Njemački investitori u obnovljive izvore energije prisutni su u Hrvatskoj i Sloveniji, ali ne i u ostatku Adria regije. Njemačka uvodi olakšice za dobivanje državnih jamstava za investicije na zapadnom Balkanu.
Prije dvije godine, na otvaranju tvornice u Valjevu, na zapadu Srbije, Hans Jürgen Kalmbach, prvi čovjek njemačke tvrtke Hansgrohe, rekao je zaposlenicima da su "dio njihove globalne proizvodne strategije kako bi skratili i osigurali lance opskrbe i prijevozne putove". Lokalni promatrači to su prvotno smatrali riječima namijenjenim impresioniranju prisutnih. Međutim, kada je Kalmbach samo godinu i pol kasnije u istom gradu otvorio drugu tvornicu ponavljajući tu rečenicu, nitko više nije sumnjao da prvi čovjek te tvrtke za proizvodnju sanitarnih armatura doista misli što govori. Suprotno tome, postaje jasno da raste broj njemačkih tvrtki koje kroz ulaganja u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama Adria regije vide način za izbjegavanje poremećaja u proizvodnim i opskrbnim lancima.
Uz to, s pogoršanjem političko-gospodarskih odnosa između Zapada i Kine, njemačke tvrtke nerado su prisiljene mijenjati svoje strategije proizvodnje i opskrbe svojim proizvodima.
Na primjeru Hansgrohea vidljivo je da srednje velike njemačke tvrtke rad svojih postrojenja u Kini preusmjeravaju tako da proizvodima iz tih postrojenja zadovoljavaju potrebe Kine i azijsko-pacifičkog tržišta, dok nove proizvodne kapacitete za europsko tržište smještaju na Balkan. Tako je Hansgrohe gotovo istovremeno, u lipnju ove godine, otvorio dva nova razvojna centra za inovacije. Jedan u Šangaju, a drugi u Valjevu, gradu u kojem će raditi gotovo 20 posto svih zaposlenih za Hansgrohe diljem svijeta.
Do sada su zemlje Adria regije, posebno Srbija i Sjeverna Makedonija, njemačkim investitorima bile privlačne ne samo zbog geografske blizine već i zbog obilnih državnih poticaja. Neki njemački mediji specijalizirani za trgovinu i investicije navode da njemačke tvrtke putem Razvojne agencije Srbije mogu dobiti državne poticaje kojima će pokriti čak do 70 posto investicija u Srbiji. Međutim, tu vrstu njemačkih investicija sada će financijskim potporama podržavati njemačka država. Njemačka vlada odlučila je njemačkom gospodarstvu financijski olakšati ulaganja u 34 zemlje, među kojima su i "šestorka" zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo). Konkretno, njemačke tvrtke će lakše i jeftinije dobivati njemačka državna jamstva za svoje investicije u Adria regiji, pri čemu će se smanjiti njihov financijski rizik u slučaju propasti ulaganja zbog izvanrednih okolnosti.
Uz olakšice za ulagače u zelenu energiju, odnosno u projekte koji pridonose klimatskim ciljevima njemačke vlade, regija Adria ima sve uvjete kako bi postala područje za velika ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije.
Depositphotos
Manji troškovi, veće osiguranje od rizika
Riječ je o strategiji smanjenja ovisnosti o Kini i zaokruživanja lanaca dobavljača i proizvodnje u takozvanim prijateljskim zemljama od listopada ove godine, kojom njemačka vlada olakšava i omogućava jeftinije stjecanje državnih jamstava domaćim tvrtkama. U okviru te strategije diversifikacije njemačkih ekonomskih odnosa, među povlaštenim zemljama su Indija i još nekoliko azijskih i afričkih zemalja, većina zemalja Južne Amerike te u Europi Turska i zemlje zapadnog Balkana.
