Sjećate li se igre Monopoly, u kojoj ste trgovali nekretninama i naplaćivali najamnine suigračima koji su dolazili na vaš posjed? Tada smo učili o tržištu, vrijednosti lokacija, inflaciji, prednostima posjedovanja, učili smo o trgovanju, preprodaji, prihvaćanju kompromisa i sankcijama zbog kršenja pravila. Bled i Bohinj bili su elitne destinacije na jugoslavenskoj igraćoj ploči. Koje su od tih lokacija preživjele ispit vremena? Kako se tržište promijenilo u proteklih 40 godina? Sa sugovornicima smo stvorili osuvremenjeni regionalni Monopoly Adria.
Svi koji smo odrasli u 1980-ima iskusili smo svijet socijalizma, ali smo istovremeno putem društvene igre Monopoly susretali osnove kapitalizma. Plava kutija s jarkožutom igraćom pločom jugoslavenskog Monopolyja, koju danas možda možete pronaći zabačenu na tavanu kod bake i djeda ili u antikvarijatu, zabavljala je djecu satima. Tada nije bilo mobilnih telefona ili interneta. Na jajolikim crtanim igraćim poljima upoznavali smo turistička mjesta u zajedničkoj državi – Ohridsko jezero, skijalište Bjelašnicu, srpski Kalemegdan, hrvatske otoke… Turizam je bio i još uvijek jest glavni adut regije. Samo prošle godine u zemljama regije Adria zabilježeno je ukupno 137 milijuna noćenja stranih turista (28 posto više nego prethodne godine) te je ostvareno 20,2 milijarde eura prihoda od turizma. Većina toga ide u Hrvatsku, gdje je ostvareno 105 milijuna noćenja i 13,1 milijarda eura prihoda od stranih gostiju, što predstavlja petinu bruto domaćeg proizvoda države ostvarenog prošle godine, navode analitičari Bloomberg Adrije. Prepoznatljive turističke destinacije i danas daju najveće poreze. Svako polje na igraćoj ploči ima svoju cijenu ili vrijednost. Pobjednik igre onaj je tko kupi najviše polja i na njima izgradi najviše kuća i hotela, razvijajući destinacije i naplaćujući najviše najamnina nesretnim posjetiteljima.
Čar igranja jugoslavenskog Monopolyja leži u tome što su granice postale nevažne. Svi smo željeli biti vlasnici Bleda ili Bohinja, najskupljih polja na igraćoj ploči. I danas su granice sve manje bitne. Kapital jednostavno ne poznaje granice. Ide tamo gdje može ostvariti dobit. Novac nema osjećaje. To je samo alat za ostvarivanje raznih ambicija. Zanimljivo je da su, kad govorimo o novcu, novčanice kojima se trgovalo u starom Monopolyju nekako vječne. Valuta nije bila jasno definirana, iako je tada u uporabi bio jugoslavenski dinar, a neslužbeno njemačka marka. Novčanice iz te društvene igre preživjele su mnoge promjene valuta u regiji, od dinara, tolara, kuna, denara, konvertibilnih maraka, eura…
Bled i Bohinj – izgubljen sjaj prestižne destinacije?
Vremena se mijenjaju i Jugoslavije više nema. Regija Adria, koju danas predstavljaju države nekada povezane bratstvom i jedinstvom, doživljava preporod kao globalna destinacija za turizam i jedinstvena iskustva na najvišoj razini. Stari vladari tržišta nisu nužno preživjeli ispit vremena, posebno ako nisu ulagali u razvoj. Mnoge destinacije iz tih vremena sada su tek blijeda slika nekadašnje slave na razglednicama. Bi li npr. danas, kada bismo htjeli stvoriti ažuriranu regionalnu igraću ploču poput Monopolyja Adria, Bled i Bohinj još uvijek bili najskuplja polja?
"Te destinacije sigurno nisu među najprestižnijima. Bled ima neke elemente prestižne infrastrukture ili prateće ponude, poput gastronomije i međunarodnih događanja, ali postao je destinacija mainstreama koja teško zadovoljava butik turiste", odgovaraju Maja Uran Maravić i Emil Juvan, predavači na Fakultetu za turističke studije Turistica u Portorožu. S druge strane, Bohinj je zadržao autentično i zanimljivo prirodno okruženje, ali mu nedostaje turistička priča s infrastrukturom i sadržajem za butik goste s debelim novčanicima koji su spremni "kupiti" Bohinj, dodaju sugovornici.
