O stanju u našem bankarskom sektoru, mjerama ECB-a i kamatnim stopama, ali i godini koja je iza nas, kao i planovima za narednu 2024. za Bloomberg Adriju govorila je članica uprave ProCredit banke Amina Durmo Trlin.
Kakve su aktuelne prilike u bankarskom sektoru? Prošli smo kroz period podizanja kamatnih stopa te vrijeme kad su banke imale anticipaciju na mjere regulatora...
U protekloj godini svjedočili smo značajnim promjenama u bankarskom sektoru, posebno u kontekstu rasta kamatnih stopa. Ovaj trend je primarno bio pokrenut globalnim ekonomskim poremećajima koji su rezultirali povećanjem inflacije.
Zanimljivo je da, iako je Euribor zabilježio rast, lokalno tržište u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti osjetilo ovaj efekt. Jedan od razloga je svakako struktura izvora finansiranja, s obzirom na to da se naše banke dominantno finansiraju iz lokalnih izvora, odnosno depozita stanovništva i kompanija. Dodatno, treba naglasiti da stanovništvo i kompanije u Bosni i Hercegovini nisu aktivno uključeni u finansijska tržišta, ni lokalna ni evropska, što je rezultiralo sporijim rastom pasivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na depozite, u odnosu na trendove u EU i regionu. Ovo je bitan faktor koji je utjecao na dinamiku promjena kamatnih stopa u našoj zemlji.
Također, treba spomenuti da je rast kamatnih stopa bio destimulisan zbog odluka regulatora, koji su na ovaj način pokušali ublažiti potencijalne negativne efekte na ekonomiju. Ove mjere su bile usmjerene na održavanje stabilnosti bankarskog sektora i zaštitu interesa građana i poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini.
Kakva je situacija u bh. ekonomiji iz perspektive ProCredit banke?
Iz perspektive ProCredit banke, koja je specijalizirana za rad s malim i srednjim preduzećima, primjećujemo niz izazova s kojima se naši klijenti suočavaju u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. U prošloj godini, kao i na početku ove, glavni izazov za mnoge naše klijente bio je kako osigurati dovoljno robe i repromaterijala za održavanje privredne aktivnosti uslijed negativnih efekata inflacije. Ovo je bio ključni faktor u očuvanju kontinuiteta poslovanja.
U drugoj polovini godine naši klijenti su počeli osjećati efekte recesije u Evropi, posebno u Njemačkoj, što je dovelo do pada potražnje i smanjenja broja narudžbi. Ovo je posebno vidljivo u drvnoj industriji, koja je tradicionalno jedan od vodećih izvozno orijentisanih sektora u našoj zemlji.
Pomenuta inflatorna kretanja i migracija radne snage van BiH zahtijevale su neophodnu reakciju u smjeru povećanja nivoa plata uposlenika, što je, u kombinaciji s povećanom cijenom sirovina i materijala, dovelo do značajnog pritiska na likvidnost kompanija. Kao posljedica, privrednici su se u ovoj, ali i prethodnoj godini, više fokusirali na investicije u obrtna sredstva i likvidnost, umjesto na kapitalne investicije za proširenje i unapređenje poslovanja, što je bio uobičajen trend u prethodnim godinama.
Ovi trendovi ukazuju na to da je bh. privreda trenutno u fazi prilagođavanja novim tržišnim uslovima, a ProCredit banka nastoji pružiti podršku i savjete kako bi se naši klijenti što bolje nosili s ovim izazovima.
Kako odgovarate na kritike da banke samo zarađuju na mjerama ECB-a? Vezano za to, kako vi vidite nivo kamatnih stopa na štednju kod nas?
Kritike koje se odnose na to da banke profitiraju od mjera Evropske centralne banke (ECB) često ne uzimaju u obzir složenost upravljanja rizikom kamatnih stopa. Naš primarni cilj kao banke je zaštita sredstava štediša i klijenata, kao i kapitala banke. To postižemo prilagođavanjem kamatnih stopa koje su vezane za neku vrstu referentne stope. Naše tržište do nedavno nije imalo lokalnu referentnu kamatnu stopu koja bi odražavala specifičnosti našeg tržišta, stoga smo se oslanjali na Euribor. Ovo je posebno važno u svjetlu nedavnih globalnih događaja koji su ponovo podsjetili da neadekvatno upravljanje rizicima može dovesti do ozbiljnijih problema unutar finansijskog sektora.
Bloomberg Adria
S obzirom na već spomenute specifičnosti bosanskohercegovačkog tržišta, došlo je do sporijeg rasta pasivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na depozite, u odnosu na druge regione. Ovo je direktno utjecalo na način na koji se kamatne stope kreću u našoj zemlji.