Prema mjerama koje su odmah stupile na snagu, njemački investitori u tim zemljama bit će oslobođeni plaćanja naknade pri podnošenju zahtjeva za dobivanje državnog jamstva, godišnja naknada za jamstva bit će im smanjena za 10 posto, dok će u slučaju aktiviranja jamstva njihov obavezni udio u financijskim gubicima biti prepolovljen.
To znači da će u slučaju da tvrtka zbog rata, eksproprijacije imovine ili kršenja zakona od vlade određene strane zemlje mora otpisati investiciju u jednoj od tih zemalja, njemačka vlada većinu gubitka nadoknaditi. Tvrtka obično mora snositi pet posto gubitaka, ali za te 34 zemlje taj će udio biti samo 2,5 posto.
"S novim pozitivnim poticajima snažno podržavamo njemačko gospodarstvo u važnoj diversifikaciji za veću otpornost na krize", rekla je za njemačke medije državna tajnica u njemačkom ministarstvu gospodarstva i klime Franziska Brantner, dodajući kako je poboljšanim uvjetima cilj potaknuti tvrtke na nova ulaganja na tržištima na kojima su trenutačno slabo aktivne. "Odabrali smo politički stabilne zemlje koje su pouzdani vanjskotrgovinski partneri."
Stanje od lipnja ove godine ukazuje na to da njemačka vlada državnim jamstvima pokriva više od 30 milijardi eura investicija njemačkih tvrtki, dok se proteklih godina godišnje jamstvo za nove investicije tražilo u vrijednosti od oko 2,5 milijardi eura.
Prema vladinu godišnjem izvješću o investicijskim jamstvima u 2022. godini, među pet zemalja s najvećim brojem novoregistriranih prijava za državna jamstva je i jedna iz Adria regije. Srbija se našla u društvu s Kinom, Tajvanom, Ukrajinom i Turskom. Međutim, po veličini novoregistriranih prijava za jamstva, Srbija nije među pet najvećih tržišta, već su to Uzbekistan, Turska, Malezija, Argentina i Alžir.
Nove mjere njemačke vlade trebale bi znatno smanjiti troškove dobivanja jamstava investitorima, koji za velika ulaganja često iznose milijunske iznose. Ipak, njemački investitori pri ulaganju u Adria regiju praktički imaju minimalan rizik jer ih štite ugovori o poticanju i međusobnoj zaštiti investicija, koje je Zapadna Njemačka potpisala s komunističkom Albanijom i Jugoslavijom, a koje su potom dopunjene novopotpisanim ugovorima s državama nastalim raspadom Jugoslavije. Suštinski, njemačke su investicije već osigurane i bez posebnih njemačkih državnih jamstava.
Kako je objasnio prvi čovjek Njemačko-srpske gospodarske komore Alexander Marcus u razgovoru za lokalne medije, jamstvo njemačke vlade je "dodatna zaštita jer to znači da će u slučaju štete tvrtka na kraju sigurno dobiti novac od jedne strane – od države u koju je investirala ili od njemačke vlade".
Povlastice za klimatske projekte
Njemačka strategija diversifikacije ide ruku pod ruku s klimatskom strategijom njemačke vlade, pa je moguće smanjiti naknadu za jamstvo na do 0,4 posto godišnje ako su u pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije, tehnologije zelene tranzicije i velike projekte koji pridonose zelenoj transformaciji u zemlji u koju se investira.
Kako je nedavno istaknuo Branimir Jovanović u razgovoru za Bloomberg Businessweek Adriju, u tom području leži potencijalna prilika za Adria regiju jer ima neiskorištenog prostora kada je u pitanju obnovljiva energija. Taj ekonomski stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) naglasio je da, primjerice, u Austriji nema mnogo prostora za investicije u vodene, eolske i solarne izvore energije, dok ga na Balkanu ima dosta.
"Pratio bih koliko Njemačka investira u energetiku, i to u obnovljive izvore energije, kako kod sebe tako i u drugim zemljama", istaknuo je Jovanović, objašnjavajući koji svi parametri mogu ukazati izlazi li Njemačka, a time i cijela Europa, iz recesije.