Danas druga odredišta sjaje, posebno zbog investicija, stalnog razvoja i unapređenja ponude, poput Dubrovnika, Rovinja, Hvara i Splita, koji se smatraju najluksuznijim destinacijama Hrvatske te postižu najbolje rezultate po dolascima turista duž cijele jadranske obale, smatra Nenad Nizić, predsjednik grupe jedinstvenih luksuznih hotela u Hrvatskoj Stories i vlasnik splitskog hotela Vestibul Palace. "Od država negdašnje Jugoslavije, samo se Crna Gora može usporediti s Hrvatskom, gdje bogate i slavne goste zanimaju Porto Montenegro i Portonovi s vodećim brendovima u turizmu", tvrdi sugovornik. Treba napomenuti da crnogorske destinacije nisu bile uključene u jugoslavenski Monopoly.
Luksuz – pijenje vode iz zlatne slavine ili iz potoka?
U negdašnjoj Jugoslaviji postojao je izraz "veliko je lijepo", ali danas na globalnom tržištu vrijedi da je lijepo ono što je jedinstveno. Dakle, nije riječ samo o igri brojeva već o jedinstvenim, monopolnim destinacijama koje zauzimaju svoju nišu i nude prestiž te same određuju cijene. No tu nailazimo na još jedan izazov – što prestiž uopće jest?
Percepcija luksuza mijenja se tijekom vremena, kaže Mitja Gorenak s Fakulteta za turizam u Mariboru. "Nekada se putovanje avionom smatralo luksuzom, ali danas je to teško tvrditi, avioni su široko dostupni i letovi su, gledano tijekom posljednjih 20 godina, stvarno postali jeftiniji s obzirom na kupovnu moć", objašnjava sugovornik.
"Oni koji traže luksuzne turističke proizvode više ne traže zlatne slavine, jednostavno zato što ih imaju kod kuće i to ih više ne oduševljava. Žele autentična iskustva, prirodne ljepote, odličnu gastronomiju, izvrsna vrhunska vina… Za neke je luksuz, primjerice, pijenje vode iz potoka, za druge autentična domaća zdrava hrana, za treće promatranje prirodnih pojava", nabraja profesor s mariborskog turističkog fakulteta.
Slično tvrdi i Nenad Nizić te ističe kako moramo jasno definirati na koje goste u luksuznom segmentu ciljamo. "Elita ima novac, njihovi domovi opremljeni su bazenima, skupocjenim lusterima i sličnim, zato ih takve stvari ne zanimaju, pa kada dođu k nama, to ih ne zanima. Zanimaju ih iskustva, a ta iskustva dobivaju kroz povijest, kulturu, gastronomiju…", ističe Nizić te dodaje da su Amerikanci po kupovnoj moći najzastupljeniji gosti u Hrvatskoj.
Nekad je vrijednost polja ili destinacije u društvenoj igri očito određivalo "pravilo triju elova" – lokacija, lokacija, lokacija. Danas to nije nužno slučaj jer nišne Monopolyje oblikuju iskustva, doživljaji, brend i globalna autentičnost. To se može naći čak i na najneočekivanijim mjestima, poput Kobarida, koji je uz talijansku granicu i gdje djeluje restoran Hiša Franko pod vodstvom Ane Roš, chefice koja se jedina u regiji može pohvaliti trima Michelinovim zvjezdicama. Nedavno je postala i treća najbolja chefica na svijetu.
Ana Roš, chefica restorana Hiša Franko | Tomo Jeseničnik/STO
Autentičnost je stvar perspektive. Primjerice, holivudske zvijezde, megapoduzetnici i ultrabogataši koji svake godine dolaze svojim superjahtama na jadransku obalu, traže mir od napornih paparazza. "Privatnost običnim smrtnicima ne izgleda kao nešto posebno, ali zvijezde je iznimno cijene", tvrdi Nizić, koji je u svojem hotelu ugostio svjetski poznatog redatelja filmova o Batmanu, Christophera Nolana, a da ga nije prepoznao.
Odabrane jugoslavenske destinacije
Prije nego se, uz pomoć sugovornika, zaigramo regionalnom osuvremenjenom inačicom jugoslavenskog Monopolyja, osvježimo si pamćenje i pogledajmo što je bilo na staroj igraćoj ploči. Jugoslavenska verzija nastala je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća u Sloveniji, navode sugovornici. Kreirao ju je Jože Hribar, tadašnji direktor tvrtke Kocka. Mnogi iz regije Slovence stoga optužuju za pristranost, tvrdeći da su patriotski Bledsko i Bohinjsko jezero postavili kao najskuplja polja na igraćoj ploči. Nenad Nizić, vlasnik splitskog hotela koji je djetinjstvo proveo kao nogometaš u ljubljanskoj Olimpiji, izražava slično mišljenje.
