-orig.png)
Kako raste zarada evropskih banaka, tako rastu i akcije u ovom sektoru - za više od 25 odsto tokom prošle godine. Zajmodavci bloka bi mogli još snažnije da se oporave usred porasta otkupa akcija i dividendi, prema istraživanju Goldman Sachsa. Uprkos tome, postoji nekoliko razloga zbog kojih su investitori skeptični da akcije banaka mogu još više da porastu.
Do preokreta u prognozama je došlo onog momenta kada su centralne banke počele da smanjuju kamate, budući da finansijske kompanije regularno zarađuju više novca od pozajmica kada su kamate visoke.
Ipak, prema aktuelnim ocjenama analitičara i bankara nema naznaka da će centralne banke vratiti izrazito niske stope u ovom ekonomskom ciklusu, a za to vrijeme nastavljaju se trzavice u evropskom bankarskom sektoru. Tema koja posljednjih nedjelja okupira javnost je preuzimanje Commerzbanka od italijanske grupe UniCredit.
Bloomberg Chartmaker
Kratka hronologija
-
Tokom prve polovine septembra objavljeno je da UniCredit želi da preuzme Commerzbank, a njemačka banka je tada rekla kako je iznenađena UniCreditovim otkrivanjem udjela od devet odsto. Banka Goldman Sachs je, inače, savjetnik Commerzbanka za odbrambenu strategiju, a odmah je saopšteno transparentno da bi Nijemci radije ugovarali posao s Francuzima nego s Italijanima. "Bolje se razumijemo s Francuzima u smislu industrijske politike i kako voditi banku nego s ljudima iz Milana", rekao je Stefan Wittmann, predstavnik radnika u nadzornom odboru Commerzbanka.
-
Nekoliko dana kasnije saopšteno je da će UniCredit od ECB tražiti dozvolu da kupi 30 odsto Commerzbanka. ECB je glavni regulator bankarskog sektora u evrozoni, a izvor koji je tražio da ostane anoniman rekao je tom prilikom kako ova namjera italijanske banke ne znači nužno da će i kupiti toliki udio. Sve to vrijeme tinja tenzija između dviju zemalja, budući da se Berlin snažno protivi najavljenoj akviziciji.
-
Ubrzo postaje sve jasniji uticaj ove prodaje, budući da je Commerzbank još uvijek u djelimičnom vlasništvu države, te su nestabilna vladajuća koalicija i poljuljana ekonomija već na dodatnom testu. Radnički savjet Commerzbank AG je 20. septembra izvijestio kako je "veoma odlučan" da spriječi spajanje s UniCredit SpA, upozoravajući da bi dve trećine radnih mjesta u njemačkoj banci moglo biti ukinuto u tom slučaju.
-
U posljednja dva dana dolazi do nekoliko preokreta: od pada Commerzbanka koji je uticao i na rast ostalih evropskih akcija, pa do vijesti da je UniCredit SpA povećao svoj udio u Commerzbanku na 21 odsto.
Bloomberg
Reakcije druge strane i tržišta
U međuvremenu, Njemačka je nastavila da izražava svoje oštro protivljenje preuzimanju Commerzbanka od UniCredita, a svoj stav je iznio i kancelar Olaf Scholz: "Neprijateljski napadi i neprijateljska preuzimanja nisu dobra stvar za banke, zbog čega je njemačka vlada zauzela stav i jasno stavila do znanja da ovo ne smatramo odgovarajućim putem", rekao je on novinarima u New Yorku.
Unutrašnje nezadovoljstvo u njemačkoj vladi raste i zbog načina na koji je izvršni direktor UniCredita Andrea Orcel stekao udjele u banci koja se smatra ključnim izvorom finansiranja za ekonomiju zemlje. Podsjećamo da su Barclays i Bank of America pomogli Orcelu da kupi udio u njemačkom zajmodavcu.
Međutim, iako se sve vrijeme čini da je nezadovoljstvo prisutno samo na njemačkoj strani, sada je "loptica prebačena" i na italijanski teren. Naime, zvaničnici italijanske vlade postaju sve više frustrirani zbog protivljenja Njemačke potencijalnom preuzimanju Commerzbank AG, smatrajući da će to poremetiti delikatne diplomatske odnose između Berlina i Rima. Inače, sjedište UniCredita je u Milanu.
Andrea Orcel / Bloomberg Mercury
Prema pisanju Bloomberga, iz vlade premijerke Giorgie Meloni čak su privatno kritikovali činjenicu da se Berlin zalaže za veću evropsku integraciju, a onda se protivi mogućem preuzimanju frankfurtske banke Commerzbank. Neki u Rimu su takođe izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je Orcel, kako kažu, bio pretjerano agresivan u davanju ponude za njemačku banku; oni su zabrinuti da bi to moglo da utiče na odnose dviju zemalja.
Bez obzira na pomenute tenzije, analitičari zasad pozdravljaju potez UniCredita, posebno uzevši u obzir da bi povezivanje dviju banaka moglo podstaći još sličnih akcija u evropskom bankarskom sektoru, koji inače važi za prilično razdijeljen. Tu se prije svega misli na pravne prepreke i naslijeđene probleme koji stoje na putu akvizicijama ovog tipa.
Ako posmatramo akcije dviju banaka, tržišta su manje-više reagovala pozitivno: akcije Commerzbanka skočile su 20 odsto na dan kada je puštena vijest o udjelu UniCredita, a ove godine su sveukupno porasle 48 odsto.
Ono što, prema mišljenju nekih stručnjaka, ide naruku Commerzbanku jeste ograničena moć UniCredita da premješta kapital. Drugim riječima, kako trenutno stoje stvari, finansijske koristi od ove akvizicije mogu biti skromne za italijansku banku. Ali ovaj potez se može objasniti i jednim drugim vidom benefita, a to je pristup UniCredita njemačkom i poljskom tržištu na kojem Commerzbank trenutno posluje.
Treba istaći i da je prošle godine italijanska banka zaradila 8,6 milijardi evra, dok je kroz otkup akcija i dividende uspjela da odgovori i na zahtjeve investitora.
Ako je prekogranično povezivanje i usklađivanje u bloku cilj, bilo evrozone u cijelosti, bilo bankarskog sektora, onda bi se ovaj potez UniCredita - iz ugla jednog dijela ekonomista i prognostičara - mogao smatrati logičnim, čak poželjnim.
.webp){kind=icon}
