.webp){kind=icon}
Pad američkog Silicon Valley Banka (SVB) mogao bi da dovede do razvoja novih standarda u poslovanju banaka i tehnoloških kompanija. Cilj bi, naravno, bio bolja zaštita kapitala za obje strane.
Istorijski gledano, SVB je važan jer je to prva banka koja je odlučila da fokusira svoje usluge na startup firme, podsjeća suosnivač i izvršni direktor kompanije MVP Workshop Ivan Bjelajac. "Tada, 1983. godine, nije bilo banaka koje su startup firme vidjele kao značajne klijente i pristup bankarskim uslugama - a naročito kreditima - za startupe je bio jako težak, jer startup firme po definiciji još nemaju dugoročne ugovore i stabilne prihode godinama, a nemaju ni drugu imovinu koju bi mogle položiti kao kolateral."
Kako navodi naš sagovornik, SVB je tako stupio na scenu nudeći usluge namijenjene startupima, a prihvatao je učešće u vlasništvu kompanije kroz vlasničke udjele kao zalog. Kada su osnovani, tražili su 50 odsto vlasništva nad startupom kao kolateral, da bi to palo do sedam odsto u posljednjim godinama. Ubrzo su svoje operacije proširili i na VC fondove.
"U tom smislu možemo reći da je SVB kao banka bio podložniji padu vrijednosti tehnološkog tržišta nego neke druge banke. Nije pomoglo, ali nije ni slučajno što su se i same startup firme i VC fondovi, suočeni sa svojim problemima, uplašili na prvi znak problema i počeli da povlače novac", kaže Bjelajac.
Međutim, ističe i da to svakako ne znači da je bankrot SVB izazvalo direktno to što je radio s tehnološkim firmama. "Krivac za gubitke su prodate obveznice koje su kupljene prije krize po cijeni višoj od njihove vrijednosti danas."
Naime, matična kompanija SVB Financial Group objavila je prošle srijede da je prodala 21 milijardu dolara hartija od vrijednosti iz svog portfolija, uz gubitak od 1,8 milijardi dolara, te da će prodati 2,25 milijardi dolara novih akcija kako bi ojačala svoje finansije. Uz klijente koji su u sve većem obimu počeli da povlače depozite iz banke, u SVB-u su na kraju odustali od pokušaja prikupljanja svježeg kapitala ili pronalaženja novih kupaca te se stvar završila padom u stečaj.
Još jedna od stvari koja zasigurno nije pomogla jeste nedostatak direktora odjeljenja za kontrolu rizika u ovoj banci tokom većeg dijela prošle godine. Kako je Blooomberg nedavno pisao, SVB je otkrio da je Laura Izurieta prestala da obavlja tu ulogu u aprilu, a da je kompaniju napustila u oktobru. Posao je u decembru preuzela Kim Olson, koja živi u New Yorku, to jeste na drugom kraju zemlje u odnosu na ostatak vrha SVB-a. To je takođe tema koju ispituju Federalne rezerve u okviru istrage o neuspjehu banke, kazale su osobe upoznate s dešavanjima.
Bloomberg
Bilo kako bilo, propast banke probudila je nedoumice u vezi s tim ko bi sve mogao osjetiti negativne posljedice. Do previranja je došlo u oblasti finansija, opkladama u monetarnom sektoru, IT industriji, ali i šire - uticaj se prošio na tržišta robe poput zlata i nafte. U zaustavljanju šireg prelivanja krize, Sjedinjene Američke Države su se obavezale da će potpuno zaštititi novac svih deponenata SVB-a. To je bilo posebno važno za štediše koji su na računima imali preko 250.000 dolara, što je u Americi obično prag za isplate osiguranja.
S druge strane, ovakav krah mogao bi da dovede do uspostavljanja novih strandarda u poslovanju.
Osnivač i izvršni direktor Forty.5 Venturesa Zoran Vasiljev vjeruje da će se desiti više dugoročnijih promjena kako bi se banke bolje zaštitile i izbjegle bilo šta slično onom što je zadesilo SVB.
On očekuje da će predstavnici bankarskog sektora revidirati strategiju za aktivu i pasivu s fokusom na trajanje, to jeste da će se težiti tome da postoje imovina i depoziti s istim profilom trajanja (naprimjer, da i jedna i druga kategorija imaju ročnost od 10 godina), te da će fokus pasti na dubinu likvidnosti. Takođe smatra da će banke revidirati strukturu rizika, posjedovati više keš likvidnosti u odnosu na istorijske zalihe i pretpostavke, smanjiti koeficijent leveridža, kao i investicije u rizičnu imovinu.
Da može doći do povećane opreznosti bankarskih institucija, ocjenjuje i Bjelajac.
"I druge banke koje su doživjele propast su banke koje su radile s rizičnijim grupama deponenata, tako da sve i ako se Federalne rezerve predomisle i vrate na staru politiku kamatnih stopa, moguće je da će bankarski sektor svakako odlučiti da bude oprezniji pri kreiranju finansijskih proizvoda za rizičnije grupe, kao što su startupi", kaže naš sagovornik.
Bloomberg
Bjelajac dodaje da je takođe moguće da će biti sve manje firmi koje novac drže u jednoj ili dvije banke, već da će posjedovanje računa u 10 banaka postati standard. Vasiljeva čudi da investitori to već i sami nisu zahtijevali od startup zajednice, ističući držanje sredstava u više banaka kao dobru poslovnu strategiju.
"Vjerujem da druge banke nemaju ili neće imati krizu likvidnosti, pošto nemaju toliku izloženost ka tehnološkom sektoru kao što je SVB imao. Ovo je, ipak, donekle jedinstvena situacija, ali lekcija je očigledna i vjerujem da će cio sistem da obrati pažnju kako se ovo ne bi ponovilo u još nekoj hiperrastućoj industriji", navodi osnivač Forty.5 Venturesa.
Kao i u svakoj krizi ili u jednom ovakvom disruptivnom momentu, dodaje on, stvoriće se prilike i napraviće se pomak unaprijed.
"Biće nekoliko žrtava pored puta, ali postavlja se i pitanje povjerenja u tehnološki sektor poslije skandala s FTX-om, iznenadnog preuzimanja Twittera i sada sa SVB-om, Signatureom i Silvergateom... Da li je to sve što će se desiti ove godine ili će biti još nekih iznenađenja? Biće ovo interesantna 2023.", zaključuje Vasiljev.
