Sredstva za pokretanje biznisa koje osnivaju mladi poduzetnici najčešće su osigurana iz vlastitih izvora, čak 76,84 posto, dok je dio pokretanja biznisa finansiran iz grantova i kreće se između 25 i 30 posto.
Tako ih je 29,47 posto finansirano iz grantova lokalnih donatorskih oganizacija, 28,42 posto od lokalnih institucija vlasti, dok je 24,21 posto finansirano iz grantova međunarodnih organizacija, stoji u "Situacionoj analizi problema i potreba biznisa vođenih od strane mladih poduzetnika u BiH", koju je objavio Institut za razvoj mladih KULT. Kreditna zaduženja bilježe učestalost od 14,74 posto, dok pozajmice od prijatelja čine 11,58 posto.
Provedeno istraživanje bazirano je na problemima i potrebama biznisa koje vode mladi poduzetnici u dobi do 35 godina, s ciljem identificiranja poslovnog ambijenta za poduzetnišvo mladih. Velika stopa nezaposlenosti u našoj državi te višedecenijski trend odlaska stanovništva iz zemlje uzrokuje probleme i ekonomske poremećaje. Na osnovu preliminarnih podataka istraživanja provedenog 2021. godine, oko 50 posto mladih osoba je voljno pokrenuti vlastite biznise, ali kako su rekli, nemaju mogućnosti za to. Svega 13 posto poduzelo je aktivnosti na pokretanju vlastitih biznisa.
Ajka Rovčanin, voditeljica ekonomskog odjela KULT-a, kazala je za Bloomberg Adriju da temeljeno na njihovim informacijama, mladi u BiH još uvijek nedovoljno koriste mogućnosti dobivanja bespovratnih sredstava za pokretanje biznisa bilo od institucija vlasti bilo od domaćih ili međunarodnih organizacija.
"Ponekad informacije o otvorenim javnim pozivima za prijavu na ova sredstva nisu adekvatno iskomunicirane prema mladima, putem kanala koji su njima bliski, poput društvenih mreža ili putem nekih zanimljivih videa i slično, ili mladi strahuju da su procedure prijave komplikovane", kaže Rovčanin, dodavši kako je drugi razlog što neke institucije vlasti nisu prepoznale važnost izdvajanja sredstava za ove namjene ili nemaju budžetskih mogućnosti.
Dominiraju samostalni biznisi
Sve više institucija izdvaja sredstva, međutim, kako su kazali, nemaju istraživanje s kojim mogu porediti današnje postotke s periodom od prije pet ili deset godina.
"Ali sigurno da je učešće bespovratnih sredstava u ukupnom procentu pokrenutih biznisa mladih bilo znatno ispod 30 posto, koje smo izmjerili u uzorku Institutovog istraživanja", kaže ona.
Kako je navedeno u analizi, biznisi mladih, učesnika ispitivanja, osnovani su uglavnom u periodu od 2018. do 2022. godine. Samostalne biznise osnovalo je 96,12 posto učesnika, dok je manji dio njih naslijedio porodični biznis. Uzorak porodičnih biznisa čine četiri ispitanika, odnosno 3,88 posto.
"Većina ispitanika, 60,19 posto, navodi da su osnovali biznis u obliku obrta/samostalni preduzetnik, dok je 29,13 posto registriralo d.o.o. – društvo s ograničenom odgovornošću. Oblik poljoprivrednog (komercijalnog) gazdinstva čini 4,85 posto biznisa, privatna predškolska ustanova 1,95 posto, dok ostatak navodi da nije formalno registrirao privredni subjekt ili je u procesu gašenja", navedeno je u analizi.
Od 38 gradova ispitivanja, u kojima su osnovani biznisi mladih, najviše ih je zabilježeno u Sarajevu i Banjoj Luci. Čak 89,32 posto biznisa zapošljava od jednog do pet zaposlenika, što je odlika lokalno orijentiranih kompanija. Između pet i 20 zaposlenih angažirano je kod 5,83 biznisa, dok je od 20 do 50 zaposlenih zabilježeno kod 2,91 posto biznisa.
Može se zaključiti da mikro kompanije čine najveće učešće u biznisima mladih poduzetnika te da su trenutno uglavnom lokalno orijentirani ili unutar područja i tržišta nekoliko lokalnih zajednica, navedeno je u analizi.
Depositphotos
Rovčanin je objasnila kako ovi mikrobiznisi imaju potencijal rasta na svom putu životnog ciklusa, tako da vremenom mogu početi zapošljavati i veći broj osoba. Istraživanja i statistike pokazuju da su najveći generatori radnih mjesta privrede većine zemalja upravo mikro, mali i srednji biznisi, jer su oni najbrojniji privredni subjekti u odnosu na broj korporacija.
"Time možemo zaključiti da biznisi mladih ljudi u BiH jednostavno trebaju još veću podršku u rastu, razvoju i održivosti, a ne samo u pokretanju, da bi upravo i mogli zapošljavati veći broj osoba", kaže ona.
Ispitanici smatraju da su važni benefiti umrežavanja, poput udruživanja radi zagovaranja boljih zakonskih uvjeta, bolje tržišno pozicioniranje, te razmjena znanja i praktičnih iskustava.
Među najučestalijim odgovorima i preporukama o zalaganju i oblastima rada neformalne mreže mladih poduzetnika, našao se i utjecaj na smanjenje poreskih opterećenja, zalaganje za smanjenje doprinosa za mlade, kao i zagovaranje boljih poreskih i zakonskih uvjeta za mlade poduzetnike.
Više od 60 posto pristiglih odgovora sugerira oslobađanje poreza i doprinosa, minimalno u prvoj godini nakon osnivanja biznisa pa sve do treće godine kada bi se postigla stabilnost poslovanja. Mladi poduzetnici očekuju i određeni vid podrške te razumijevanja prilikom globalnih poremećaja i prijetnji poput pandemija, ratova i inflacije.
O promjenama unutar zakonske i poreske regulative, ispitanici su, između ostalog, kazali kako je potrebno smanjiti poreze i doprinose u razvoju biznisa i povećanje zapošljavanja novih radnika. Također su naveli kako je potrebno ubrzati procedure prijave poreza i doprinosa – elektronski sistem, te uvesti poreske odgode i olakšice u poslovanju.
.webp){kind=icon}
