Finska i Švedska se približavaju pridruživanju NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Najviši finski kreatori politike, predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin stavili su čvrsto iza aplikacije, a švedska vlada će to vjerojatno učiniti u narednim danima.
"Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u bez odgađanja", rekli su Niinisto i Marin u zajedničkoj izjavi u četvrtak. Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu učinilo bi Finsku sigurnijom, a "kao članica NATO-a, Finska bi ojačala cijeli obrambeni savez", rekli su.
Promjena obrambenog položaja Finske potaknuta je potpunim ratom koji Rusija vodi u Ukrajini. Susjedna Švedska planira poslati zahtjev u ponedjeljak, izvijestile su u četvrtak novine Expressen, pozivajući se na izvore koje nije identificirao.
S obzirom da je ruska agresija naglo promijenila percepciju u Europi o regionalnim prijetnjama, zemlje uključujući Njemačku prešle su na ponovno naoružavanje, a susjedna Danska održava referendum o pridruživanju vojnoj suradnji Europske unije, a NATO pojačava svoje odvraćanje na istoku.
Nordijske zemlje nastoje odvratiti agresiju od Rusije, koja je 24. veljače napala Ukrajinu i zaprijetila im posljedicama ako se pridruže bloku. Napad, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta nazvao "neizbježnim", preko noći je pomaknuo popularno mišljenje u obje nordijske zemlje u favoriziranje ulaska.
Odobrenje finskog predsjednika i premijera postavlja jedan od posljednjih dijelova slagalice, ispred najveće koalicijske stranke -- Socijaldemokrata -- koja će odlučiti o svom službenom stavu u subotu, a službena odluka bi trebala doći u nedjelju. Parlament, gdje više od dva od tri zastupnika podržavaju zahtjev, priprema se za raspravu u ponedjeljak, rekao je u četvrtak predsjednik Matti Vanhanen.
Očekuje se da će saveznici u NATO-u jednoglasno podržati sve pokušaje Finske i Švedske za pridruživanje savezu ako to odluče, rekli su diplomati. Dodali su da će nastojati što je više moguće skratiti vrijeme između prijave i članstva, kada će zemlje uživati obveze kolektivne obrane prema članku 5.
Zahtjeve za članstvo trebale bi ratificirati parlamenti zemalja NATO-a prije nego što uđu, a proces može potrajati mjesecima.
Obje zemlje već su dobile sigurnosna obećanja od SAD-a i u srijedu su potpisale sporazume o suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom. Finska će u petak dočekati četiri američka borbena zrakoplova A-10 i KC-135 Stratotanker u svoj zračni prostor radi operacije dopunjavanja goriva, priopćile su obrambene snage.
Živeći u sjeni vojne moći svog istočnog susjeda, Finska od 5,5 milijuna stanovnika brani granicu dugu 1300 kilometara (800 milja). Dva rata protiv Sovjetskog Saveza u 20. stoljeću, više od 100 godina kao dio Ruskog carstva i nebrojeni krvavi susreti u prethodnim stoljećima ostavili su traga na pragmatične Fince, naoružane do zuba i vrlo spremne za suprotstavljanje agresiji.
Švedska, s 10 milijuna ljudi, muči se zbog napuštanja svoje dugogodišnje politike vojnog nesvrstavanja, koja je uslijedila nakon desetljeća neutralnosti tijekom Hladnog rata i prethodnih svjetskih ratova. Unatoč tome, njezin je nedavni smjer bio jasan: od ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014., Švedska je postupno povećavala vojnu potrošnju kako bi nadoknadila raniji manjak i tražila sve bližu suradnju s NATO-om.
Priprema za odmazdu
Kreatori politike sada se pripremaju za odmazdu Rusije, koja im je zaprijetila "ozbiljnim posljedicama" i unošenjem nuklearnog oružja u svoju baltičku eksklavu Kalinjingrad ako se pridruže. Dužnosnici u susjednoj Litvi kažu da se taj potez već dogodio prije nekoliko godina.
Vjerojatni su i cyber napadi, probijanje zračnog prostora i druge zlonamjerne aktivnosti, a Rusija bi također mogla protjerati diplomate u znak protesta. Prije invazije na Ukrajinu, Putin je zahtijevao da NATO jamči da se neće širiti na istok.
Rusija je "spremna napasti susjednu zemlju", rekao je Niinisto u četvrtak. "Dakle, kada ih pitate kako vide moguće pridruživanje Finske", rekao je, "moj odgovor bi bio da ste vi uzrokovali ovo, pogledajte se u ogledalo."