Nekrolog jeftinom novcu (2008.–2022.)

Doba jeftinog novca – nevjerojatno popularna i utjecajna značajka financija koja je dovela do porasta bogatstva, špekulativnog trgovanja i procvata suludih investicija, poput mem dionica i digitalnih slika animiranih majmuna, nenadano nas je 2022. godine napustilo. To je doba trajalo 14 godina, a jeftin novac zamijenjen je već pomalo zanemarenim skupim novcem. 

Okončanje doba jeftinog novca pripisuje se porastu potrošačke inflacije koji je središnje banke diljem svijeta prisilio na agresivno podizanje kamatnih stopa na najviše razine u proteklih 15 godina. Kraj doba jeftinog novca nakon nestanka tzv. Fedova puta, odnosno sigurnosne mreže koja bi se tržištu prilagođavala u slučaju pada cijene dionica oplakuje se u cijelome financijskom svijetu, a najviše na američkom tržištu dionica koje je doživjelo najgori pad od 2008. godine. 

Propast jeftinog novca uzrokovala je sličnu žalost na tržištu obveznica, gdje su ukupni prinosi zabilježili najgore rezultate u povijesti. Čak su i obveznice Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država zaštićene od inflacije (eng. Treasury Inflation-Protected Securities – TIPS) namijenjene zaštiti malih ulagača od abrazivnog utjecaja inflacije na štednju prošle godine izgubile gotovo 12 posto vrijednosti. Očaj je duboko zahvatio i tržište kriptovaluta, koje je u 2022. godini izgubilo 70 posto vrijednosti. Zadovoljstvo proizašlo iz tuđe tjeskobe mnogim je tradicionalnim ulagačima vjerojatno bilo jedini izvor radosti. 

Od početka 2023. godine jasno je kako će se žal za jeftinim novcem nastaviti dok se financijski stručnjaci i ulagači suočavaju s novim ulagačkim režimom kakav je malo tko doživio. Tek je sada, kad je većina svjetskih središnjih banaka blizu kraja povećanja kamatnih stopa, novootkriveni utjecaj skupog novca počeo tresti temelje financijskog svijeta. 

Za sudionike na tržištu čije su karijere više vezane za buduća nego za prethodna zbivanja, 2023. godina bit će prva u kojoj ne dominira mirni sjaj jeftinog novca i obilne likvidnosti. 

Stanje na američkom tržištu nekretnina počelo se pogoršavati već nakon prošlogodišnjeg udvostručenja hipotekarnih stopa. To je uzrokovalo pad prodaje novih kuća, s prethodnog vrhunca od preko milijun mjesečno u kolovozu 2020. godine, na 640 tisuća u studenom 2022. godine, dok se mjesečna prodaja izgrađenih kuća smanjila za trećinu. Problemi za nekretnine možda tek počinju, a cijene nekretnina bi u 2023. nakon više od deset godina trebale padati tijekom cijele godine. 

Kraj doba jeftinog novca raspirio je i uvjerenje da dionice nemaju alternative kada su kamatne stope na dnu. Povlačenje dionica i posljedični pad cijena trebao bi se nastaviti, barem u prvoj polovici ove godine. Prosječna procjena stratega s Wall Streeta koju Bloomberg prati predviđa kako će S&P 500 2023. godinu završiti na 4078 bodova, što bi bio godišnji porast od oko šest posto. Povećanje vrijednosti indeks bi vratio na razine od početka prosinca 2022. 

Uz rizike viših kamatnih stopa bit će naravno i prilika. Obveznice, dugo zanemarena alternativa dionicama, sada nude veće prinose zbog kojih stručnjaci s Wall Streeta investitorima savjetuju povećanje ulaganja u fiksne prihode. Prema savjetu stratega iz UBS-a, "omjer preporučenog portfelja dionica i obveznica mnogo je bliži 35 : 65 nego 60 : 40". 

Primamljive stope prinosa koje su trenutno alternativa dionicama posljedica su nezapamćene katastrofe na tržištu obveznica 2022. godine. Bloombergov indeks američkih riznica je od uvođenja 1974. godine doživio samo šest godina pada, a zasad su mu jedine uzastopne godine pada bile 2021. i 2022. Prošlogodišnji 12-postotni pad vrijednosti više je nego trostruko veći od prethodne najgore godine, 2009., kada je indeks izgubio 3,57 posto vrijednosti. Bloombergov je američki agregatni indeks, koji uključuje i korporativne obveznice investicijskog razreda te vrijednosne papire osigurane hipotekom i imovinom, od 1977. zabilježio samo pet godina pada, a prošle izgubio 13 posto vrijednosti. 

Korporativne obveznice investicijskog razreda, kojima su prinosi sada gotovo šestpostotni, posebno su primamljive jer su "relativno izolirane od ekonomske krize", kako navode stratezi Goldman Sachsa. Bank of America ove godine za američke blue chip korporativne obveznice očekuje ukupne povrate od oko devet posto. 

Prošlogodišnje tržišne turbulencije i privatnom su kapitalu otežale financiranje poslova, zbog čega je procvjetalo tzv. privatno kreditiranje. Iako to nije uobičajena praksa, privatni mirovinski fondovi i investicijske tvrtke pohrlile su u privatni dug, što bi moglo ostaviti potresne posljedice. 

Kako učinci Fedovih povećanja kamatnih stopa dolaze na vidjelo u prvoj polovici godine, svi se naizgled slažu da će gospodarstvo oslabjeti, a inflacija se smiriti ili možda čak vratiti na Fedovu ciljanu stopu od dva posto. To neće nužno dovesti do preporoda jeftinog novca, ali bi barem trebalo zaustaviti njegovo daljnje poskupljenje. Dakle, iako će dionice u 2023. godini i dalje naizgled imati alternative, oborene će se dionice kasnije vjerojatno pojaviti kao atraktivna alternativa. Moglo bi se oprostiti investitoru koji će imovinu kupovati i dugoročnije držati, a možda ga se i pohvaliti zbog sita i rešeta kroz koje je morao proći. 

Iako je doba jeftinog novca prošle godine završilo, izvješća o smrti dionica vjerojatno su uvelike pretjerana. 

Tekst preveo Duje Jurić 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar