.webp){kind=icon}
"Ruski državljani koji su došli u Srbiju i otvorili restorane i kafiće promijenili su moju percepciju o tom narodu u najpozitivinijem smislu. Ruske lokale u Beogradu otkrio sam prošlog ljeta i malo je reći da sam oduševljen".
Ovo je za Bloomberg Adria rekao Beograđanin Ivan T. (43), koji je ruske ugostiteljske objekte zavolio i zbog toga što je u njima pušenje strogo zabranjeno. On je prije godinu dana slučajno svratio sa prijateljima u jedan lokal na Vračaru, da bi sada već postao stalan gost vračarskih, ali i dorćolskih ruskih kafića i restorana.
Najveći broj ugostiteljskih objekata koje u Beogradu drže Rusi smješteni su upravo na Vračaru i Dorćolu. Iako ugostiteljstvo nije primarni biznis ruskih državljana, od kada su u 2022. počeli masovnije da dolaze u Srbiju, sve je više restorana i kafića čiji su vlasnici Rusi. Poznato je da se državljani Rusije u Srbiji najviše bave računarskim programiranjem i poslovima iz IT oblasti.
Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), od sukoba Rusije i Ukrajine, 24. februara 2022. godine, do 5. juna ove godine, državljani Rusije su u Srbiji ukupno osnovali 9.317 preduzetničkih firmi i 1.764 privrednih društava. Ovaj podatak ukazuje na drastičan rast kompanija čiji su vlasnici Rusi jer je krajem 2021. godine bilo samo 296 preduzetnika i 721 privredno društvo čiji su osnivači fizička i pravna lica iz Ruske Federacije.
Kada je riječ o ugostiteljstvu, Rusi su najviše restorana, kafića i ugostiteljskih objekata otvorili u 2023. godini. Tada je u APR-u registrovano 55 preduzetnika sa ovom djelatnošću i 33 privredna društva. Do juna ove godine registrovano je ukupno 93 ruskih preduzetnika koji drže restorane, dok ih je 65 upisano kao privredna društva.
Ivana je, kako kaže, u ruskim lokalima najviše privukla, pored toga što su nepušački, izuzetna usluga i ljubaznost osoblja.
"Već poslije prve posjete zaljubio sam se u enterijer, preljubazno osoblje i vrhunski espreso. Nakon jednog kafića počeo sam sa društvom da posjećujem još nekoliko ruskih kafea i restorana i u svakom od njih uživao sam u vrhunskoj hrani i usluzi. I cijene su korektne s obzirom na vrstu lokala. Ruski državljani koji su došli u Srbiju promijenili su moju percepciju o tom narodu u najpozitivinijem smislu", naglašava on.
Iako se često dešava da su Ivan i njegovi prijatelji jedini lokalni gosti u restoranu, to ne umanjuje utisak koji su stekli.
"Mogu da kažem da Rusi mijenjaju nabolje beogradsku ugostiteljsku scenu i da bi naši vlasnici restorana i kafića mogli mnogo da nauče o usluzi i ponudi od ruskih kolega", smatra naš sagovornik.
Rusi uveli nov poslovni model
Takav stav ima i Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku, koji ističe da su Rusi unijeli mnogo novina u srpsko ugostiteljstvo, ali da su prije svega uveli nov poslovni model.
"Njihova organizacija posla je drugačija. Donijeli su biznis model iz Rusije. Kod njih je, prije svega, bitna podjela posla pa tako vlasnik restorana angažuje menadžera da se bavi nabavkom, a on vodi lokal. Kod nas to nije princip", kaže Rajić za Bloomberg Adria.
Ono što je primjetno u poslovanju ruskih državljana u Srbiji, dodaje Rajić, jeste viši nivo kulture udruživanja, što je posebno došlo do izražaja zbog otežanih kanala snabdijevanja i sankcija Rusiji.
Depositphotos
"To smo saznali od kompanija koje se bave logistikom. Usljed problema zbog robe koja dolazi iz Rusije ili okolnih zemalja i otežanog snabdijevanja, oni zovu jedni druge i dogovaraju zajednički nastup. Tako se, na primjer, njih pet dogovori da uzmu zajedno veću količinu robe. Njihova svijest udruživanja je na dosta višem nivou od naše, ali ne zato što su u tuđini, već je to dio njihove poslovne kulture".
