.webp){kind=icon}
Startupi u regiji mogu očekivati samo bolju situaciju. Pad koji se očekuje na tržištu kapitala vezan uz digitalne tvrtke ne bi trebao utjecati na startup scenu ovdje. To je dugoročna igra, a recesije dolaze i prolaze, rekao je suosnivač jednog od prvih fondova rizičnog kapitala u Hrvatskoj Fil Rouge Capital Julien Coustaury.
Moguće je da će biti nekih prepreka i da neke kompanije koje su planirale prikupljanje kapitala ipak u to neće ići, jer investitori nisu skloni rizičnim ulaganjima, ali nema na vidiku tsunamija koji ide prema nama, istaknuo je Coustaury u ponedjeljak na druženju BBQ for the BOLD na jazbinskom izletištu Mlin iz bajke.
Na tom su se OPG-u u blizini Samobora okupili osnivači startupa koji su u protekle tri godine, koliko Fil Rouge Capital postoji, pohađali njihov akceleracijski program ili dobili investicije, te mentori i partneri fonda. Prije no što su se novinari okupili fond je iskoristio priliku započeti novi rujanski akceleracijski program u kojem sudjeluje deset tvrtki u ranoj fazi razvoja. Budući da je uvjet za sudjelovanje u programu, ali i za primanje investicije, da je tvrtka registrirana u Hrvatskoj, zanimljivo je pratiti tko je sve u grupi.
U novoj generaciji akceleratorskog programa jedan se osnivač u Hrvatsku doselio iz Bjelorusije, a drugi iz Rumunjske. Nije to neobično, gotovo 30 posto svih startupa koje su poduprli iz tog fonda doselilo je radi toga u Hrvatsku, rekao je Coustaury, koji je i sam iz Francuske doselio najprije u Sloveniju, a potom i u Zagreb.
U sedam akceleracijskih generacija i investicija u više od 130 startupa, Fil Rouge Capital je gotovo posve iscrpio svojih 46 milijuna eura kapitala, preostalih nekoliko milijuna kapitala koje još ima na raspolaganju raspodijelit će se za follow-up investicije. Sve to kako bi neki od startupa stasali u jednoroge. Tko su favoriti i koga vidi u toj ulozi direktor fonda nije otkrio, no rekao je kako ima desetak kandidata koji bi u dogledno vrijeme mogli stati uz bok Mati Rimcu. Kako vrijeme prolazi, ti se kandidati mijenjaju jer novi uvjeti na tržištu znače i da su nekima šanse za uspjeh otežane, a drugima se pak otvaraju vrata.
Roger Blott, suosnivač Fil Rouge Capitala, potvrdio je kako u portfelju imaju desetak kompanija koje imaju veoma dobre izglede za prometnuti se u jednoroge, ali također ih nije htio izdvajati. Tvrtke su u ranoj fazi i još se štošta može izmijeniti, napomenuo je oprezno uz zagonetan osmijeh.
Ipak, nije krio zadovoljstvo onime što je VC fond u tri godine postigao. Događanje je dokaz da su odradili veliki posao jer, kako je tijekom neformalnog druženja rekao Coustaury, dvorište bi prije tri godine bilo potpuno prazno, a pogledajte sada koliko ovdje ljudi ima. I zaista, dok smo se mi izdvojili popričati u miru (jer tko može proći pored investitora da im barem ne stisne ruku ako im već ne uputi koju riječ), broj ljudi u prostranom dvorištu primjetno se povećao.
Dok smo se pripremali za "minglanje" i prolazili pored grupica mladih koji su razgovarali na hrvatskom, slovenskom, engleskom, pa i albanskom, odzvanjala mi je u glavi Blottova rečenica da je Hrvatska dobra zemlja za investicije. To se zaista rijetko čuje jer, ako se i dotaknemo te teme, uvijek u prvi plan iskoče administracija, porezna politika, cijena rada, inertnost pravnog sustava i ostale radosti koje investitorima djeluju svakako samo ne privlačno.
"Odlično je što je Hrvatska u Europskoj uniji, mnogo je pravnih problema usklađeno, naprimjer zaštita intelektualnih prava, a to je ključno, osobito kada je riječ o novim tehnologijama. Hrvatska je zapravo prilično dobra za startupe s pravnog, korporativnog i poreznog aspekta", zaključio je Blott.
Dodao je i kako unatoč svim makroekonomskim pokazateljima ne treba zaboraviti da investitori barataju istom količinom novca. Zaključio je kako se kvalitetni startupi nemaju čega plašiti, ali da će se osrednji morati poprilično boriti kako bi došli do svog dijela kolača.
Stevica Kuharski, direktor fonda Fil Rouge Capital, analizirao je startup scenu regije naglasivši kako Hrvatska polako postaje predvodnik po broju prijava za investicije, ali i po kvaliteti ideja i osnivača startupa. Prije nekoliko je godina Slovenija vodila po broju projekata, no u posljednje je tri-četiri godine Hrvatska dobila primat i na vrhu je što se tiče regije u kvaliteti i broju startupa u ranom stadiju razvoja, naveo je.
Komentirao je i najčešću pogrešku startupa u Hrvatskoj. "Osnivači vrlo često razmišljaju o tome da im treba previše novaca, da im treba 500 ili 200 tisuća eura, a njihov stadij je takav da im ne treba više od 50 tisuća eura da pokažu i dokažu da se može."