Za Bledsko jezero bilo je potrebno izdvojiti osam tisuća jedinica, za Bohinjsko jezero sedam tisuća, a za usporedbu, dva druga jezera, Ohridsko i Plitvička, koštala su 4800, odnosno 4400 jedinica. Najjeftiniji su bili bosanskohercegovački skijaški centri Jahorina i Bjelašnica, vrijedni samo 1200 jedinica. Neki špekuliraju da je takva vrijednosna raspodjela u starom Monopolyju čak mogla najavljivati kasniji raspad Jugoslavije.
Najviše destinacija u jugoslavenskoj verziji imala je Hrvatska, čak 10 od 24 – to su bili otoci Brač, Hvar, Korčula, Rab, Pag i Krk, Plitvička jezera te Sjeverni, Srednji i Južni Jadran. Iako smo za potrebe teksta Jadransko more pridali Hrvatima, treba napomenuti da dijelove Jadrana dijele s drugim državama negdašnje Jugoslavije – Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom (BiH) te Crnom Gorom. Kao zanimljivost, spomenimo da na jugoslavenskom Monopolyju nije bilo Dubrovnika, već je nekako bio potopljen u polje Južnog Jadrana.
Na drugom mjestu s četirima destinacijama slijedila je Srbija – brdo Avala, park s tvrđavom Kalemegdan, rijeka Sava s otokom Ada Ciganlija, skijalište Kopaonik. Zatim su slijedile Slovenija i Makedonija s po trima destinacijama, a dominirala su jezera. Sloveniju su predstavljala spomenuta Bledsko i Bohinjsko jezero te skijalište Krvavec. Makedoniju su na igraćoj ploči predstavljala Ohridsko i Prespansko jezero te skijalište Popova Šapka. Bosna i Hercegovina imala je dvije skijaške destinacije – Jahorinu i Bjelašnicu, dva mjesta na kojima su se 1984. održavale Zimske olimpijske igre, kad su jugoslavenski navijači pri osvajanju srebrne medalje Jure Franka u veleslalomu uzvikivali: "Volimo Jureka više od bureka!"
Među destinacijama su navedene i zračne luke – Zagreb, Beograd, Ljubljana i Skoplje, koje na igraćoj ploči imaju jednaku cijenu, odnosno 4000 jedinica. Podaci iz 2022. pokazuju da je po broju putnika nesporni pobjednik regije Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, gdje ih je prošle godine zabilježeno više od 5,6 milijuna. Slijede zagrebačka Zračna luka Franjo Tuđman s 3,12 milijuna putnika te prištinski Aerodrom Adem Jashari s njih tri milijuna. Na četvrtom mjestu bila je Zračna luka Split s 2,91 milijunom putnika, a na petom dubrovačka Zračna luka Ruđer Bošković s 2,15 milijuna putnika. Beograd se kao jedini iz regije smjestio među 100 najvećih aerodroma na Starom kontinentu, zauzevši 75. mjesto. Najveći europski aerodrom po broju putnika je istanbulski, gdje su poslužili 64,5 milijuna putnika.
Bloomberg Businessweek Adria
Kao zanimljivost, spomenimo da su tri polja s natpisom "Disco Club" bila rezervirana za diskoteke, gdje je bilo potrebno platiti ulaznicu. Do danas se noćni život znatno promijenio i diskoteke više nemaju monopol nad zabavom. Kao jedno od hodočasničkih središta se među ljubiteljima noćnog života Beograd izdvaja s raznolikom ponudom.
Među poljima nalazimo i "Taxi Gliser" te "Taxi Auto". Područje mobilnosti također se znatno promijenilo, pa iako taksiji na vodi još uvijek voze, mnogi milijarderi danas na odmor na Jadran dolaze u svojim superjahtama ili čamcima.
Kazneno i nagradno polje te zatvor vjerojatno će ostati zimzeleni jer je teško očekivati da će kakav tajkun uspostaviti monopol nad srećom ili zakonom. Iako u vezi s potonjim ne možemo biti potpuno sigurni.
Izdavači društvenih igara prilagodili su se raspadu Jugoslavije. Danas Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, BiH, Kosovo imaju svaka svoju verziju, a prema našim informacijama, za nekoliko mjeseci svoje će Monopolyje dobiti i Sjeverna Makedonija.
REGIONALNI POBJEDNICI
Zanimalo nas je kako bismo tu društvenu igru mogli ažurirati na regionalnoj razini. Razgovarali smo s ljudima iz nacionalno prilagođenog Monopolyja pojedinih država kako bismo provjerili koje su destinacije u proteklih 40 godina izgubile svoju privlačnost i jesu li ipak zadržale svoje mjesto na igraćoj ploči. Još nas je više zanimalo koje su destinacije izronile iz sjene, s obzirom na nove rekorde u broju noćenja i prihoda u regiji Adria .
