.webp){kind=icon}
Objava da je ruski Sberbank prodao svoj udio u Fortenova grupi izazvala je u srijedu i četvrtak u Hrvatskoj prilično veliku buru u kojoj ne nedostaje iznenađenja, intrige, sumnjičavosti, negodovanja, sankcija, rokova, posebnih dozvola, domaćeg i međunarodnog trgovačkog prava, pa čak i tajnih službi i priča o skrivenim igračima. Kako i ne bi.
Ako je arapski biznismen stvarno uspio kupiti vlasnički udio u Fortenovi i namjerava aktivno sudjelovati u upravljanju kompanijom, bit će to poprilična novost za lokalni ekonomski ekosistem. Bez obzira na okolnosti i još uvijek nepoznat iznos po kojem se ona odigrala, transakciju ne bi trebalo potcjenjivati. Jer radi se o jednoj od najvećih regionalnih kompanija.
Kako god da je kroz godine došla u današnju poziciju, Fortenova je poprilična sila u hrvatskim i regionalnim okvirima. Prema priopćenjima, Sberbanka je kontrolirala 43,4 posto vlasništva grupe, što je najveći pojedinačni vlasnički udio, a daje glasa u grupi koja ostavlja duboki otisak u blatu lokalne ekonomije.
Dominantna maloprodaja
Podsjetit ćemo, stoga, ukratko na što bi sve možda mogao imati utjecaja bliskoistočni kapital ako se prijenos vlasništva i ostvari te nekoliko godina nakon Ivice bin Gazde Altodorića poteze u šahu hrvatske i regionalne privrede počne vući Saif bin Markhan Alketbi. Kako recentniji analitički podaci nisu dostupni, koristit ćemo se revidiranim financijskim i poslovnim izvještajima Fortenova grupe za 2021. godinu. Situacija se od tada nije bitnije promijenila, a brojke su dovoljne kako bi se stekao uvid u, moguće je, osmi arapski emirat Fortenovu.
Za početak, grupa je lani ostvarila 30,5 milijardi kuna (4,04 milijardi eura) redovnih prihoda. Od toga je u segmentu maloprodaje i veleprodaje ostvaren najveći dio, 81 posto odnosno 24,6 milijardi kuna (3,27 milijarde eura). Za to su zaslužni trgovački lanci Konzum, Mercator, Idea i Roda.
Samo u Hrvatskoj Konzum ima deset tisuća zaposlenika, drži petinu udjela na tržištu maloprodaje i vodeću poziciju sa svojih 600 prodajnih mjesta. Mercator je pak vodeći na slovenskom tržištu, gdje drži oko trideset posto udjela. U 460 trgovina tamo radi više od osam tisuća zaposlenih. Fortenova kroz tvrtku Mercator-S na srpskom tržištu kontrolira brendove Idea, Roda i Mercator te također zapošljava osam tisuća zaposlenih u 350 trgovina. A na bosanskohercegovačkom tržištu Fortenova je prisutna kroz brendove Mercator i Konzum, koji zajednički zapošljavaju oko 3,5 tisuća radnika na više od 250 prodajnih mjesta.
Uz taj dominantni poslovni segment Fortenova grupa još posluje u proizvodnji i distribuciji hrane te u poljoprivredi. U proizvodnji hrane je lani ostvarila prihode od još 4,7 milijardi kuna (620 milijuna eura), što je oko 15 posto svih prihoda. Najpoznatiji brendovi u tom dijelu poslovanja su Jamnica, Sarajevski kiseljak, Zvijezda i Dijamant te PIK Vrbovec.
U čisto poljoprivrednom segmentu je pak poznata kroz brendove Agrolaguna, Vupik i Belje. U tom dijelu poslovanja Fortenova ostvaruje tek oko tri posto svojih prihoda, no u grupi tvrde da sami drže tri posto ukupno obradivog zemljišta u Hrvatskoj. Također, upravljaju s četrdesetak stočarskih farmi i navodno su zaslužni za čak 45 posto kompletnog svinjskog tova u Hrvatskoj te za desetinu broja tovljenih goveda.
S dvjesto na šezdeset
Sveukupno Fortenova zapošljava oko 45 tisuća ljudi, od čega gotovo polovicu tog broja u Hrvatskoj. Po dvadesetak posto radne snage je u Sloveniji i Srbiji, odnosno u svakoj državi oko devet tisuća ljudi. Oko osam posto, odnosno 3,5 tisuća zaposlenih je u Bosni i Hercegovini, a ostatak u Crnoj Gori, gdje je Fortenova također prisutna kroz maloprodajni lanac Idea i ima 1.600 zaposlenih u 130 trgovina.
U Agrokorskom kolopletu emira Todorića bilo je dvjestotinjak tvrtki, a Fabris Peruško na čelu Fortenove je sa svojom ekipom tu brojku prodajom, spajanjem i restrukturiranjem u međuvremenu uspio stesati na šezdesetak trgovačkih društava.
Zemljopisno gledano, najviše prihoda, nešto više od polovice, se ostvaruje u Hrvatskoj. Lani je to bilo 15,8 milijardi kuna (2,1 milijarda eura). Nakon hrvatskog slijedi slovensko tržište s prihodima od 6,5 milijardi kuna (862 milijuna eura), što čini nešto više od petine ukupnog ulova. Na trećem mjestu je tržište Srbije, gdje je lani ostvareno 4,5 milijardi kuna (591 milijun eura) prihoda, odnosno nešto manje od 15 posto cjelokupnog iznosa.
Brojke su bez sumnje impresivne. No da bi Saif Alketbi dobio priliku utjecati na to kako će se one dalje kretati, prvo će morati impresivna biti slova. Ona na dokumentima koji bi trebali pokazati da je njegova transakcija sa Sberbankom valjana. U protivnom, Fortenova bi mogla ostati Fortestara.
