Rimac protiv Rimca - što je u vezi robotaksija obećano, a što napravljeno?

"Kasnimo – je*iga", tako je Mate Rimac koncem 2021. na Facebooku komentirao probijanje rokova za homologaciju Nevere. Od tada do danas puno toga se promijenilo, njegova tvrtka je postala najveći pojedinačni korisnik sredstava Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), ali jedna stvar je ostala konstantna – kašnjenje u realizaciji planova.

Mi smo se pozabavili samo najaktualnijim Rimčevim projektom razvoja potpuno autonomnih taksija za koji je i dobio 180 milijuna eura javnog novca. Robotaksiji su, prema prvotnim najavama, već ove godine trebali zujati zagrebačkim ulicama, no te prizore ćemo morati sačekati (najmanje) do 2026. Probijeni rokovi samo su dio problema vezanih uz tu priču, zato smo se odlučili sažeti dio izjava i nerealiziranih obećanja koje je sam Rimac javno davao.

Nejasni počeci priče

Sudeći po onome što je Rimac pričao novinarima prije nešto više od šest godina, robotaksija uopće nije ni trebalo biti.

"Rimac nije zainteresiran za razvoj robotaksija, poput Ubera ili Lyfta, koji u budućnosti žele u potpunosti izbaciti vozače iz svojeg poslovnog model", navodi se u razgovoru novinara Jutarnjeg lista s Matom Rimcem u srpnju 2018. godine.

S druge strane, u svojim izjavama sredinom 2021. Rimac o projektu robotaksija govori nešto drugačije: "To je jedan sasvim odvojen projekt i to smo odlučili raditi zadnje tri godine totalno ispod radara. Čak ni naši vlastiti zaposlenici ne znaju za taj projekt, koji nisu direktno na projektu i to je odvojena firma."

Projekt robotaksija obavijen je velom tajne od samih početaka | Pixsell

U srpnju ove godine Rimac je na novinarsko pitanje o počecima projekta 2021. ustvrdio: "Tada nije sve počelo, mi smo počeli s projektom ranije, 2019. smo osnovali firmu. Ranije je krenulo."

O javnom novcu

Kad god da je projekt začet, u njegovom ranom razvoju dogodio se još jedan veliki zaokret, a tiče se javnog novca.

"Svi mi gledamo u europsku vreću novaca i pokušavamo se dočepati dijela, a to je problem. Mislim da previše očekujemo od EU fondova i da previše vremena i truda ulažemo u povlačenje tih novaca, umjesto da se okrenemo građenju vlastitog poslovanja i traženju privatnih investicija", tvrdio je Rimac koncem lipnja 2020. na prvom virtualnom Europskom forumu o umjetnoj inteligenciji.

No, već početkom iduće godine tvrtka Rimac Automobili postaje najveći pojedinačni korisnik hrvatskog NPOO-a vrijednog više od šest milijardi eura. Konkretno, riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti 179.499.215,06 eura za projekt "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture".

Nakon što je Europska komisija (EK) dala zeleno svjetlo našem NPOO-u, srpnju 2021. predsjednica EK-a Ursula von der Leyen stigla je Zagrebu pa u društvu premijera i ministara otišla posjetiti tvrtku Rimac Automobili.

Rimčeva inovativnost ozmamila je osmijeh šefici EK Ursuli von der Leyen i premijeru Andreju Plenkoviću | Pixsell

Problem prvi – probijanje rokova

"Prototip robotaksija je napravljen, vidjeli su ga današnji gosti, no moramo ga dovesti do više razine i prezentirati kako treba, vjerojatno početkom iduće godine. Ideja nam je da 2024. krenemo s vožnjama tog autonomnog vozila po Zagrebu. Ako ne uspijemo s projektom, propast će svi ti novci koje smo uložili i koje ćemo uložiti, dakle stotine milijuna. No naš je cilj 2024. to napraviti, zajedno sa svom potrebnom infrastrukturom", pričao je tada Rimac.

"Do kraja 2024. u Zagrebu ćemo imati potpunu uslugu robotaksija, njih stotinu na cestama. Znači, za korisnike će biti dostupna aplikacija, vozila i infrastruktura", tvrdio je u travnju 2022. i Marko Pejković, direktor i jedan od tri osnivača tvrtke Project 3 Mobility LLC (P3M)  kojoj je u svibnju 2023. EK odobrila iznos od 179,5 milijuna eura "za potporu u razvoju inovativnih rješenja za gradsku mobilnost koja se temelje na potpuno autonomnoj povezanoj vožnji".

U lipnju 2023. P3M potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture.