Takođe, dodaje Rajić, generalno Rusi koji su došli u Srbiju imaju pristojna primanja, uglavnom rade za strane, zapadne, kompanije i traže malo viši nivo usluga.
"Veoma su kritični prema ponudi i uslugom restorana u Srbiji, posebno u Beogradu gdje i boravi najveći broj državljana Rusije. Često se, recimo, žale na čistoću lokala. To su sve razlozi zbog kojih su neki Rusi odlučili da otvore restorane i kafiće, a koje opet po nahođenju mahom posjećuju njihovi sunarodnici", zaključuje Rajić.
Žele da se integrišu
Sami Rusi, vlasnici restorana, zadovoljni su poslovanjem u Srbiji. Barem nam je tako rekao Klim Zhukov, suvlasnik restorana Sonder, koji se nalazi na Dorćolu u Beogradu.
"Ovo je za nas novo i zanimljivo iskustvo. Vaše tržište je novo za nas, a mi pokušavamo na sve načine da mu se prilagodimo. Generalno smo zadovoljni kako se sve odvija, iako su na početku postojale određene poteškoće, uglavnom sa otvaranjem bankovnih računa. Što se tiče ostalog, sve se može riješiti, a najvažnije je što imamo podršku velikog broja ljudi iz Srbije", ističe Zhukov za Bloomberg Adria .
On opovrgava da su posjetioci ovakvih lokala uglavnom Rusi. Ne krije da su u ovaj biznis krenuli s tom idejom da će ih, barem u početku, podržati sunarodnici, ali se krug posjetilaca dosta proširio.
"Kada smo planirali otvaranje lokala, pretpostavljali smo da će Rusi, pogotovo oni koji nas poznaju odranije, u startu dolaziti. S druge strane, za lokalne goste trebaće nam neko vrijeme da se pozicioniramo kako bi znali za nas. Ipak, inicijalno nismo otvorili restoran samo za Ruse, već želimo da se integrišemo ovde i da budemo otvoreni za sve".
Trenutna posjećenost lokala je, navodi, podjednaka, odnosno i ruskih i srpskih gostiju je po 50 odsto. Iako većina restorana i kafića čiji su vlasnici Rusi ima pretežno ponudu hrane i pića koja potiču iz njihove zemlje, Sonder se razlikuje.
"Naša ponuda, kako hrana, tako i kafa, nije isključivo ruska, već pre internacionalna. Nije potrebno da je prilagođavamo ukusima bilo koje grupe ljudi. Dobra kafa i ukusna hrana u ponudi su restorana u bilo kom velikom gradu u svijetu, bio to Beograd, Moskva ili Berlin i Hong Kong", objašnjava Zhukov.
Veća konkurencija, bolja usluga
Sve veći broj restorana čiji su vlasnici državljani Rusije, Zhukov vidi kao prednost za cijeli ugostiteljski sektor u Srbiji.
"Otvaranje restorana, ali i bilo kog drugog biznisa iza kojeg su ljudi sa različitim iskustvom, uvijek donosi dobrobit za tu industriju i privredu. Srpska ekonomija raste i tržište se veoma brzo razvija. Mi svi zajedno unaprjeđujemo ovaj sektor, i što je više dobrih ugostiteljskih objekata, to je bolje, bez obzira na to odakle su i ko su vlasnici".
Inače, fenomenom ruskih migranata i njihovim uticajem na srpsku ekonomiju bavio se prošle godine Centar za evropske politike (CEP). Istraživanje je pokazalo da je Srbija toplo prihvatila Ruse, "posmatrajući ovaj priliv kao priliku za dolazak mlade, kvalifikovane, radne snage koja može da podstakne ekonomiju i premosti demografski jaz".
Kako je CEP naveo, u Srbiju su migrirali mladi profesionalci, uglavnom iz srednje i više srednje klase, koji rade u IT sektoru. Najdominantnije oblasti poslovanja su programiranje i konsalting, a osim toga, ruski migranti se u Srbiji bave i ugostiteljstvom, maloprodajom, a otvaraju i dosta salona za ljepotu. Pored Beograda i Novog Sada, gdje ih je najviše, novopridošli Rusi naselili su se i u unutrašnjosti Srbije, kao na primjer u Subotici i Nišu.
