Popularno vjerovanje da "ako o nečemu razmišljaš i uvjeren si u to, to će se i dogoditi" nije novo. Ali ovih dana ima novo ime: delulu. To je verzija engleske riječi delusional, što znači iluzorno ili varljivo. Promiču ga tiktokeri, savjetujući da sami sebi postavite nerealna očekivanja - i uvjerite vlastiti um da u njih vjerujete. Samo na toj platformi ima 4,3 milijarde pregleda.
Prije šest mjeseci slična je ideja promovirana pod hashtagom lucky girl syndrome. Davno prije toga, ideju o manifestiranju uspjeha u pop kulturi naširoko je promovirala Oprah Winfrey, kako osobnim primjerom tako i tonom razgovora u svojim emisijama.
Odemo li još dublje u prošlost, nezaobilazan priručnik za osobni razvoj i uspjeh bio je "Put kojim se rjeđe ide" M. Scotta Pecka. Prodan je u više od sedam milijuna primjeraka u SAD-u i Kanadi, preveden je na više od 23 jezika, a više od desetljeća nalazi se na popisu bestselera New York Timesa, čime je ušao u povijest izdavačkih rekorda.
"Život je težak, dugotrajan put duhovnog sazrijevanja", kaže Peck u čuvenoj uvodnoj rečenici ovog djela.
Što se dogodilo od tog narativa, kada se manifestacija temeljila na stvarnosti, do ovog trenutka kada su pripadnici generacije Z okrenuti dijametralno suprotnoj ideji: deluziji.
Tiktokeri tvrde da je trend samosvjestan, duhovit način suočavanja s nesigurnošću i odupiranja pritisku da se prilagodimo.
Cortney Johnson iz Teksasa, SAD, samo je jedna od brojnih Tik Tok influencera koji promoviraju trend, inače poznata po davanju savjeta o poslovnom uspjehu, brendiranju i uspjehu u karijeri. U jednoj od objava s hashtagom delulu objašnjava da se "gaslighted kako bi postala deluzionirana" (izraz gaslighting u ovom kontekstu odnosi se na čin nekoga tko namjerno propituje ili osporava svoje osjećaje, iskustva ili stvarnost, često kao dio samouništavajućeg obrasca). U nonšalantnom obraćanju publici navodi, među ostalim, sljedeće korake koji su joj u tome pomogli: Ne mislim da je itko iznad mene; zatim, uvijek pretpostavljam da će mi sve biti dobro, a ako mi neki plan ne ide kako želim, to je samo zato što me čeka nešto drugo bolje; čak i kad znam da si nešto ne mogu priuštiti, uđem u trgovinu i ponašam se kao kraljica i kao da mi je sve dostupno. Tom opisu dodaje i da ne sluša vijesti, jer tada postaje jasno da zbog globalne ekonomske situacije ne može ostvariti svoje ambicije. Kaže da radije ostaje u svom izmišljenom "mentalnom kraljevstvu" gdje god je to moguće.
Depositphotos
Sklonost trivijalizaciji u razdoblju ekonomske krize
"Deluzije su pogrešna uvjerenja ili neutemeljene tvrdnje koje bolesna osoba uporno zastupa, čak i kad je suočena s racionalnim argumentima, dovoljnim da razuvjere zdravu osobu", objašnjava Julijana Milojević, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja iz Beograda. Kad govorimo o deluziji, Milojević upozorava: "Ako svi ili veliki broj pripadnika jedne kulture dijele ista, neodrživa uvjerenja (primjerice, da zmaj guta sunce tijekom pomrčine), onda to postaju vjerovanja! Baš zato treba biti posebno oprezan kada neka neutemeljena uvjerenja počnu dobivati sve veći broj pristalica!"
Je li ovaj novi trend put kojim se ide rjeđe ili češće, pitali smo Lazara Džamića, autora i govornika koji se u svojim predavanjima često bavi strateškim razmišljanjem usmjerenim na razvoj inovativnih i učinkovitih strategija u kreativnom, poslovnom i marketinškom okruženju: "Moram biti ciničan: stalno nam se događa da se ponovno otkrivaju stvari koje su zapravo stare. I ovaj trend ne odstupa, jer već znamo da velik dio motivacije dolazi od onoga kakve su nam misli. Sve dok se ne ulazi u sfere koje trivijaliziraju te psihološke mehanizme i dok to ne služi kao manipulacija na temelju koje netko zarađuje na račun drugih, to je u redu. Ali onog trenutka kada počnete mitologizirati stvari, to postaje štetno."
Studija iz Psychology today dodatno se bavi time kako ideja - koja je donekle slična delulu fenomenu: Fake it till you make it! (na hrvatskom: lažiraj dok ne postane stvarno) - može biti izuzetno korisna u liječenju mentalnog zdravlja, ali istovremeno toksična u drugim kontekstima, poput poslovnog.
Postoji ogromna razlika između, recimo, "lažiranja" hrabrosti i pretvaranja da znate upravljati avionom, ističe Clifford N. Lazarus u toj studiji i objašnjava da u bihevioralnoj psihologiji ideja "ponašaj se kao da" može biti ključna terapijska intervencija.
Međutim, u poslovnim, financijskim, industrijskim pitanjima i pitanjima javnog povjerenja "lažiraj dok ne postane stvarno" može ukazivati na široko rasprostranjenu institucionalnu sociopatiju i osobni narcizam, prema ovoj studiji.
Psihologinja Milojević potvrđuje da se fenomen vjerovanja u psihoterapiji koristi kao konstruktivna metoda u smislu samopomoći, kada razvijamo vjeru u vlastite snage i samopouzdanje, u procesu prevladavanja životnih kriza i poteškoća: "Čovjek je u biti homo religiosus, koji je definiran i kršćanskim stavom: vjeruj i bit će ti dano. Ali ključno pitanje je: u što vjerujemo?! Novi trend o kojem je riječ nedvojbeno je destruktivan za osobnost, posebice mlade osobe", upozorava ona, objašnjavajući koji se poremećaji potencijalno mogu razviti iz deluzija.
"Živjeti u virtualnom svijetu vlastitih iluzija da ćemo opisanim ponašanjem jednog dana biti dio te stvarnosti, potencijalno dovodi do poremećaja osobnosti."
Koliko god se "glumili" u tom zamišljenom scenariju, stvarnost će nas, čak i kad je ignoriramo, suočiti s razočaranjima.
Put do uspjeha je dugotrajan proces i uključuje trud i upornost, a rezultate možemo očekivati samo ako se krećemo u relacijama subjektivno, ali i objektivno mogućeg u datim društvenim okolnostima.
Vjerovati da ćemo jednog dana ući u tu "životnu slastičarnicu" i sjesti za stol pun kolača, samo gledajući u njih kroz izlog i pretvarati se da osjećamo njihov okus i miris, bilo bi komično da nije tužno i tragično u isto vrijeme!", zaključuje naša sugovornica.
Zašto se ovaj samoproglašeni trend pojavljuje upravo sada? "Svijet je u jako lošem stanju, ljudi su anksiozni. Ovo je idealan trenutak za svakoga tko će doći i reći: evo, imam rješenje kako da se osjećamo bolje. Mislim da je dobar trenutak za prodaju takvih koncepata", kaže Džamić.
.webp){kind=icon}
