Dok Ina u zadanim rokovima privodi kraju projekt nadogradnje rafinerije u Rijeci, na mjestu nekadašnje druge i sada ugasle rafinerije u Sisku fokus je na projektima koji tu lokaciju pretvaraju u centar za obnovljive izvore.
Zelena tranzicija ulazi u sve pore, pa tako i u tradicionalno naftne i plinske tvrtke, a transformaciju energetskog sektora spominje i u najnovijim financijskim rezultatima Ine predsjednica uprave Zsuzsanna Ortutay.
No, krenimo od riječke rafinerije čija je modernizacija vrijedna 630 milijuna eura i najveća je pojedinačna investicija u povijesti Ine te najveća industrijska investicija u Hrvatskoj u ovome trenutku. Plan je bio dovršiti cijeli proces otprilike do sredine ove godine i, kako izgleda, tako će i biti.
"Projekt nadogradnje rafinerije nafte u Rijeci je trenutačno na 84 posto dovršenosti. Sastoji se od nekoliko različitih potprojekata. Izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka najveći je od njih, ali tu su i ostali važni elementi poput nove luke, silosa, transportnog sustava te nove trafostanice", doznaje Bloomberg Adria iz Ine.
"Prošle su godine, tijekom posljednjeg zastoja rafinerije, završeni radovi nadogradnje i povećanja kapaciteta postojećih procesnih jedinica, odnosno jedinice za rekuperaciju sumpora te hidrokrekinga kako bi se uskladile s novim postrojenjem za obradu teških ostataka, nakon čega su puštene u stabilan rad. Završena je i izgradnja trafostanica i pratećih novih energetskih objekata. Ishodili smo sve potrebne dozvole za povezivanje na električnu mrežu i spojili rafineriju na mrežu visokog napona čime je osiguran stabilniji rad svih postrojenja", pojašnjavaju iz Ine.
Sada je fokus radova na dovršetku samog postrojenja za obradu teških ostataka.
"Očekujemo završetak građevinskih radova na jami za koks s krajem veljače nakon čega će se fokus usmjeriti ka cjevarskim radovima. Završeni su i radovi podizanja elemenata zatvorenog transportnog sustava koji će služiti za otpremanje koksa iz novog postrojenja u silos za njegovo skladištenje. U luci se, pak, postavljaju konstrukcije za pretovar tereta na brodove. Završetak svih radova na luci očekuje se sredinom ove godine. Ugovorna je obveza našeg glavnog izvođača završiti izgradnju i postrojenja uspješno pustiti u rad ove godine", navodi Ina.
Modernizacija rafinerije | Ina
A što se događa u Sisku? Tamo je zasad završena izgradnja solarne elektrane priključne snage 2,6 megavata koja je puštena u probni rad. Znamo da je izvorni plan bio i izgradnja biorafinerije, no zbog promijenjenih tržišnih okolnosti taj se projekt čini u ovome trenutku neodrživ, pa je fokus premješten na bioplin.
"Ina u Sisku trenutačno razvija projekt proizvodnje bioplina i biometana, uglavnom iz poljoprivrednih ostataka. Riječ je o održivom projektu koji je iznimno važan za Inu, ali i za nastavak transformacije industrijske lokacije u Sisku u centar za obnovljive izvore energije. Projekt proizvodnje bioplina i biometana trenutačno je u fazi odabira izvođača za projektiranje i izgradnju postrojenja te ishođenja internih suglasnosti za realizaciju projekta", doznajemo iz Ine.
Identificirane su dovoljne količine ulaznih sirovina za rad postrojenja te su potpisani memorandumi o razumijevanju s potencijalnim dobavljačima za količine koje premašuju potrebne. "Nakon odobrenja izgradnje postrojenja, dobavljačima sirovina bit će ponuđeni komercijalni ugovori o nabavi sirovina. Predviđeno razdoblje za izgradnju ove vrste postrojenja je između dvije i tri godine", najavljuju iz Ine.
Naravno da je, kao i uvijek, ključan način financiranja, pa kao što je to bio slučaj kod planova za biorafineriju i ovaj za proizvodnju bioplina računa na mogućnost sufinanciranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji se oslanja na europski novac.
"Za sve svoje zelene projekte Ina uvijek ispituje mogućnosti vanjskog sufinanciranja pa tako i potencijalnu mogućnost sufinanciranja iz NPOO-a. Za projekt proizvodnje bioplina Ina je podnijela zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš te, u slučaju dobivanja suglasnosti na elaborat utjecaja na okoliš, planira prijaviti projekt za sufinanciranje u sklopu NPOO-a. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 40 milijuna eura od čega Ina planira financirati veći dio. Sufinanciranje kroz (europski) mehanizam za oporavak i otpornost je nužno kako isplativost projekta ne bi bila dovedena u pitanje te je veoma važan čimbenik prilikom upravljanja neizvjesnostima kod uvođenja novih tehnologija, ali i upravljanja rizikom vrijednosti proizvoda. Nakon završetka postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Ina namjerava dovršiti nabavni proces za izgradnju postrojenja te započeti s radovima na lokaciji", ističe se u odgovoru za Bloomberg Adriju.
Solarna elektrana Virje | Koprivničko-križevačka županija
Pritom valja napomenuti da je projekt biorafinerije i dalje dio NPOO-a, ali se čitava ideja ponovno opsežno analizira uslijed, kako navodi Ina, promijenjenih tržišnih okolnosti koje nepovoljno utječu na održivost projekta. U biti riječ je o tome da stanje potražnje za bioetanolom ne upućuje na isplativost, odnosno održivost projekta.
Zelena tranzicija očito je već poprilično ušla u poslovnu filozofiju Ine.
"Kada govorimo o zelenoj tranziciji, Ina je u potpunosti predana transformaciji svojeg poslovnog modela i izgradnji održivijeg poslovanja. Izgradnjom i puštanjem u probni rad solarnih elektrana u Virju i Sisku potvrđujemo opredijeljenost za nadogradnju tradicionalnog lanca vrijednosti projektima obnovljivih izvora energije. Osim u solarnoj energiji budućnost vidimo u različitim oblicima obnovljivih izvora energije - geotermalnoj, zelenom vodiku, bioplinu - te imamo projekte koje u tim smjerovima planiramo razvijati. Cilj nam je izdvojiti do 20 posto sredstava namijenjenih kapitalnim ulaganjima za 2025. godinu upravo za zelene projekte", napominju u Ini.
.webp){kind=icon}