Provjerimo onda koja bi odredišta i zašto naši sugovornici uvrstili na osuvremenjeni regionalni Monopoly.
HRVATSKA – Dubrovnik, Rovinj, Hvar i Split
"Dubrovnik, Rovinj, Hvar i Split najluksuznije su destinacije u Hrvatskoj i postižu daleko najbolje rezultate na jadranskoj obali. Kad bismo danas izrađivali Monopoly prema uzoru na onaj iz Jugoslavije, to bi nesumnjivo bila najskuplja polja", smatra Nenad Nizić, predsjednik Storiesa i Vestibul Palacea.
Kao mladić živio je u Ljubljani i igrao nogomet za Olimpiju pa dobro poznaje ponudu luksuza kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj. Ističe da je Hrvatska svojeg sjevernog susjeda ostavila daleko iza sebe kao luksuzna destinacija. Od država negdašnje Jugoslavije s njom se može mjeriti samo Crna Gora, gdje su bogatima i slavnima s vodećim turističkim brendovima zanimljivi Porto Montenegro i Portonovi.
"Stari Monopoly bio je tiskan u Sloveniji, pa su Bohinjsko i Bledsko jezero vjerojatno bili patriotski postavljeni kao najskuplja polja", prisjeća se Nizić. No te dvije impresivne destinacije u ponudi luksuza danas zaostaju za Dubrovnikom, Rovinjem i Splitom, prema mišljenju sugovornika.
DUBROVNIK
Ponos hrvatskog turizma i svjetski poznata destinacija na jadranskoj obali je Dubrovnik. Osobi koja je posjetila grad nije potrebno puno objašnjavati. Ako imate sreće posjetiti ga prije ili poslije sezone kada nema mnogo turista, možete uživati u povijesnoj ljepoti i šarmu na svakom koraku. Zbog toga je postao prepoznatljiva kulisa u mnogim holivudskim blockbusterima i filmovima, među kojima se ističe serija Igra prijestolja (Game of Thrones), što je gradu donijelo dodatnu popularnost među mlađom populacijom, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Zato nije iznenađenje što postoji izravan let između Dubrovnika i New Yorka te što oko grada svako ljeto možemo vidjeti superjahte najbogatijih ljudi na svijetu.
ROVINJ
Luksuzna "baza" na sjeveru Hrvatske je Rovinj. Gosti ga vole odabrati kao svoje odredište i odande posjećivati cijelu Istru te uživati u svemu što nudi, od prirodnih ljepota do hrane, maslinovog ulja itd. Za razliku od Dubrovnika koji je prije svega zračna destinacija i koji je za vrijeme pandemije znatno pogodila obustava zračnog prometa, gosti iz Zapadne i Središnje Europe do Istre relativno brzo stižu automobilom pa se tijekom karantene Istra znatno bolje držala.
SPLIT
Priča za sebe najveći je dalmatinski grad Split, jer za razliku od ostalih hrvatskih turističkih destinacija živi cijele godine i jedini može privući goste i izvan sezone. Privlačnost dalmatinske prijestolnice prepoznao je još prije otprilike 1700 godina rimski car Dioklecijan – oko njegove palače nastao je grad, a danas su turisti oduševljeni činjenicom da ljudi i dalje žive u dobro očuvanoj ljetnoj rezidenciji tog vladara. Trebali biste vidjeti izraze lica turista iz Zapadne Europe kada vide sušilo rublja suvremenih najmoprimaca povijesne palače. Bogatiji gosti u Split dolaze zbog mikrolokacije. Sve im je blizu. Stoga grad koriste kao polazište za posjet susjednih otoka, Hvara, Brača, Visa… "Vodimo ih u Modru špilju, zaustavljamo se u restoranu s jastozima, piju izvrsna domaća vina", navodi Nizić.
Dioklecijanova palača u Splitu jedan je od najočuvanijih spomenika rimske arhitekture u svijetu. Uvršten je na UNESCO-ov popis kulturne baštine. | Depositphotos
Holivudska invazija
Prošle je godine slavni redatelj Christopher Nolan, autor mnogih uspješnih filmova, posjetio Nizićev hotel, ali ga sugovornik uopće nije prepoznao. "Sin koji sa mnom radi u hotelijerstvu pitao me: 'Stari, znaš tko je prošao kroz tvoja vrata?' Odgovorio sam da nemam pojma, a onda mi je objasnio da je riječ o legendi filmske industrije koja je režirala filmove poput trilogije Viteza tame (The Dark Knight), Početka (Inception) i Interstellara. Nolan se, kako to Nizić tumači, u hotelu registrirao pod lažnim imenom kako ga ne bi prepoznali i ometali, ali ga nitko nije prepoznao. Tu čak i najveće zvijezde mogu šetati bez problema. "Split ne prepoznaje nikoga, ni svoje svjetski poznate sportaše, a kamoli neke holivudske zvijezde", rekao nam je Nizić kroz smijeh.
