Iako i dalje najsjajnija zvijezda na kripto-nebu, bitcoin je daleko od digitalnog zlata, epiteta kojim su ga pobornici nerijetko kitili. Da nije zlato sve što sija, pokazalo se u protekloj godini. Cijena zlata prije oko godinu dana i sada (doduše, uz više ne toliko drastičnih skokova i padova) manje-više je ista. Najjači kripto-novčić, nasuprot tome, pao je sa skoro 69.000 na 17.000 dolara.
Bloomberg
Značajnim slabljenjem kriptovalute došlo je i do novog narativa u kripto-zajednici: bitcoin je bitcoin. To je fraza koja je ove godine počela da se koristi na Twitteru, pa su se korisnici pozivali na princip "1 BTC = 1 BTC". Ideja koja je bila iza toga jeste da zapravo nije važno kolika je cijena novčića. "1 BTC = 1 BTC je nešto što maksimalisti po pitanju razvoja bitcoina ironično kažu kada cijena bitcoina u dolarima postane bolno mala", rekao je ranije za Bloomberg Joshua Lim, bivši šef sektora za derivate u Genesis Tradingu.
Na prvu loptu možda najočiglednija sličnost bitcoina i zlata - rudarenje - naravno, nije jedina spona između ova dva tipa imovine.
"Bitcoin su mnogi upoređivali sa zlatom jer je ograničene količine, jednostavno prenosiv i pouzdano se čuva kao lična imovina bez mogućnosti uticaja drugih. Njegova vrijednost je - vrlo slično zlatu - među korisnicima određena konvencijom i prihvaćena kao odnos ponude i potražnje", navodi izvršni direktor brokerske kompanije FIMA Plus Milan Horvat.
Koliko je količina bitcoina zaista ograničena
Međutim, pitanje ograničene količine bitcoina u opticaju postalo je sporno, kaže suosnivač i izvršni direktor MVP Workshopa Ivan Bjelajac. Obično se upravo to navodi kao osnovna vrijednost najjače kriptovalute. Bitcoin je, navodi Bjelajac, uveo scarcity (oskudnost, prim. aut.) kao pojam u digitalni svijet, što je, prema njegovim riječima, ekstremno moćan koncept.
Bloomberg
"Šta je problem kod bitcoina i kriptovaluta sličnih njemu - to jeste onih koje imaju čvrsto ograničen circulating supply (količina novčića u opticaju, prim. aut.)? Kripto-berze generalno funkcionišu kao centralizovani entiteti. To znači da kada, naprimjer, na Binanceu kupite jedan bitcoin - oni vam ne daju jedan bitcoin. Umjesto toga, kažu otprilike: 'Binance vam duguje jedan bitcoin'", pojašnjava on.
Naravno, dodaje, korisnici mogu tražiti od Binancea svoj bitcoin i oni će im ga poslati, ili na osnovu toga što već imaju neki bitcoin ili će tek po zahtjevu korisnika otići na tržište, kupiti bitcoin i poslati klijentu. To onda dovodi do razvodnjavanja tog moćnog koncepta. Naime, količina novčića u opticaju stoga nije 19 miliona, koliko je danas iskopano - već više, jer postoje centralizovani entiteti koji ga prodaju, a da ga nemaju.
"Ti entiteti koji sebe u principu zovu kripto-berzama na kraju dana su e-commerce sajtovi s nekakvim order bookom (lista naloga, prim. aut.). Svi ti entiteti onemogućavaju da zaista postoji ograničeni circulating supply, a ako to ne postoji - ne postoji ni bitcoin kao digitalno zlato", kaže Bjelajac. "Ovi entiteti su generalno neregulisani, pa njihova frakciona pokrivenost bitcoinima zapravo nije jasno ni poznata, odnosno danas ne znamo koliko je bitcoina prodato na centralizovanim kripto-berzama u odnosu na broj onih bitcoina koje takve firme zapravo posjeduju."
Podložnost makrokretanjima, dominacija bitcoina i manjak regulacije
Ako je sporno pitanje ograničenosti jedan od problema koji je ogoljen padom kripto-tržišta ove godine, drugi bi, prema mišljenju direktora MVP Workshopa, svakako bio uticaj makrokretanja. "Očigledno vrijednost kriptovaluta više prati tržišnu vrijednost akcija i cijelog marketa nego što je lijek protiv njega. Kripto - pa ni bitcoin - nije se ponašao kao zlato. Ostaje pitanje da li bi se drugačije ponašao da nije problema spomenutih centralizovanih berzi."
