Prema istraživanju koje je proveo Allianz, četvrtina ispitanika na sedam tržišta ne posjeduje dovoljno vještina i znanja za donošenje razumnih financijskih odluka. To dovodi do toga da prosječna kućanstva gube između 1750 i 4740 eura svake godine.
U sklopu ovog istraživanja, Allianz je intervjuirao više od 1000 osoba iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije. Cilj je bio procijeniti njihovo znanje o osnovnim financijskim pojmovima poput kamatnih stopa, inflacije te rizika i povrata ulaganja.
Rezultati istraživanja pokazuju da čak 26 posto ispitanika ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka. Istodobno, 60 posto ispitanika je prosječno financijski pismeno, dok samo 15 posto pokazuje visoku razinu financijske pismenosti. Allianz je izračunao da nedostatak financijske pismenosti može koštati prosječno kućanstvo između 1750 eura u Španjolskoj do 4740 eura u SAD-u.
"Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, npr. u slučaju štednje za mirovinu", kaže Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu. "No dobro je što donošenje pametnih financijskih odluka nije nuklearna fizika. Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo više novaca".
Kada je riječ o utjecaju financijskog znanja na kućni budžet, Allianz je izračunao da osobe s visokim nivoom financijske pismenosti mogu očekivati godišnje zarade u rasponu od 1910 eura do 5000 eura, temeljeno na financijskom stanju prosječnog kućanstva.
Allianz je intervjuirao više od 1000 osoba iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije/Allianz
HANFA kontinuirano prati razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj koristeći metodologiju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema istraživanju iz 2023. godine, 41 posto građana posjeduje visoko financijsko znanje. Čak 95 posto građana je svjesno utjecaja inflacije na život, dok 85 posto ispitanika shvaća koncept kamata na zajam. Ovi rezultati su blago bolji u usporedbi s istraživanjem provedenim 2019. godine.
Zapaženo je da se financijska znanja i vještine poboljšavaju tijekom godina. Istraživanje je pokazalo da sedam od deset ispitanika smatra da je ekonomska situacija u njihovoj zemlji loša do veoma loša. Međutim, manje od polovine, odnosno 49 posto, osoba prosječne financijske pismenosti misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti. Oko 10 posto iznimno financijski pismenih ispitanika veoma pozitivno doživljava vlastitu financijsku situaciju.
Analizom različitih tržišta utvrđeno je da su žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca, osim u Njemačkoj kao jedine zemlje u kojoj su žene u prosjeku financijski pismenije od muškaraca.
Slična je situacija i među generacijama. Rezultati istraživanja pokazuju da baby boom generacija (21 posto) ima veću razinu financijske pismenosti od generacije Z (šest posto) i milenijalaca (11 posto) zajedno.
"Programi financijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, ali financijska pismenost ne svodi se samo na matematiku", tvrdi Patricia Pelayo Romero, viša ekonomistica u Allianzu i suautorica studije. "Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja."
.webp){kind=icon}
