-tehnološki fakultet u Zagrebu. Kako bi očuvali kravate kao dio hrvatske i svjetske baštine, 1997. godine pokrenuli su neprofitnu ustanovu Academia Cravatica koja je u slavu tog modnog dodatka kreirala knjige, dokumentarne filmove, međunarodne izložbe, kao i proslave Međunarodnog dana kravate koji se obilježava 18. listopada. 

Depositphotos

Beogradska kravata u Guinnessu 

Adria regija bogata je i drugim kreativnim rješenjima kada je u pitanju kravata, a neka od njih ušla su i u Guinnessovu knjigu rekorda. Modni dizajner iz Beograda Neven Vrgoč napravio je kravatu dugu 23 metra, koja je impresionirala kupce koji su je mogli vidjeti kako visi s vrha zgrade. Drugi pothvat ostvario je uz pomoć nekoliko asistenata, među kojima je i kirurg koji je asistirao sa svojim finim instrumentima, te su, naoružani strpljenjem, napravili najmanju kravatu na svijetu, dužine 19 milimetara. Tim je rekordima prethodila Vrgočeva prodaja kravata iz kofera, od tvrtke do tvrtke punih sedam godina, a onda je 1978. godine otvorio svoj butik u centru Beograda koji i danas nudi ručno izrađene kravate. "Preferiramo kvalitetne tkanine, najviše svilu, koje pružaju elegantan izgled i udobnost pri nošenju. Također, važno nam je da materijali budu dugotrajni i da zadrže svoj oblik i boju što duže. Najveći kompliment je kada nam stranke kažu da i poslije 40 godina nose Neven kravate", kažu za Bloomberg Businessweek Adriju Bojan Vrgoč i Cica Trifunović. 

Ipak, nisu svi rekordi vezani za naše krajeve. Najskuplju kravatu na svijetu napravio je indijski modni dizajner Satya Paul. Kravata The Suashish dobila je ime po kompaniji koja se bavi dijamantima za koju je kreirana i koja je osigurala materijal za to remek-djelo napravljeno od svile: 150 grama zlata i 271 dijamant. Prikazao ju je 2004. godine glumac Salman Khan na humanitarnoj modnoj reviji "Cultural Ties" u Mumbaiju. Vrijedila je 200 tisuća dolara, otprilike koliko biste tada izdvojili za Lamborghini Gallardo. 

Žene najčešći kupci

Neke od danas najvećih svjetskih kompanija kao što su Apple, Amazon, eBay i Google su 1990-ih u zapadnoj poslovnoj etici popularizirale tzv. Casual Friday. Zaposleni su bili oslobođeni nošenja kravate petkom. A onda su srijeda i četvrtak postali novi petak. Potom su neke tvrtke zahtijevale nošenje kravate samo ponedjeljkom, a neke, kao recimo IKEA, potpuno su ih zabranile.  

S tim trendom, nošenje kravate postalo je dominantno vezano za iskazivanje osobnog stila, prije nego poslovnog stila oblačenja. 

Modni dizajneri i brendovi izlaze ususret tim potrebama za personalizacijom. Salvatore Ferragamo je tako prije deset godina pokrenuo program Made-to-Order koji kupcima omogućava da pri kupnji iskažu vlastitu kreativnost i izaberu između 11 stilova: osam štampanih i tri žakard koji dolaze u više boja. Odatle mogu odabrati opcije za dužinu, širinu i izvezene inicijale na poleđini u fontovima blok ili kurziv.

A onda su s pandemijom i te kravate završile u ormaru. Barem na neko vrijeme. Kako su nakon pandemije zaposleni počeli ponovno odlaziti u urede i nakon dugogodišnjeg razdoblja boravka u kući imali pojačanu potrebu da izađu iz ležerne odjeće, čini se da se popularnost kravate vraća u visoku modu i popularnu kulturu. I to ne samo kod muškaraca. Tijekom prošlogodišnjeg Tjedna mode u Parizu krasile su vratove žena na revijama brendova Alexander McQueen, Valentino, Christian Dior i Hèrmes. Glumice Kristen Stewart, Florence Pugh i Lizzy Caplan nosile su ih na gala večerima i premijerama tijekom prošlogodišnje sezone dodjele filmskih nagrada.

Florence Pugh prisustvuje projekciji filma A Good Person MGM-a u Metrographu u New Yorku prošle godine. Fotografkinja: Cindy Ord/Getty Images North America | Depositphotos

U prodavaonici Kravate Neven kažu da su njihova publika apsolutno svi, počevši od djece, maturanata, apsolvenata, poslovnih ljudi pa do umirovljenika. "No glavni kupci su žene. One kupuju kravate ili imaju završnu riječ pri odabiru", objašnjava Vrgoč. Dodaju da najveći utjecaj na cijenu krajnjeg proizvoda ima cijena materijala, a to je u njihovu slučaju uglavnom svila. Ipak, kažu da vjeruju kako je cijena njihova asortimana dostupna široj publici koja cijeni dizajnirane ručno rađene kravate. 

