"Razgovaramo o izdavanju obveznica na američkom, kineskom i japanskom tržištu, pri čemu još razmatramo hoće li se raditi o zelenoj obveznici. Pitanje je koliko projekata možemo financirati zelenom obveznicom", izjavio je ministar financija Klemen Boštjančič na regionalnoj zelenoj konferenciji Regreen, koju je organizirao Bloomberg Adria. Također je govorio o tome kako Brisel gleda na financiranje zelene tranzicije.
Zelena tranzicija je trenutno jedna od glavnih tema. Kako se to promatra u Briselu?
Do sada smo u Briselu relativno malo razgovarali o zelenim obveznicama. Slovenija je praktično vodeća država u tom području, ali se zna da zbog zelene tranzicije postoji veliki potencijal. Istini za volju, u velikoj mjeri još uvijek nije poznato kako će se ta dekarbonizacija financirati. Trenutno je glavna rasprava kako to financiranje uklopiti u okvir fiskalnog pravila koje će ponovno stupiti na snagu 2024. godine.
Slovenija je u siječnju ove godine izdala 10-godišnju održivu obveznicu u iznosu od 1,25 milijardi eura s prinosom od 3,654 posto. Ukupno je potražnja premašila 10 milijardi eura. Čini se da je apetit europskog tržišta kapitala za financiranje takvih izdanja izuzetno jak. Je li glavni razlog u osviještenosti industrije o ekološkoj i društvenoj odgovornosti ili to diktiraju političko-zakonodavni okviri?
Slovenija je bila prva država u srednjoj Europi koja je izdala takvu obveznicu. Iskustvo izdavanja druge zelene obveznice također je bilo pozitivno. S obzirom na takvu potražnju, moja je prva reakcija bila da smo postavili previsoku kamatnu stopu, ali zapravo je to rezultiralo pozitivnom pričom. Detaljno smo i analizirali tko je kupovao tu obveznicu.
Velika potražnja došla je iz Skandinavije i Beneluksa, ali bili smo iznenađeni što je relativno malo potražnje došlo iz Slovenije. Također razgovaramo o izdanju obveznice na američkom, kineskom i japanskom tržištu, ali još odlučujemo hoće li biti zelena obveznica. Naime, pitanje je koliko ima projekata koje možemo financirati iz sredstava zelene obveznice.
Zašto je ideja o izdavanju obveznica na tzv. egzotičnim tržištima relevantna?
Rado bismo diverzificirali tržišta na kojima izdajemo obveznice. Vjerojatno ćemo se ponovno vratiti na američko tržište, neposredno prije ili neposredno nakon ljeta, moramo odlučiti u narednim danima. Trenutna situacija ukazuje na to da ćemo izdati obveznicu. Ove jeseni vrlo vjerojatno ćemo prvi put izdati obveznicu denominiranu u jenima. Kina će doći kasnije, o tome također već razgovaramo. Vjerojatno ćemo izdati zelenu obveznicu u Japanu i već razgovaramo s japanskim investitorima. Obveznica denominirana u dolarima vjerojatno neće biti održiva jer, bez obzira na opću orijentaciju, postoji niz drugih projekata koji ne zadovoljavaju zelene standarde.
Možda se to odnosi i na uspostavu nacionalnog zračnog prijevoznika?
Analize o tome su u ranoj fazi, ali ja sam, s obzirom na moje osobno iskustvo, konzervativan u vezi s tim.
Zašto planirate toliko novih izdanja obveznica?
U posljednje tri godine svjedočili smo dvjema krizama, a nove će doći, stoga sam kao ministar zahtijevao likvidnost. Zato Slovenija stalno održava visoku likvidnost, iako ćemo je sada malo smanjiti jer trenutno nema potrebe održavati tako visoku razinu. Ta izdanja također utječu na sekundarno tržište, slovenske obveznice su manje likvidne jer su izdanja manjeg opsega, zbog čega su manje atraktivne za investitore. Kako bismo iskoristili sve mogućnosti, odlučili smo se za diverzifikaciju tržišta. Trenutno takvo povećanje likvidnosti nije nužno. Japansko tržište ove godine testiramo kako bismo vidjeli jesmo li zainteresirani za neko veće izdanje u budućim godinama.
Zašto se Slovenija odlučila izdati održive, a ne zelene obveznice?
Najočitija prednost održivih obveznica je što osiguravaju potrebna sredstva za financiranje zelenih projekata i aktivnosti u području socijalnih prava. Time se proširuje broj projekata koje možemo financirati, uključujući obrazovanje, u koje će u narednim godinama biti potrebno ulagati.
To omogućuje veće emisije održivih obveznica nego što bi bio slučaj samo s emisijama zelenih obveznica. Dio financiranja tih projekata dolazi iz europskih sredstava, gdje smo ograničeni, a relativno malu količinu dodajemo kao država putem obveznica. Međutim, nema toliko tih projekata kako se na prvi pogled može činiti. Samo izdavanje tih obveznica također je puno zahtjevnije nego što se čini na prvi pogled, što je također jedan od razloga zašto ih ima tako malo. Čujem da ponuda ne prati potražnju.
Njemačka je u recesiji. Što će biti s izdavanjem zelenih obveznica ako recesija duže potraje?
To je vrlo važno pitanje, i politički, kako će se taj zeleni prijelaz obrađivati. Također, početne pozicije europskih država su različite. To je jedna od najvažnijih političkih tema, ne samo pitanje vojnih izdataka. S jedne strane su ogromna očekivanja, a s druge strane su nedorečena pravila. Ministri financija zahtijevaju da se pravila, kada budu postavljena, relativno strogo poštuju. Zeleni prijelaz je nužan, Europa je nažalost uložila na krivog konja u prošlosti, što se vratilo kao bumerang. Zeleni prijelaz također zahtijeva ogromna ulaganja.
Ne samo u Sloveniji, već i u Europskoj komisiji, puno se govori o kapitalnim tržištima. Kako financirati sve ove zelene projekte? Uvidjeli smo da to nije moguće samo putem nacionalnih proračuna, stoga je potrebno privući privatne izvore. Europa ide u smjeru privlačenja privatnog kapitala u takve projekte i očekuje se da će se ubuduće takvi projekti financirati iz tog kapitala.
.webp){kind=icon}