Iako je rast kamatnih stopa na štednju bio sporiji u prvoj polovini tekuće godine, svjedočimo njegovom jačem rastu u drugoj polovini. Ovo odražava prilagodbu na trenutne ekonomske uslove i potrebu za balansiranjem između zaštite interesa štediša i održivosti bankarskog sektora. Stoga, kritike koje se fokusiraju isključivo na profit banaka ne uzimaju u obzir ovu kompleksnu dinamiku i neophodnost upravljanja rizicima u promjenjivim ekonomskim uvjetima.
Kakva je za ProCredit bila godina iza nas? Kako izgledaju planovi i ciljevi za narednu godinu?
Kroz fokus na rad s malim i srednjim preduzećima, konsolidovali smo našu lidersku poziciju u ovom segmentu. U izazovnom poslovnom periodu i ambijentu odlučili smo dodatno investirati u otvaranje nove poslovnice u Tešnju, u regiji prepoznatoj po dinamičnom preduzetničkom duhu, čime ćemo biti bliže našoj ciljnoj grupi.
Nastavili smo osiguravati kako lokalne tako i međunarodne garantne linije, omogućujući finansiranje kompanija koje bi inače bile ograničene zbog nedostatka kolaterala. U 2023 naša posvećenost održivosti i ekološkim principima je došla do punog izražaja. Ponosni smo na više od 50 miliona KM uloženih u više od 100 zelenih projekata, koji su između ostalog omogućili instalaciju više od 30 MWp obnovljivih izvora energije.
Ove godine su naš trud i posvećenost zelenoj tranziciji prepoznati i kroz nagradu "Zlatni BAM - Eko projekat" za inicijativu instalacije punjača za električna vozila širom države, gdje naša mreža trenutno ima 18 punjača. Dodatno, inovativno smo pristupili i kreirali prvi "ProGreen račun" s biorazgradivom debitnom karticom napravljenom od kukuruznih vlakana, a ne plastike, dajući našim korisnicima mogućnost aktivnog učešća u investiranju u zelene projekte. Uzevši u obzir prepoznatu poziciju banke kao tržišnog lidera u ovom segmentu, naš je imperativ i obaveza u narednom periodu nastaviti konstantno inovirati i podržavati održivi razvoj zajednica u kojima poslujemo.
Kako da bankarski sektor bude generator razvoja bh. ekonomije?
Bankarski sektor ima ključnu ulogu u razvoju bosanskohercegovačke ekonomije, a postoji nekoliko načina na koje banke mogu djelovati kao generatori ovog razvoja.
Ključno je pružanje podrške malim i srednjim preduzećima, koja su temelj ekonomske aktivnosti u zemlji. Ovo uključuje ne samo pristup finansiranju, već i savjetodavne usluge koje pomažu ovim preduzećima da se razvijaju i šire svoje poslovanje. Dodatno, banke mogu igrati značajnu ulogu u promovisanju finansijske inkluzije, jer na taj način mogu pomoći u pokretanju poduzetničkih inicijativa i lokalnog razvoja.
Zatim, kroz različite inovacije u bankarskom sektoru, uključujući digitalizaciju i razvoj novih finansijskih proizvoda, mogu olakšati poslovanje i pristup kapitalu. Posebno je važno pratiti globalne trendove i adaptirati ih na lokalne potrebe kako bi se osiguralo da bh. ekonomija ostane konkurentna.
Također, bankarski sektor može imati ključnu ulogu u finansiranju održivog razvoja i zelenih inicijativa, što je sve važnije u kontekstu globalnih klimatskih izazova. Ovo uključuje finansiranje projekata obnovljive energije, energetske efikasnosti i očuvanja okoliša.
Kako pojednostaviti bankarsko poslovanje, gdje smo stali s digitalizacijom?
Digitalizacija je ključni faktor u pojednostavljenju bankarskog poslovanja, ali trenutno se suočavamo s određenim regulatornim izazovima koji usporavaju ovaj proces. Jedan od primarnih problema je pitanje elektronskog potpisa, gdje nedostaje praksa i potrebno je unaprijediti zakonska rješenja kako bi se omogućila šira upotreba ove tehnologije.
Također, postojeći zakoni još uvijek zahtijevaju fizičku identifikaciju klijenata, što otežava potpunu implementaciju digitalnih usluga. Očekujemo da će se zakonski okvir uskoro prilagoditi kako bi omogućio video identifikaciju klijenata, što bi znatno olakšalo proces otvaranja računa i pružanja drugih bankarskih usluga.
Bankarski sektor je spreman za investicije i usvajanje novih tehnologija, no ključno je da se stvori odgovarajući zakonski okvir koji će podržati ove inovacije. Uvjereni smo da će, uz adekvatne regulatorne promjene, digitalizacija unaprijediti efikasnost i dostupnost bankarskih usluga, čime će se znatno poboljšati iskustvo naših klijenata.
.webp){kind=icon}