Kravata kao poruka 

Koliko god da je bila "prognana" iz ureda, na političkoj i diplomatskoj pozornici, kravata je tu da ostane, bez obzira na modne i društvene trendove. Osim u jednoj državi – Iranu. Sentiment protiv nošenja kravata u Iranu potječe od revolucije 1979. godine, kada je taj dodatak osuđen kao simbol zapadne kulturne dominacije podržane tijekom vladavine sekularne monarhije obitelji Pahlavi. 

Zato su svi iranski dužnosnici, državni službenici i šefovi država otad, čak i kad bi nosili odijelo, ostavljali svoje ovratnike nezakopčane. 

Osim toga, političari, diplomati i javne ličnosti često su kroz povijest koristili kravatu za neverbalnu komunikaciju. U jednom trenutku u povijesti, dodirivanje tuđe kravate značilo je da se želite obračunati ili boriti s drugom osobom. 

Tijekom 17. stoljeća, Englezi su dizajnirali kravatu koju ni mač ne bi mogao presjeći. Članovi britanske kraljevske obitelji i danas se često viđaju s prugastim kravatama koje odgovaraju vojnoj jedinici u kojoj su služili ili su imenovani na počasnu poziciju. Kralj Karlo III. prošle je godine primijećen kako nosi kravatu s motivom grčke zastave tijekom sastanka s Rishijem Sunakom na summitu u Dubaiju, samo nekoliko dana nakon što se britanski premijer našao u diplomatskom sporu s Grčkom. Monarh je plavo-bijelu kravatu uskladio s džepnom maramicom u tim bojama dok je prisustvovao međunarodnim klimatskim pregovorima. Prije toga, Sunak je iznenada otkazao planirani sastanak s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom nakon što je Mitsotakis ponovio pozive da se skulpture s Partenona, poznate u Ujedinjenom Kraljevstvu kao Elginove mramorne skulpture, vrate u Atenu. Neslaganje oko vlasništva nad skulpturama koje se nalaze u Britanskom muzeju okosnica je dugotrajne svađe između država. 

Kralj Karlo III. prošle je godine primijećen kako nosi kravatu s motivom grčke zastave tijekom sastanka s Rishijem Sunakom na summitu u Dubaiju |Depositphotos

Javnosti je ostalo nejasno je li kralj, čiji je pokojni otac princ Filip rođen u grčkoj kraljevskoj obitelji, pokušavao priopćiti neku poruku. "Kravatu koju je Njegovo Veličanstvo danas nosilo je jednostavno dio njegove trenutačne kolekcije", rekao je glasnogovornik Buckinghamske palače, a prenio Bloomberg. Spomenutu kravatu izradila je kuća Pagoni iz Atene, prema članku u Greek City Timesu. 

Glumca Johnnyja Deppa pamtimo po znatno ležernijim odjevnim kombinacijama, ali je na suđenje s bivšom suprugom Amber Heard prošle godine došao u sivom odijelu, plavoj košulji te kravati koju je dobio na poklon tijekom boravka u Srbiji. Riječ je o kravati inspiriranoj detaljima mozaika iz hrama svetog Save u Beogradu. Ne znamo je li to bila poruka i za koga. Mediji su prenijeli da je spomenuta kravata iz kolekcije Mozaik u suvenirnici u hramu nakon toga rasprodana. Košta 10 tisuća dinara. 

Tesla i njegove kravate 

Zalaganjem diplomata Save Kosanovića (sina Tesline najmlađe sestre Marice) svi osobni predmeti i zapisi Nikole Tesle, nakon njegove smrti, preneseni su u Beograd. Zaostavština je brodom Srbija stigla u tadašnju Jugoslaviju u rujnu 1951. godine. Otad se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu nalazi 439 eksponata, osobnih odjevnih predmeta od tekstila i kože. Među njima je najviše kravata – njih čak 75 komada. Uglavnom su svilene, ali ima i pamučnih, upečatljivih boja i dezena, od uobičajenih tamnih s prugama, do onih s cvjetićima, ljubičastih, zelenih s oker i bež cvjetićima, s točkicama… 

Teslina zaostavština baca novo svjetlo na stil jednog od najvećih znanstvenika s ovih prostora, a famu o njegovu skromnom životu i prihodima za Bloomberg Businessweek Adriju razbija Marina Bulatović, novinarka i spisateljica iz Kanade, koja istražuje istaknute osobe srpske znanosti. "Tesla je tijekom 30-ih godina 20. stoljeća dobivao mirovinu od Vlade Kraljevine Jugoslavije u iznosu od 400 do 500 dolara mjesečno, što bi danas iznosilo 7,5 do devet tisuća dolara. Pojedini biografi tvrde i da mu je kompanija Westinghouse od 1934. plaćala 125 dolara mjesečno, što bi danas iznosilo oko tri tisuće dolara, kao i troškove stanovanja u hotelu New Yorker. Taj novac su knjižili kao honorar za konzultacije. Naravno, njegovi prihodi pred kraj života nisu bili veliki kao kada je bio na vrhuncu svoje stvaralačke moći, ali o skromnim prihodima ipak ne možemo govoriti", smatra sugovornica.