Nekoliko stručnjaka za sektor obnovljivih izvora energije s kojima je razgovarao Bloomberg Businessweek Adria ističu da u tom sektoru u većem dijelu Adria regije nema velikih njemačkih investitora, ali je Njemačka financijski prisutna putem njemačkih komercijalnih banaka, osiguravajućih kuća i razvojne banke Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), kao i kroz tehnologiju njemačkih kompanija koja se ugrađuje u energetske projekte.
Bloomberg
"Što se tiče njemačkih investitora kao vlasnika elektrana, trenutačno u Srbiji nema takvih investicija. Mi bismo na srbijanskom tržištu rado vidjeli njemačke investicije u proizvodnji energije, a ne samo kao bankarsku podršku i opskrbljivače tehnologijom", ističe Miloš Colić, generalni direktor tvrtke New Energy Solutions koja je izgradila vjetroelektranu Kovačica na sjeveroistoku Srbije.
U vjetroparku Kovačica ugrađene su vjetroelektrane proizvedene u njemačkoj tvornici američkog General Electrica, pa je dio tog projekta prošao kreditno osiguranje izvoza putem njemačkih financijskih institucija.
Nijemcima su najveća konkurencija – Kinezi
Colić ističe da su, osim njemačkih banaka koje financiraju projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana, u industriji obnovljive energije prisutni njemački Siemens i Nordex, čiji se vjetrogeneratori ugrađuju. Najveća konkurencija dolazi im iz Azije, posebno iz Kine.
Potpuno drugačija situacija vlada u zemljama Adria regije koje već jesu članice Europske unije. Tako su samo prošle godine najavljene višestruke njemačke investicije u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Tvrtka VSB iz Njemačke najavila je izgradnju vjetroelektrane snage 329 megavata (MW) u Dalmaciji. Istodobno, njemački Enercon i nizozemski Green Trust grade vjetroelektranu Lički medvjed snage 425 MW, dok hrvatska i slovenska podružnica njemačkog energetskog diva E.ON već desetljećima ulažu u te zemlje, posebno u izgradnju solarnih elektrana.
Hrvatskoj i ostatku regije zajedničko je to što njemački investitori i tehnologija susreću glavnu konkurenciju iz Kine. Tako je najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj izgradila kineska tvrtka Norinco, uloživši 230 milijuna eura.
Regionalni stručnjaci ipak tvrde da su potencijali za ta ulaganja još uvijek veliki, kako u Hrvatskoj tako i djelomično u Sloveniji. No i dalje je neizvjesno u kojoj će mjeri njemačko investicijsko sunce zagrijati solarne elektrane i potaknuti izgradnju vjetroelektrana u Adria regiji.
Depositphotos
"Tri područja imaju ogroman potencijal za investicije, a to su vjetroelektrane, solarni parkovi i kapaciteti za pohranu energije", kazao je Colić.
Njemački energetski divovi RWE i E.ON mogli bi postati sunce i vjetar koji bi potaknuli obnovljive izvore energije u regiji. Na realizaciju takvog potencijalnog scenarija idu ne samo izdašne subvencije u regiji i velike olakšice Njemačke za državne garancije već i jedna od najnovijih vijesti.
Energetski koncern RWE udvostručio je svoj profit u prvih deset mjeseci 2023. godine, prvenstveno zahvaljujući proizvodnji struje iz obnovljivih izvora i trgovini ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Nakon objave da je profit za 10 mjeseci iznosio gotovo 3,4 milijarde eura, financijski direktor RWE-a Michael Müller izjavio je da "RWE raste i izuzetno je profitabilan" jer je u proteklih devet mjeseci uložio 20,3 milijarde eura u projekte obnovljivih izvora energije te u akvizicije kompanija u toj sferi. Dakle, unatoč razdoblju skupih kredita, njemački koncerni imaju novca za investicije.
.webp){kind=icon}