 

Već 31. kolovoza 2023. hrvatska tijela podnijela su zahtjev za reviziju Plana za oporavak i otpornost RH. Među ostalim, nadležna tijela zatražila su da se izmijene ključne etape i ciljne vrijednosti mjera, uključujući onu koja se odnosi na ulaganje u razvoj autonomnih električnih vozila koji provodi poduzeće Project 3 Mobility. Konkretno, tražila se odgoda od godinu dana za segment projekta "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture". Iz EK-a su napomenuli da taj zahtjev ne utječe na rok za provedbu ukupnog ulaganja.

Kako smo već na koncu 2024. godine, očito je da su prvotni planovi Rimca propali, evo kako je to pravdao u srpnju ove godine.

"Ovo je velik zalogaj. Mi smo imali plan da vozimo na ulicama 2024., ali to nije jednostavno. Radimo nešto što se prvi puta radi. Ne možeš sve predvidjeti. I kada gradiš kuću stvari kasne,  pogotovo kada radiš nešto što nitko nije", kazao je Rimac.

Dobrano je reterirao i Pejković koji sada tvrdi da će robotaksiji po ulicama Zagreba voziti "do kraja 2026. godine. Na početku ta usluga neće biti s tisućama automobila, nego će ih biti pedeset do sto".

Podsjećamo, P3M jest dobio odgodu od godinu dana za segment projekta "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture", ali su iz EK-a napomenuli da taj zahtjev ne utječe na rok za provedbu ukupnog ulaganja prema kojem je 2025. planirano "pokretanje komercijalne usluge s punom funkcionalnošću u Zagrebu".

Valja napomenuti kako je 2026. godinu kao krajnji rok za realizaciju u svojim izjavama još u lipnju 2023. spominjao i ministar prometa Oleg Butković.

I resorni ministar spominje rokove koji probijaju raspored iz ugovora s Europskom komisijom | Pixell

Problem drugi – nepostojeća razina autonomije

U službenom ugovoru o dodjeli gotovo 180 milijuna eura javnog novca eksplicitno stoji da P3M mora isporučiti "Potpuno autonomno električno vozilo pete razine autonomije".

Klasifikacija razina autonomne vožnje koju od 2016. koristi EK djelo je udruge Society of Automotive Engineers (SAE). Prema njoj kako bi bila postignuta peta razina bit će potrebno vozilo koje može samostalno operirati bilo kada, bilo gdje i u bilo kojim uvjetima.

Za usporedbu, četvrta razina autonomnosti ne traži aktivnu ulogu čovjeka za volanom, ali predviđa potpuno samostalnu vožnju samo u kontroliranim područjima. Upravo tehnologija te razine maksimalni je doseg izraelske tvrtke Mobileye koja razvija tehnologiju autonomne vožnje za P3M.

Evo što je i sam Mate Rimac izjavio prije tri mjeseca u intervjuu na Youtube kanalu Institute for Management and Development: "Mislim da se može imati funkcionalna usluga (robotaksija op.a) u iduće dvije-tri godine, u geo-ograđenom području, ali u većem dijelu grada, ne jako ograničeno".

Verne zasad ne zadovoljava petu razinu autonomije, kad će, ne zna se | Pixsell

O problemu petog levela autonomije Rimca i Pejkovića najkonkretnije je ispitivao Indexov novinar Ilko Ćimić u intervjuu iz srpnja ove godine.

Na upit mogu li isporučiti automobil pete razine autonomije što su i naveli prilikom prijave za dobivanje javnog novca, Pejković je odgovorio: „cijela ta priča da je peta razina osnova za dobivanje novca je pogrešna“.

"Mi ćemo napraviti ono što smo od početka govorili - potpuno autonomni robotaksi, koji neće imati volan i pedale, a koji će raditi na području Zagreba i okolice (…) S te strane smo mi sami sebi zakomplicirali život. Nismo trebali ulaziti u petu razinu, postoje nejasnoće oko toga i siva zona između četvrte i pete razine. Mi razvijamo auto bez volana, bez pedala, bilo je jasno što trebamo isporučiti", kazao je Pejković.

"Mi ćemo napraviti auto bez volana, papučice gasa i kočnice. Ako to nije ono što je u skladu s projektom, suočit ćemo se s posljedicama", dodao je Rimac.

Problem treći – nefunkcionalni prototip

Koncem lipnja 2024. održana je velika prezentacija robotaksija, a cijeli projekt je dobio i novo ime – Verne. No, na prezentaciji na kojoj smo i mi sudjelovali došlo je do problema. Prototip robotaksija je otkazao poslušnost i nije došao na binu kad ga je Rimac pozvao preko aplikacije. Kasnije se otkrilo da je cijela priča s aplikacijom bila samo PR trik jer se vozilom zapravo upravljalo preko daljinskog upravljača.

