Nekoliko je domaćih kompanija dokazalo da Hrvatska može konkurirati na svjetskoj franšiznoj sceni. Iako još moramo dostići države koje su diplomirale franšizno poslovanje, zahvaljujući uspješnicama poput Muzeja iluzija, Carwiza, Surf'n'friesa i drugih, posljednjih godina riječ franšiza sve je češća u hrvatskom biznisu.
Podaci izvještaja koji je objavila Hrvatska udruga za franšizno poslovanje pokazuju kako je 2023. u Hrvatskoj poslovalo 248 franšiznih sustava s oko 20 tisuća izravno zaposlenih, a od ukupnog broja franšiza gotovo ih je 30 posto bilo hrvatskih. To pokazuje da se u Hrvatskoj posljednjih godina povećalo tržište franšiza te da takav model postaje sve zanimljiviji hrvatskim poduzetnicima.
I to nije neobično s obzirom na to da upravo franšizno širenje brojnim kompanijama otvara mogućnost širenja poslovanja bez velikih ulaganja i infrastrukture. Naime, taj poslovni model temelji se na suradnji davatelja franšize, koji prodaje svoje znanje i poslovni model te primatelja franšize koji preuzima taj uhodani poslovni model.
Zanimljivo je što su se i neke hrvatske kompanije odlučile na to da ponude svoje franšizne modele poslovanja i u čemu su poprilično uspješne.
Surf'n'Fries
Denis Polić, suosnivač Surf'n'Friesa | Surf'n'Fries
Možda i pionir franšize u Hrvatskoj je Surf'n'Fries koji je nastao iz lokala koji je 2009. godine otvoren u Rijeci. Pokrenuli su ga Andrija Čolak i Denis Polić koji ističe da je u njemu od mladosti tinjala ideja o otvaranju pomfrit bara. Polić i Čolak su prije pokretanja posla znanje izbrusili u Americi, a iako nisu očekivali da će njihov bar biti išta više od lokala brze hrane, vrlo brzo je postao prepoznatljiva franšiza.
"Nakon što smo otvorili prvi objekt u Rijeci desila se eksplozija. Svi su htjeli probati naše krumpiriće i prošetati gradom s našom jedinstvenom ambalažom u ruci. Ljudi su dolazili, slikali koncept s mišlju kako nas iskopirati. Tada smo imali dvije opcije, pustiti ljude da kopiraju, čime bismo si stvorili potencijalnu konkurenciju ili pokušati s franšiziranjem", objašnjava Polić za Bloomberg Adriju.
Ideja o franšizi je došla spontano jer tada u Hrvatskoj franšiziranje baš i nije bilo poznato.
"Zato nam se ideja franšiziranja nije nametnula dok smo razmišljali o novom biznisu. Mogli bismo reći da su nas na franšiziranje natjerali svi oni koji su dolazili u naš objekt s namjerom kopiranja našeg poslovnog modela na nekoj drugoj lokaciji ili gradu. Veliki broj tih ljudi kasnije su postali naši franšizeri, a neki od njih su i dan-danas s nama", navodi Polić.
Koliko se priča brzo razvila pokazuje činjenica da su iste godine otvorili prvu franšizu u Zagrebu, a kroz godine je brend proputovao gotovo cijeli svijet, od Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, preko Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Mađarske, Austrije, Rusije, Gruzije, Egipta, Južnoafričke Republike, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Vijetnama, Australije i Čilea, pa čak i do Slovenije.
Polić ističe da njihovo poslovanje iz godine u godinu polako raste te se nadaju da će tako i ostati, a u budućnosti rade na standardiziranju novog brenda Pockets Burgers te na otvaranju novih tržišta i novih objekata.