Njegova priča zapravo vrlo dobro oslikava još jednu pozitivnu stranu Hrvatske koju svjetske zvijezde cijene. Nema kulture uznemiravanja slavnih poput one u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu. Tijekom šetnje obalom ili večere u restoranu, paparazzi ih neće slijediti ili im gurati kamere u lice. Iako neće možda svi ostati potpuno anonimni, njihov život vjerojatno će biti opušteniji nego kod kuće.
Tito i njegova prestižna mjesta
Kada već govorimo o zvijezdama, dok smo razgovarali s Nizićem, pomalo smo se u šali prisjetili kako najbolje odrediti luksuzne destinacije u Hrvatskoj i susjednim državama. Dakle, kad bismo tražili nekoga tko je definirao luksuz i prestiž, to bi svakako bio Josip Broz Tito. Bio je poznat po tome što je živio na velikoj nozi. To su odražavale i njegove rezidencije na Brijunima, Bledu, Plitvicama, u Dubrovniku itd.
U hrvatskoj verziji Monopolyja među skuplje destinacije spadaju Zagreb, Hvar, Korčula, Split i Brač te nacionalni parkovi Plitvička jezera, Krka i Paklenica.
SRBIJA – Beograd, Kalemegdan, Tara i Zemun
Na jugoslavenskoj verziji Monopolyja nalazile su se četiri destinacije iz Srbije: Kalemegdan – najveći park i najvažniji povijesni spomenik u Beogradu, Avala – brdo koje se nalazi 16 kilometara jugoistočno od glavnog grada, Ada Ciganlija – riječki otok na Savi u Beogradu koji je umjetno pretvoren u poluotok, i planina Kopaonik, poznat po skijalištima, te beogradski aerodrom. Te negdašnje, posebno važne turističke lokacije nisu uspjele zadržati svoju staru slavu, pogotovo jer su domaći i strani turisti željni otkrivanja novih i manje poznatih destinacija.
Avalu europski turisti više ne cijene
Avala je s nacionalnim parkom izgubila važnost ili joj je cijena kod europskih turista "pala", potvrđuje Nenad Blagojević, turistički vodič i novinar, za Bloomberg Adriju. "Posjećuju je uglavnom domaći turisti i gosti iz dalekih zemalja poput Kine, dok se Europljani radije odlučuju za Frušku goru, gdje mogu posjetiti manastire i nastaviti prema Novom Sadu", dodaje. U tome se s njim slaže i Biljana Marčeta, poduzetnica i vlasnica turističke agencije Magelan, koja smatra da je ponuda za organizirani obilazak te lokacije "premalo vidljiva".
Ada Ciganlija zanimljiva za one koji ostanu više od tri dana
Sličan dojam imamo i o Adi Ciganliji, koja je od početka do kraja sezone kupanja uglavnom rezervirana za Beograđane i domaće turiste. Posljednjih godina postala je izuzetno popularno višenamjensko rekreacijsko područje u glavnom gradu, poznato po plažama i sportskim objektima. Unatoč tome, prema iskustvima Blagojevića, ta lokacija može biti zanimljiva i strancima, posebno onima koji u Beogradu ostaju više od tri dana te je mogu posjetiti biciklom. "Zemun je preuzeo nekadašnju ulogu Ade Ciganlije, dakle u toj priči je Dunav pobijedio Savsko jezero i Savu", kaže Blagojević. Zemun je boemski dio Beograda, poznat po kafićima i živahnim barovima otvorenim do kasno u noć te ribljim restoranima uz obalnu šetnicu.
Kalemegdan | Depositphotos
Kalemegdan je neizostavan dio turističke ponude
Nezaobilazan dio turističke ponude na popisu putovanja turista je Kalemegdan, slažu se Blagojević i Marčeta. Više lokacija može privući posjetitelje – može se posjetiti park i povijesne znamenitosti, vojni muzej i galerija Prirodnjačkog muzeja, umjetnički paviljon Cvijeta Zuzorić i zoološki vrt, a posjet potiču i razni festivali. Osim toga, lokacija nudi događanja tijekom cijele godine, što je dodatan razlog zašto je zadržao svoje mjesto i u novijoj srbijanskoj verziji Monopolyja.