Horvat je istog stava. "Iako su mnogi entuzijasti novog to željeli i naglašavali, digitalna imovina nikada nije ni bila posebno odvojena od ostalih kategorija imovine, te je time također podložna svim uticajima koji se događaju u ekonomiji, naravno, specifično za određenu vrstu."
Bloomberg
Uz to, on navodi da nedostatak regulatornog okvira i nedovoljna razvijenost digitalne ekonomije uzrokuju volatilnost kripto-imovine kojoj sada svjedočimo, uključujući i bitcoin kao najvećeg među njima. "Naprimjer, zlato ima vrlo mali udio u ukupnoj imovini, kao i u finansijskim tokovima tradicionalnog svijeta, dok bitcoin ima čak skoro 40 odsto udjela u digitalnom svijetu, što samo po sebi dosta govori o toj nerazvijenosti."
Prema Horvatovom mišljenju, kada udio bitcoina u kripto-svijetu bude izražen u jednocifrenim brojevima (sve bližim nuli), to će značiti da je ta industrija narasla. Rizični će biti novi projekti, dok će stari i dokazani imati stabilniju vrijednost, a time i svi zajedno bitno manju prosječnu volatilnost. "Jednostavno je previše bitcoina u javnosti, a premalo drugih projekata na blokčejnu i još se govori o tome kako ta nova tehnologija funkcioniše, a ne o tome koje probleme ljudima rješavaju projekti napravljeni na njoj." Poređenja radi, ističe da danas više niko ne pita kako funkcioniše internet, već šta se sve njim može postići i kako na njemu zaraditi.
Decentralizovane berze kao moguće rješenje
"Ja bih možda i dalje vjerovao da je bitcoin digitalno zlato kada bismo u potpunosti poslovanje bitcoinom stavili na decentralizovane ledžere (sistem za čuvanje istorije transakcija, prim. aut.) koji ne vode ka tome da postoji velika doza izloženosti tih berzi", kaže Bjelajac.
Takve decentralizovane berze koje su potpuno transparentne već postoje. One omogućavaju da korisnik drži svoja sredstva na njima i ona su zaključana na samom blokčejnu. Ipak, takvi modeli imaju drugu vrstu problema. "Decentralizovane berze nemaju iza sebe registrovane centralizovane firme koje se mogu lako uklopiti u trenutni regulatorni okvir, pa je to i dovelo do veće popularizacije centralizovanih sistema, što je samo po sebi pogrešno."
Depositphotos
Bjelajac dodaje da su Celsius, FTX, kao i svi najveći igrači u ovom domenu, postali veliki i popularni zato što su kroz centralizovane entitete nudili lak upliv tradicionalnog novca u taj kripto-ekosistem. U ovom trenutku nama su velike kripto-mjenjačnice i dalje glavni izvor upliva stabilnog, fiat kapitala. Decentralizovani sistemi se nalaze pred regulacijom i bez mjenjačnica oni ne mogu da prime kapital, to jeste ne mogu da ostvare fiat on ramp (zamjena fiat novca za kriptovalutu), koji ne ide kroz neki centralizovan entiteta a da to bude legalno danas", navodi naš sagovornik.
I dalje je neizvjesno kako će se desiti potrebna regulacija. Taj put, dodaje, možda odnese tržište u neki novi balon povezan s novom vrstom centralizovanih entiteta, a možda da im se i kroz neke mehanizme kontrole omogući da posluju pod regulisanim uslovima. "Problematika je u tome što regulatori to pokušavaju da riješe kroz postojeće sisteme, nisam siguran da li je to moguće."
Iz tog razloga, uočava Bjelajac, veliki broj finansijski orijentisanih kripto-projekata bježi iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), jer se plaše da će ih razvoj stvari ili otjerati u centralizaciju ili jednostavno spriječiti da posluju.
"Dosta njih gleda Evropu - većinom Švicarsku, gledaju Singapur... To su vjerovatno i dalje najpopularnija mjesta za inkorporaciju firmi koje se bave blokčejnom i web3-jem. Sve više entiteta isto tako, iz poreskih i regulatornih razloga, gleda Dubai kao centralnu tačku, gdje odjednom možete imati laku dostupnost ljudima iz SAD-a, Evrope i Azije. Ovo znači istovremeno i velike prilike, ali je moguće napraviti i greške, jer koliko god da je loše imati neregulisano tržište, toliko pogrešno regulisano tržište koje daje privid stabilnosti umije da bude i mnogo gore."
.webp){kind=icon}
