Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će početi dizati kamatne stope u julu i izaći iz područja negativne kamatne stope do kraja septembra, izjavila je predsjednica banke Christine Lagarde u ponedjeljak.
"Očekujem završetak otkupa obveznica vrlo rano u trećem kvartalu. To bi nam omogućilo dizanje kamatne stope na julskom sastanku. Prema sadašnjim prognozama, vjerovatno ćemo u poziciji za izlazak iz područja negativne kamatne stope biti do kraja trećeg kvartala", rekla je Lagarde.
Izjava Lagarde sugerira dizanje kamatne stope od po 25 baznih bodova julu i septembru. Trenutna depozitna kamatna stopa na pola je postotnog boda ispod nule.
S prvim najavama ECB-a o povećanju kamatne stope otvorilo se pitanje da li će se isto dogoditi i u BiH.
Iz Centralne banke BiH sredinom maja kazali da će odluka ECB-a u određenoj mjeri uticati i na kretanje kamatnih stopa u BiH.
''U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu'', kazali su iz Centralne banke BiH.
Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kazao je za Večernji list kako je najavljeno povećanje kamatnih stopa ECB-a, posljedica tri razloga povećanja inflacije. Kako je pojasnio, prvi uzrok povećanja inflacije - stagflacija je kontinuirano štampanje novca bez pokrića ECB-a od 2008.
''Ta ogromna količina novca bez realne vrijednosti morala je podići cijene svih roba - izazvati inflaciju. Rat u Ukrajini, koji je kreirao nestašicu osnovnih sirovina - energenata, a onda posljedično i povećanje cijena jasan je novi uzrok inflacije. Treći realan uzrok je povećanje potražnje - potrošnje na svim nivoima (nakon COVID-a) koji jasno utiču na enormno povećanje cijena'', naveo je Kutle.
U kontekstu mjera, kaže i kako je jedna od osnovnih mjera za borbu protiv inflacije povećanje kamatnih stopa - rast vrijednosti novca, ali ona malo ima uticaja ako se i dalje štampa novac bez pokrića. Ovu inflaciju proizvelo je nekoliko uzajamno posljedičnih događanja i neće je, dodaje, biti lako, odnosno bezbolno vratiti u normalu.
Pojašnjava i kako uz najopsežnije mjere to nije moguće učiniti u kratkom roku bez dugoročnih strategijskih mjera i strukturnih promjena.
''BiH je, jasno, dio te priče i nije izolirani otok. Realno je očekivati postupno povećanje kamatnih stopa i na aktivu kao i na pasivu. To povećanje ne može biti naglo niti se očekuju veliki skokovi u ovoj i idućoj godini'', poručio je Kutle.
Pritom je pojasnio i kako bi, gledajući ekonomske parametre, kamata na depozite trebala biti gotovo 10 posto, a na kredite nešto viša kako bi anulirala inflaciju.
''Na radost onih koji imaju kredite, to se neće dogoditi, a na žalost vlasnika depozita'', istaknuo je Kutle.
U kontekstu procjene situacije zaključuje kako će tu prevladati političke odluke ECB-a jer bi te kamate uništile evropsku ekonomiju - ovako će se one postepeno kroz dugi rok povećavati i tako smirivati inflaciju.
Podsjećamo, ranije je Kutle kazao da se ne očekuje ponašanje kamatrne stope u skladu s inflacijom.
.webp){kind=icon}