Obnovljeni Kopaonik
Kopaonik već desetljećima važi kao najpopularnija planina za zimski odmor u Srbiji. Prošla zima, za razliku od ovogodišnje blage, odvratila je mnoge skijaše od posjeta. Kopaonik je tako u siječnju ove godine izgubio više od 14 posto posjetitelja u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, do kraja prvog kvartala, bio je najposjećenije planinsko središte s 272.400 turista, većinom domaćih. Blagojević kaže da Kopaonik uvijek privlači domaće posjetitelje, dok strani turisti više vole planinu Taru u zapadnom dijelu Srbije. Kopaonik i Zlatibor pregrađeni su te ih ljubitelji prirode izbjegavaju.
"Kopaonik neće privući turiste koji žele čistu prirodu, ali svakako ima svoju ciljanu skupinu", kaže Biljana Marčeta. Sudeći prema investicijama u nekretnine poput hotela i apartmana, sve više turista u planinama traži doživljaj prirode, a sve je više usmjereno i održivom turizmu, stoga je pitanje može li Kopaonik zadržati svoje mjesto iz jugoslavenske verzije Monopolyja. Također, svake se godine u ožujku na Kopaoniku održava Poslovni forum koji privlači mnoge poslovne ljude iz regije.
Beograd na svjetskom Monopolyju
Pri predstavljanju svjetske verzije Monopolyja 2008. godine, na ploči za igru bila su 22 grada, odabrana glasanjem, među kojima je bio i Beograd, koji je tada, s Parizom i Cape Townom, bio u zelenoj kategoriji. U povodu 80. godišnjice prve verzije popularne igre, proizvođači su 2015. ponovno birali destinacije, a na ploči za igru svoje mjesto ponovno je dobio Beograd.
Kada je Beograd ponovno dobio svoje mjesto na ploči za Monopoly, pojavila se i srbijanska verzija. Ona uključuje lokacije kao što su naselje Golubac, poznato po tvrđavi, Fruška gora, Sirogojno, gdje se nalazi jedini muzej na otvorenom, nogometni i atletski stadion Partizan i stadion Rajka Mitića, poznatiji kao Marakana. Na ploči za igru našli su svoje mjesto i festivali poput ljetnog glazbenog festivala Exit, najvećeg festivala etnoglazbe Guča, gdje posebno mjesto zauzimaju trubači, te ljetni festival Nišville, gdje su u prvom planu "tradicionalne" jazz melodije.
Na ažuriranoj regionalnoj verziji bili bi…
Mjesto na ažuriranoj regionalnoj ploči za igru bilo bi rezervirano za trenutačno afirmirane "dragulje naše kulture", poput arheoloških nalazišta i sela obilježenih specifičnom kulturnom baštinom, jezikom, gastronomijom, znanošću i glazbom, navodi Biljana Marčeta. Srbiju bi mogli predstavljati nacionalni park i planina Tara, Golubac sa svojom čuvenom tvrđavom koja je bila poprište bitke protiv Turaka, Srijemski Karlovci, koji su za vrijeme turske vladavine bili jedno od najvažnijih naselja, ili naselje Sopotnica s vodopadima, koje su, prema riječima Blagojevića, među turistima vrlo traženi. Također primjećuje da je Zapadna Srbija kao regija prilično popularna.
SLOVENIJA: Bled, Bohinj i Ljubljana
Na ploči jugoslavenske verzije Monopolyja bili su Bled, Bohinj i Krvavec. Te destinacije s jezerima su bile najprestižnije, budući da su predstavljale najskuplja polja u igri. Od raspada Jugoslavije mnogo se promijenilo u turizmu. Ni jedna od slovenskih destinacija na jugoslavenskom Monopolyju ne iskorištava svoj puni potencijal, smatraju Maja Uran i Emil Juvan, predavači na Fakultetu za turističke studije u Portorožu.
Bled i Bohinj tada su imali status najskupljih lokacija zbog prirodnih ljepota koje su nekada bile glavni i dovoljni atributi luksuznih destinacija, ali danas su to samo osnovni uvjeti za razvoj butik turizma, kažu sugovornici.
Prema mišljenju stručnjakinje za turizam Daše Farčnik s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, Bled bi se i dalje, prema broju dolazaka i noćenja, njihovim prosječnim cijenama i općenito cijenama turističkih proizvoda, svrstao među najbolje destinacije u Sloveniji. Razvoj u Bohinju tek je u posljednjem desetljeću krenuo prema visokokvalitetnoj i time skupljoj ponudi, uključujući novije i luksuznije hotele.
Nitko od naših sugovornika Krvavec više ne svrstava među najbolje slovenske destinacije.
Nove destinacije
Među destinacijama koje su nedostajale na starom Monopolyju ili bi ih danas trebalo uključiti, sugovornici osobito spominju Ljubljanu i primorske gradove.