Tinker Labs
Alan Orlic, osnivač Tinker Labsa | Tinker Labs
Nešto godina kasnije i u nešto drugačijoj branši u Osijeku je nastao Tinker Labs. Pokrenuo ga je Alan Orlic zajedno sa suprugom nakon što su nekoliko godina radili kao primatelji strane franšize Helen Doron za učenje engleskog jezika. Kada su se odlučili za pokretanje posla, već su znali kako funkcionira franšizno poslovanje i što je potrebno za uspješnu franšizu, pa su odmah znali u kojem smjeru žele razvijati poslovanje.
"Već sam razmišljao o razvoju vlastite franšize za dodatnu edukaciju koja bi mogla funkcionirati i u engleskim govornim zemljama. Znao sam od početka da želim da Tinker Labs bude franšiza jer smo već imali uspjeh s tim poslovnim modelom. Nakon nekoliko godina istraživanja različitih problema s obrazovnim sustavima širom svijeta, došao sam do zaključka da učenicima treba nešto praktično što će ih potaknuti da postanu samostalni", kaže Orlic za Bloomberg Adriju.
Tako je 2016. godine pokrenuta franšiza usmjerena na STEAM, a do 2018. već je bila otvorena lokacija u Vinkovcima. Četiri godine kasnije Tinker je imao 19 novih lokacija, dok danas imaju ukupno 57 centara za učenje u Hrvatskoj. U 2020. godini franšiza se krenula širiti i izvan naših granica pa se do danas proširila u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Mađarskoj i Sloveniji.
"No osim tih lokacija, cilj nam je uskoro naš brend pokazati u zemljama poput Kanade, Austrije, Njemačke, Poljske i slično. Trenutno imamo više od 100 lokacija na Balkanu. Svi naši primatelji franšize i dalje su operativni i uspješni. Smatram kako smo razvili dovoljno dobar sustav koji funkcionira u zemljama u Europi, što bi značilo da smo spremni za neko nama potpuno drugačije tržište", navodi Orlic.
Dodaje da su trenutno i u pregovorima s potencijalnim partnerima u SAD-u, Kanadi, na Bliskom istoku, Njemačkoj, Poljskoj i Italiji kako bi proširili poslovni model LCF, koji je temelj organizacije i budućnosti tvrtke. Osim toga, Orlic ističe da planiraju napraviti i Tinker Labs STEAM muzej, a cilj im je za pet godina pretvoriti Tinker Labs u međunarodnu korporaciju s raznovrsnim proizvodima i uslugama.
Tvrtka je prošle godine uprihodila 567,5 tisuća eura, čime je ostvarila rast u odnosu na 346,3 tisuća iz 2022. godine i 199,9 tisuća iz 2021. godine.
Fish Delish
Stefano Petrović, osnivač Fish Delisha | Fish Delish
U jeku korone hrvatska franšizna scena postala je bogatija za još jednu franšizu – Fish Delish. Ona se razvila iz restorana koji je 2020. otvoren na Murteru. Njezin osnivač Stefano Petrović istaknuo je da se cjelokupna ideja razvijala dugi niz godina, a doprinos tomu je bila ugostiteljska i ribarska pozadina njegove obitelji. Fish Delish je od samih početaka bio zamišljen kao moderan, inovativan i drugačiji street food restoran, kakvih je nedostajalo u ugostiteljskoj ponudi, ističe Petrović.
"Isto tako, ljubitelj sam putovanja, pa sam kroz njih imao priliku vidjeti brojne strane franšize i način njihovog funkcioniranja u praksi. To me potaknulo na istraživanje franšiznog načina poslovanja i primjenjivanja tog znanja u formiranju vlastitog", govori Petrović za Bloomberg Adriju.
"Nismo htjeli biti vlasnici većeg broja restorana, a uvidjeli smo koliko potencijala ima ideja. Od početka smo formirali poslovanje kako bi ga kasnije bilo lako i jednostavno franšizirati, odnosno prenijeti cjelokupni know-how budućim primateljima franšize", objašnjava Petrović.
