S obzirom na to da turizam kampinga pokriva gotovo četvrtinu, odnosno 23 posto smještajne turističke ponude u Hrvatskoj i ostvaruje jednak postotak u noćenjima, zasigurno je to grana turizma o kojoj je bitno voditi računa i koju je vrijedno proučiti malo pobliže.
Hrvatska, prema podacima Kamping udruženja Hrvatske, ima 856 kampova, od čega 333 kampa posluju kao pravni subjekt, a ostatak posluje pod kategorijom kućanstva.
Ukupni smještajni kapacitet je oko 265 tisuća osoba, a najveći kapacitet u kampovima ima Istra koja pokriva čak 48 posto ukupne smještajne ponude tog tipa. Nakon Istre slijedi Primorsko-goranska županija s udjelom od 18 posto te Zadarska županija s 13 posto. Dakle, te tri županije obuhvaćaju gotovo 80 posto kampova, a što se ide više prema jugu, opredjeljenje turističkih djelatnika za tu vrstu aktivnosti očito splašnjava.
Nekih 2,5 posto smještajnih kapaciteta u kampovima može se naći i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Vidjevši sve te brojke, pomalo čudi da osustavljenih pouzdanih financijskih podataka o tome koliko ukupno prihoda nose kampovi nema. Možda je dijelom razlog to što je u toj turističkoj djelatnosti poduzetnički spektar dosta raznorodan, pa u njemu sudjeluju i veliki hotelijeri kao što su Valamar, Plava Laguna, Arena Hospitality Group i Maistra koji objavljuju konsolidiranu bilancu, kao i spomenuta kućanstva.
Valamar, recimo, upravlja s 15 kampova u kojima ima 11.649 smještajnih jedinica.
Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman rekao nam je da, premda je teško izvući realan konačan i ukupan podatak, postoje podaci koje objavljuje Fina i obuhvaća tvrtke koje se isključivo bave kamping djelatnošću.
Adriano Palman | Kamping udruženje Hrvatske
Prema podacima Fine objavljenim u travnju za razdoblje od 2018. do 2022. godine, u kamping djelatnosti je u 2022. godini poslovalo 226 pravnih subjekata s 1679 zaposlenih, a najveći ukupni prihodi dotad su ostvareni upravo te godine, i to 212,5 milijuna eura.
Najviše je te godine uprihodila Valalta Rovinj, a iznos je bio 42,9 milijuna eura, što je petina ukupnih prihoda među pravnim subjektima posvećenim isključivo kamping djelatnosti. Druga je bila Hadria iz Novalje s 23,2 milijuna eura prihoda.
Najveću neto dobit imala je, očekivano, Valalta, a iznos je bio 7,45 milijuna eura.
U protekloj godini Valalta je podigla prihode za 23 posto na 52,8 milijuna eura s dobiti uvećanom 64 posto na 12,23 milijuna eura. Hadria je uvećala prihode za 21 posto na 28,06 milijuna eura te dobit za čak 78 posto na 6,33 milijuna eura.
Ne treba posebno isticati da su kamping poduzetnici u Istarskoj županiji ostvarili ukupno najviše prihoda, odnosno 80,4 milijuna eura te 18,2 milijuna eura neto dobiti.
Vodećih pet poduzetnika u 2022. u kamping turizmu bili su već spomenute Valalta i Hadria te Industrial Projects iz Fažane, Noa Grupa iz Zagreba i Mon Perin iz Bala. Ukupni su im prihodi bili 101,8 milijuna eura, a neto dobit 24,14 milijuna eura.
No, da ne ide svima odlično pokazuje podatak da je od 226 pravnih subjekata u 2022. godini 135 ili 60 posto poslovalo s dobiti, a ostali su imali gubitak.
Iz Hrvatske turističke zajednice doznajemo da je, prema sustavu eVisitor, u dosadašnjem tijeku ove godine u kampovima ostvareno oko 703 tisuće dolazaka i više od milijuna noćenja što je otprilike na razini prošle godine. Gosti kampova u Hrvatskoj prosječno dnevno troše 84,11 eura.
Udio veći od 10 posto u noćenjima imaju gosti iz Njemačke, Slovenije i Austrije. Domaći su gosti tek na osmom mjestu s udjelom od tri posto. Prošle je godine ukupno ostvaren 21,6 milijun noćenja, i to je povijesno najbolji rezultat.
"Kada promatramo proteklo desetogodišnje razdoblje, kampovi su ujedno smještajni segment koji je najviše podigao kvalitetu i napravio veliki skok prema održivosti, zelenom poslovanju i digitalizaciji. To je hrvatski kamping sektor veoma brzo dovelo do današnjeg položaja lidera u kvaliteti kampova, te su po ocjeni njemačkog ADAC-a koji analizira preko 2.000 kampova diljem Europe, hrvatski kampovi na veoma visokom drugom mjestu po kvaliteti u Europi. Gledajući ostale zemlje Mediterana, Francuska je na četvrtom mjestu, Italija na petom, a Španjolska na osmom mjestu", kaže za Bloomberg Adriju Palman.
Inače, prva u Europi po kvaliteti kampova je Nizozemska.
No, kako dodaje, ulaganja u kvalitetu i proširenje ponude sadržaja i usluga morali su biti popraćeni poskupljenjima.
Napominje i da hrvatski kampovi imaju ujednačeniju razinu kvalitete od europskih konkurenata, odnosno da nema tolike regionalne razlike u tom smislu.
"Gledajući na taj način, možemo Hrvatsku usporediti s talijanskom regijom Veneto u kojoj se nalaze dvije od najkvalitetnijih i najatraktivnijih kamping destinacija tog dijela Europe, Venecija i Lago di Garda, i koja je kapacitetima u kampingu skoro jednaka kao i cijela Hrvatska. Tako analiza pokazuje da je Istra, s cijenama koje su osam posto više od nacionalnog prosjeka, ujedno oko sedam posto jeftinija od kampova regije Veneto. Kada bismo, računajući jednakost kapaciteta i prosječno visoku kvalitetu, usporedili Veneto s cijelom Hrvatskom, onda je Hrvatska 16 posto jeftinija", ističe Palman.
.webp){kind=icon}