Maja Uran i Emil Juvan navode četiri destinacije: Ljubljanu s okolicom koja ima dobre hotele, odličnu kulinarsku ponudu, UNESCO-ovu baštinu arhitekta Jože Plečnika i Barje; Portorož i obalu s okolnim znamenitostima, poput Škocjanskih i Postojnske jame te Lipice, doma lipicanaca; Kranjsku goru s okolicom, poput Planice, gdje se održava svjetsko prvenstvo u skijaškim skokovima, te Bled i Gorička brda, ponajviše poznata po vinu i vinskim podrumima s međunarodnim renomeom, butik hotelima i vrhunskim restoranima.
Marjetka Rangus s Fakulteta za turizam u Mariboru kao kandidate za uvrštavanje na polja Monopolyja navodi i važna zimska sportska središta Roglu i Pohorje, termalne destinacije te manje gradove Ptuj, Celje, Kranj, Radovljicu, Škofju Loku i Laško. Daša Farčnik bi umjesto Krvavca odabrala Kranjsku goru, a dodala bi i morske destinacije Piran i Portorož te Postojnsku jamu, Lipicu, terme i lječilišta, ali i "skrivene slovenske bisere" kao što su Kranj, Radovljica, dolina Soče i Brda.
Bohinj | Depositphotos
"Ljudi imaju vrlo različitu percepciju prestiža", kaže Mitja Gorenak s Fakulteta za turizam u Mariboru. "Neki će tradicionalni hotel i dugu uglednu turističku povijest, poput posjeta Bledu, staviti u prvi plan, drugi će se diviti fantastičnoj prirodi i posjetiti Bohinj, treći će visoko kulinarstvo staviti na prvo mjesto i posjetiti dolinu Soče ili čak Ljubljanu ili Prekmurje koje se u tom pogledu razvija nevjerojatnom brzinom."
Na nacionalnoj verziji Monopolyja se među skupljim destinacijama nalaze Piran, Portorož, Bled, Bohinj, Cerkniško jezero, Postojnska jama, Volčji potok…
SJEVERNA MAKEDONIJA: Ohrid, Skoplje i Mavrova
Makedonska verzija jedne od najprodavanijih igara na svijetu još je u pripremi te bi trebala biti tiskana za nekoliko mjeseci. Na jugoslavenskoj verziji nalaze se tri makedonska odredišta – Ohridsko i Prespansko jezero te skijalište Popova Šapka.
Polja Ohridskog i Prespanskog jezera na igraćoj ploči negdašnje zajedničke države vrijedila su gotovo upola manje od Bledskog ili Bohinjskog jezera. Skijalište Popova Šapka imalo je istu cijenu kao srpski Kopaonik, ali je bilo za 17 posto jeftinije od slovenskog Krvavca.
Prema profesoru Dejanu Nakovskom s Fakulteta za turizam u Skoplju, jezera su još uvijek glavni turistički potencijal Sjeverne Makedonije, s posebnim naglaskom na Ohridskom jezeru, destinaciji vrijednoj posjeta. Pri stvaranju fiktivne aktualizirane verzije Monopolyja za regiju, Nakovski, osim Ohridskog jezera i grada Ohrida, spominje još grad Strugu, koji se nalazi u blizini jezera, kao i Nacionalni park Galičicu, glavni grad Skoplje, ali i mnoge manastire kao dio kulturno-povijesne i vjerske turističke ponude.
S njim se slaže Vlatko Sulev, predsjednik Nacionalne turističke organizacije. "Ohrid je najprestižnija destinacija u Sjevernoj Makedoniji, na istoj je razini kao Bled i Bohinj, a nije manje popularan ni od primorskog grada Kotora u Crnoj Gori, no razlika je u hotelskoj ponudi. Nažalost, kvaliteta je još daleko od tih destinacija, a razliku čine i tamošnji dodatni sadržaji", kaže Sulev.
Prema njegovim riječima, Skoplje je drugo najvažnije turističko središte u Sjevernoj Makedoniji, s poznatom starom tržnicom, kombinacijom povijesti i modernosti te projektom Skoplje 2014. Sulev spominje i grad Bitolu s poznatom ulicom Širok sokak i ruševinama grada Heraclea Lyncestis, osnovanog sredinom 4. stoljeća prije Krista. "Mavrovo je vrhunska planinska destinacija, slijedi Popova Šapka, ali oba turistička centra zaostaju za sličnim regionalnim destinacijama, čak i još više za slovenskima", objašnjava.
Sulev smatra da turisti traže autentična lokalna iskustva, interakciju s lokalnim stanovništvom i upoznavanje kulture te žele dodir s prirodom i lokalnom zajednicom.