Fish Delishova poslovnica u Montclairu | Fish Delish
Prva poslovnica koju su otvorili poslužila im je kao test kojim su htjeli provjeriti funkcionira li ideja u praksi, a potom su cjelokupnu ideju nadograđivali dokumentacijom potrebnom za franšiziranje. Dosad se brend fokusirao na širenje unutar Hrvatske te imaju poslovnicu u New Jerseyu, no planovi im postaju sve ambiciozniji.
"Do prije nekoliko mjeseci, svi naši napori bili su usmjereni na širenje franšize na domaćem teritoriju, pa kao rezultat toga možemo najaviti otvaranje osam novih poslovnica diljem obale", kaže Petrović i dodaje da trenutno intenzivno djeluju u smjeru širenja franšize na europsko i američko tržište.
Tako su trenutno u završnici rješavanja svih pravnih koraka koji moraju biti zadovoljeni prije početka daljnjeg franšiziranja na američkom kopnu, a mogu se pohvaliti i završenim pregovorima i potpisanim ugovorom u Južnoafričkoj Republici s etabliranim trgovačkim društvom koje obavlja poslove agenta za prodaju franšize, stoga se nadaju skorašnjem širenju u Južnoafričku Republiku.
Friendly Fire
David Kosir, osnivač Friendly Firea | Friendly Fire
Na krilima jačanja gaming industrije, 2021. je u Hrvatskoj pokrenuta gaming caffe franšiza. Njezin osnivač David Kosir od samog početka nije imao dvojbe kakve planove ima za svoje poslovanje, pa navodi da je od početka htio da Friendly Fire postane "McDonald's gaming svijeta".
"To je bila moja vizija kada sam se odlučio otvoriti prvu lokaciju i franšiza je najbolji put kojim se to ostvaruje", objašnjava Kosir za Bloomberg Adriju.
Iako su poslovanje pokrenuli tek prije koju godinu, svake godine bilježe rast prihoda te se učestalo šire. Brend zasad u Hrvatskoj ima tri lokacije u Zagrebu, te po jednu u Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Nove lokacije otvaraju i u Zadru i Virovitici u lipnju i srpnju ove godine. Prisutni su i u Bosni i Hercegovini gdje imaju pet lokacija, u Austriji s tri poslovnice i odnedavno u Meksiku s jednom lokacijom.
U budućnosti imaju planove za mnoga otvaranja, a prošlog su tjedna finalizirali potpisivanje franšiznog ugovora za razvoj Slovenije.
Friendly Fire
"Rekao bih da je lagano pokrenuti franšizu, ali je jako teško uspjeti u tome do kraja i stvarno proširiti svoj brend na mnogo franšiznih lokacija", kaže Kosir te dodaje da svi koji razmišljaju o franšiziranju svog brenda moraju biti svjesni da su vođenje vlastitih lokacija i vođenje franšiznog brenda dva potpuno različita posla. Upravo zato dodaje da za pretvaranje kompanije u franšizu treba puno više no što mnogi misle.
Svejedno, smatra da je napredak franšizne industrije u Hrvatskoj zadnjih godina izvanredan.
"Vjerujem da je ovo tek počekat, jer ako se usporedimo s drugim državama, pred nama je dugačak put do tržišne zrelosti franšiza. To možemo shvatiti i kao poslovnu priliku jer obično u poslu najbolje prolaze oni koji prvi uhvate vlak nove ideje, u ovom slučaju potencijala franšiza", ističe Kosir.
Tunaholic
Patrik, Rebecca i Vesna Janko Finderle | Tunaholic
Porečki restoran Tunaholic koji se pretvorio u još jednu domaću franšizu nastao je kao odgovor na pitanje zašto se na svakom uglu može kupiti mesni burger, a ne i riblji. Pokrenuli su ga Vesna Janko Finderle i Patrik Finderle 2020. godine kada su odlučili promijeniti ponudu u svom gradu i iskoristiti koncept street fooda za koji su smatrali da je u svijetu puno više prepoznat nego u Hrvatskoj.