Prvo podsjećamo na izjave Rimca od ljeta 2021. godine, dakle tri godine prije predstavljanja prototipa:

"Za to smo se odlučili zato što jako puno postoji najava u ovom području, jako puno firmi priča o nečemu a nikad ne ostvari. Mi smo se odlučili prvo napraviti pa onda pokazati", pričao je Rimac na HRT-u u srpnju 2021. godine.

"Prototip robotaksija je napravljen, vidjeli su ga današnji gosti, no moramo ga dovesti do više razine i prezentirati kako treba, vjerojatno početkom iduće godine", govorio je Mate također u srpnju 2021.

Tijekom predstavljanja prototip se nije mogao dovesti na pozornicu ni uz pomoć daljinskog upravljača | Pixsell

Nekoliko dana nakon neuspješne prezentacije Pejković je za 24 sata priznao da pokazni robotaksi nije imao ni pogon ni funkcionalne senzore te da ga je na pozornicu trebao dovesti čovjek iza kulisa preko daljinskog upravljača.  

"Automobil se ne bi sam dovezao. Nema autonomnu vožnju, ti senzori nisu u potpunosti funkcionalni, kao ni pogon, jer taj auto nije za to razvijen. Htjelo se pokazati kako će izgledati korisničko iskustvo pozivom preko aplikacije. Htjelo se imati wow efekt koji smo dobili na pogrešan način", kazao je tada Pejković.

Kontradiktorna je i Pejkovićeva priča da sam Rimac nema veze s robotaksijama jer je taj projekt u rukama tvrtke P3M. Napominjemo, upravo je Rimac vodio glavnu riječ na velikoj i problematičnoj prezentaciji u srpnju 2024., a bio je i generalno medijski najeksponiraniji po pitanju robotaksija.

"Ono što trebate znati je da, koliko god to dobro zvučalo i privlačilo čitatelje, fulali ste koga napadate. Mate nije operativno uključen u P3 već barem 2 i pol godine. Uz njegovo vođenje Rimac grupe, Bugattija i Rimac Techa, dogovorili smo se da ću ja voditi P3, a on biti u nadzornom odboru", pisao je Pejković na Facebooku u rujnu 2023., braneći Rimca od kritika.

Direktor Vernea Marko Pejković tvrdi da je granica između 4.i 5. levela autonomije nejasna | Pixsell

"Ja sam uključen oko proizvoda, njegovi detalji. Meni je važno kakav će biti proizvod, njegovi detalji – tehnički gledano", kazao je sam Rimac za Indeks u srpnju 2024. godine.

Problem četvrti – infrastruktura

Jedan od tri ključne stavke koje se spominju u NPOO po pitanju robotaksija je „razvoj i izgradnja specijalizirane infrastrukture za autonomna i električna vozila integrirane s javnim gradskim prijevozom“.

U svibnju 2021. Jutarnji list je objavio tekst u kojem stoji kako bi do kraja 2022. trebao biti završen tzv. Centar mobilnosti za robotaksije koji je trebao uključivati "gradski trg, park i objekt s e-punionicama".

"Ideja je da se na Savi napravi takav centar autonomne mobilnosti koji bi imao, s jedne strane, društvenu ulogu, mjesto gdje će ljudi doći upoznati nove tehnologije i u ugodnom ambijentu razgovarati sa stručnjacima, a s druge, funkcionalnu, za punjenje, održavanje i čišćenje robotaksi vozila na ekološki održiv način", pojasnili su tada iz Rimca.

Rokovi koje su spominjali odavno su probijeni, ali je Rimac na predstavljanju robotaksija, koncem lipnja ove godine, najavio nove velike planove.

Centar za mobilnost sada se zove Mothership. Riječ je o postajama u kojima će se Verne puniti, čistiti i generalno održavati.

"Prvi Mothership gradit će se u Zagrebu, blizu ove postojeće tvornice", poručio je Rimac, dodavši kako bi uskoro trebao početi i proces izgradnje proizvodnih pogona za same robotaksije.

Ovako bi trebala izgledato tvornica robotaksija u Lučkom | Verne

"Lokacija pogona bit će u južnom dijelu Zagreba. Tu će se vozila sastavljati, kalibrirati i testirati", izjavio je.

U međuvremenu smo doznali da bi se Mothership trebao graditi u Buzinu, a tvornica u Lučkom.

U srpnju ove godine je objavljeno kako je Verne započeo pripreme za izgradnju tvornice u srpnju, u suradnji s belgijskom tvrtkom VGP, unutar VGP Parka Zagreb, na površini od 28,5 tisuća četvornih metara. Priopćeno je kako će tvornica biti dovršena i opremljena tijekom 2025. godine, a s radom će krenuti početkom 2026.

Početak gradnje Mothershipa najavljen je za rujan ove godine u Buzinu, a zasad nema službenih obavijesti o napretku radova koji su trebali početi u rujnu.