Ohridsko jezero | Depositphotos
Mjesta na igraćoj ploči su na prodaju
U Sjevernoj Makedoniji igru Monopoly dosad su izdavali na makedonskom jeziku, ali su gotovo sve verzije bile bez službene licence. Prva službeno licencirana verzija uskoro će izaći, rekao je za Bloomberg Businessweek Adriju Rilind Hoxha, jedan od vlasnika licence. Kako kaže, trenutačno provode posljednja istraživanja prije nego što službena verzija makedonskog Monopolyja krene u tisak u Nizozemskoj. Većina destinacija na igraćoj ploči već je određena, a preko društvenih mreža pozivaju stanovnike da glasaju za destinacije koje bi po njihovu mišljenju trebale biti uključene na igraćoj ploči. Pojašnjava da će, osim nekih očekivanih lokacija, biti i onih koje pripadaju tzv. komercijalnom dijelu. "Tvrtke i društva mogu kupiti mjesto u makedonskoj verziji Monopolyja. To mogu biti benzinske crpke, zračne luke i druga poduzeća", objašnjava Hoxha.
Ta verzija Monopolyja trajat će pet godina, nakon čega će biti pripremljena nova verzija, u kojoj će se na igraćoj ploči opet moći kupiti vlastito polje.
BOSNA I HERCEGOVINA: Sarajevo, Bjelašnica i Mostar
Na jugoslavenskoj verziji Monopolyja samo su dva polja bile rezervirana za BiH. To su bila skijališta Jahorina i Bjelašnica. Polja su bila najjeftinija među 24 destinacije. Svako od njih koštalo je 1200 jedinica, što je 40 posto manje nego na primjer Kopaonik ili Popova Šapka.
Kao i u nekim drugim zemljama regije, BiH ima svoju nacionalnu verziju igre. Praktično ima dvije verzije – prva prikazuje najpoznatije ulice, a druga gradove. Na igraćoj ploči nalazimo ulicu Ferhadiju, koja se smatra glavnom žilom kucavicom Sarajeva te željezničke stanice u Sarajevu i Doboju uz tuzlanski Solni trg i banjalučki Kastel. U toj verziji Monopolyja nisu popularna skijališta poput Jahorine, Bjelašnice i Vlašića ni turističke znamenitosti poput Gradske vijećnice u Sarajevu, Baščaršije ili Povijesnog muzeja BiH, Starog mosta u Mostaru i Panonskih jezera u Tuzli. Iako je na karti, poput Kastela, koji je sa svojom tvrđavom jedna od glavnih znamenitosti Banje Luke, nedostaje banjolučko kazalište.
U drugoj verziji Monopolyja nalazimo gradove u BiH. Inačicu s ulicama proizvodi Hasbro Gaming, a ta verzija navodi gradove s cijenama. Na igraćoj ploči nalazimo Mostar, prije svega poznat po Starom mostu preko rijeke Neretve, izgrađenom 1566. godine, s kojeg svake godine skaču najveći entuzijasti. Kao zanimljivost, Mostar je rekorder u Europi po broju sunčanih dana – ima ih čak 300 godišnje. Na ploči su i Tuzla, poznata prije svega po rudniku kamene soli i ugljenokopu. Slijedi Zenica s tvrđavom Vranduk, koja je imala važnu ulogu u povijesti, posebno zbog dobre geostrateške pozicije. Tu su i Neum, Bihać, pa čak i Banja Luka. Dodani su i Gradska vijećnica arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića u Sarajevu, Vlašić i skijalište Jahorina, a nisu zaboravili ni na manja mjesta, poput Tešnja, Višegrada i Travnika.
Sarajevo | Depositphotos
Adisa Kušundžija iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo ističe kako je glavni grad neizostavan na ploči popularne igre Monopoly. "Polovica svih turista u BiH posjeti prijestolnicu. Ona obiluje vrijednim sadržajima, što je čini privlačnom destinacijom – tu su kultura, povijest, gastronomija i priroda", objašnjava Kušundžija. Ističe kako su planine Bjelašnica, Igman i Trebević, olimpijske ljepotice, najveće blago kantona Sarajeva, dok je Baščaršija srce glavnog grada.
Kada je riječ o destinaciji i prestižu, po njezinu objašnjenju, Kanton Sarajevo ne nudi luksuzne i prestižne objekte, već turistima osigurava udoban, lijep i siguran smještaj te priliku za upoznavanje bogate povijesti i kulture grada.
"Gosti se ovdje mogu družiti i sklapati prijateljstva, to je destinacija za opuštanje u prirodi. U usporedbi s regijom, financijski smo vrlo povoljni – omjer kvalitete usluge i cijene je na vrlo visokoj razini, dakle, nudimo kvalitetu po pristupačnoj cijeni", zaključuje Kušundžija.
.webp){kind=icon}