"Ideja o fish baru opsjedala nas je gotovo deset godina i onda je konačno došla na red. Tunaholic je u vrlo kratkom vremenu postao brend zahvaljujući uloženoj ljubavi, znanju, iskustvu i poznavanju takve vrste namirnice, inovativnoj pripremi, spoju tradicionalne kuhinje u modernom ruhu, te želji da naši gurmani budu zadovoljni ponuđenim", govore za Bloomberg Adriju.
Iako isprva nisu razmišljali o franšiznom poslovanju, to se promijenio samo godinu kasnije kada je otvorena prva franšizna poslovnica u Rovinju.
Tunaholic
"Kada ne bi smiješno zvučalo, rekli bismo da je franšiza birala nas. Naime, odmah nakon otvaranja bara u Poreču, gosti su nas počeli propitkivati imamo li Tunaholic i u njihovom gradu, čija je ovo franšiza te gdje se još nalazimo. Od samog početka imali smo zaštićen brend na hrvatskom, a kasnije i europskom tržištu, pa smo vrlo brzo, odnosno samo šest mjeseci od otvaranja kontaktirali s franšiznim savjetnikom Andrijom Čolakom koji nam je pomogao proći kroz sve važne faze i postupke kako bismo na kraju mogli ponuditi franšizu", objašnjavaju
Nakon prve dvije lokacije, Tunaholic se proširio i u Ljubljani, Trogiru, Beogradu te Zagrebu, a kroz mjesec dana otvaraju i novu lokaciju u Splitu te navode da imaju važne pregovore za još jednu lokaciju izvan Hrvatske. Novim širenjima se pridružuju rastu domaće franšizne scene, iako smatraju da u tom smislu ipak kaskamo za ostatkom svijeta.
"Svejedno, idemo uzlaznom putanjom. Mi smo prva istarska franšiza takvog načina poslovanja, a s vremenom vidimo da se ugostiteljske franšize pomalo šire te shvaćamo da se tržište u tom smjeru budi", zaključuju.
Muzeja iluzija
Roko Živković, suosnivač Muzeja iluzija | Muzej iluzija
Uspješnica koju svakako treba spomenuti kada pričamo o hrvatskim franšizama je Muzej iluzija. Prvi Muzej iluzija otvoren je 2015. u zagrebačkoj Ilici, a taj poduzetnički pothvat Tomislava Pamukovića i Roka Živkovića razvio se u najveći lanac privatnih muzeja na svijetu.
Danas se mogu pohvaliti s više od 45 lokacija u 25 država svijeta, od Zagreba preko New Yorka i Dubaija do Milana i Pariza.
Da postoji potencijal za razvoj franšize postalo je očito nakon što je zagrebački muzej osvojio već prve posjetitelje koji su vrlo brzo nakon otvaranja počeli slati mailove: "Ovo je odlično, želim i ja to u svom gradu", kazao je Živković. Franšizna priča krenula je u Zadru, a zatim se proširila na Beč i Beograd.
No ona u New Yorku otvorila im je američka vrata otkud im danas dolaze najveći prihodi. Tada su započeli suradnju s Jonathanom Cooperom, ulagačkim virtuozom i njihovim master franšizerom, koji je muzej lansirao na Bliski istok – Oman, Dubai i Katar.
"Od dvije-tri lokacije priča se počela širiti. U iduće dvije godine praktički se otvara po jedan muzej mjesečno, negdje oko 24-25 muzeja, sve je išlo na brzinu, i to s timom od sedam ljudi", objašnjava Živković.
Danas tim broji više od 50 zaposlenika, okupljenih u kompaniju Metamorfoza, koja iz Zagreba upravlja svim franšizama po svijetu, a do kraja 2026. planira stvoriti mrežu od 100 Muzeja iluzija i zaposliti još stručnjaka.
.webp){kind=icon}
