Mogu li algoritmi nadmudriti sedam veličanstvenih?

U svijetu investicija gdje se odluke sve više prepuštaju sofisticiranim algoritmima i matematičkim modelima, protekle su godine donijele neočekivani izazov. Tržište kapitala postalo je talac svega nekoliko tehnoloških kompanija, čiji je rast zasjenio sve ostale i doveo u pitanje temeljne principe diversifikacije.

U takvom okruženju, kvantitativni fondovi, koji svoju filozofiju temelje na statistici i izbjegavanju koncentracije, našli su se pred ogromnim testom.

O tome kako se nositi s tržištem koje se čini sve manje racionalnim razgovarali smo s Goranom Dubčekom, partnerom u Mathematica Capital Partners, fondu koji umjesto klasičnog brokerskog pristupa koristi kvantitativne, algoritamske strategije u potrazi za "alfom" - viškom prinosa.

Kad statistika zakaže

Temelj kvantitativnog ulaganja leži u statističkoj vjerovatnoći i širokoj diversifikaciji. Modeli su dizajnirani da prepoznaju anomalije i iskoriste neefikasnosti na širokom uzorku dionica. Međutim, 2023. i 2024. godina, kako ističe Dubček, bile su razdoblje u kojem je "matematika kaznila svakog ko nije bio ekstremno koncentriran" u svega nekoliko tehnoloških dionica. Ta ekstremna koncentracija, gdje većina rasta zarada unutar S&P 500 indeksa dolazi iz jednog sektora, predstavlja sistemski rizik na koji mnogi ulagači ne obraćaju pažnju.

"Da bi bilo kakav statistički model bio efikasan, potreban je dovoljan broj uzoraka", objašnjava Dubček, sugerirajući da tržište fokusirano na sedam kompanija ne pruža takve uvjete. "Najveći rizik za tržište sad čak nije ni sami doprinos rastu indeksa koji dolazi od tih kompanija, nego to da većina rasta zarada na nivou S&P-a dolazi upravo iz tog sektora. To je nešto u vezi s čim bi ljudi trebali biti oprezni."

Plima pasivnog kapitala i iskrivljeni signali

Dodatni sloj kompleksnosti donosi golem priljev kapitala u pasivne fondove. Kada bilioni dolara napuste aktivno upravljanje i preliju se u pasivne ETF-ove koji automatski kupuju dionice prema njihovoj težini u indeksu, tržište gubi svoju temeljnu funkciju otkrivanja stvarne vrijednosti kompanija. Postavlja se pitanje prepoznaju li algoritmi razliku između fundamentalne vrijednosti i puke inercije kapitala koji kupuje dionice neovisno o njihovoj cijeni.

Dubček priznaje da se taj pasivni tok ne može ignorirati. "To je jedan od glavnih pokretača tržišta", kaže on. Paradoksalno, dominacija pasivnih ulagača teoretski bi trebala olakšati posao aktivnim menadžerima. "Što je manje aktivnih investitora, to bi u teoriji trebalo biti lakše naći alfu, jer to znači da manje investitora razmišlja gdje stavlja novac", navodi Dubček.

Međutim, u praksi je situacija drugačija. "Dokle god je taj pasivni tok snažniji od onih koji će naganjati alfu, to može trajati još neko vrijeme." To stvara plodno tlo za tržišne balone koje matematički modeli ne mogu opravdati.

Opasnost od "overfittinga" i snaga ljudskog faktora

Jedna od najvećih zamki u kvantitativnom modeliranju jeste takozvani "overfitting" - prekomjerno prilagođavanje modela prošlim podacima koji se u budućnosti možda nikada neće ponoviti. Kako biti siguran da model ne hvata samo trenutnu tržišnu euforiju umjesto stvarnih, dugoročno održivih anomalija?

 

"Za početak, ne možemo biti sigurni ni u šta. Mi smo u poslu vjerovatnoće", iskren je Dubček. Upravo zato u Mathematica Capital Partnersu vjeruju da rješenje nije ni u isključivo ljudskom odlučivanju, ni u potpunom oslanjanju na računala. "Smatramo da nije najbolji način niti da je isključivo čovjek investitor, niti da je isključivo kompjuter, nego upravo kombinacija. Imamo kompjuter koji može bolje analizirati podatke, a ipak trebamo čovjeka da proba zaključiti šta će se događati u budućnosti i kako će ona biti drugačija od prošlosti."

Iako su mnogi klijenti zaslijepljeni spektakularnim rastom tehnoloških indeksa, Dubček upozorava na oportunistički trošak i rizik. Ključno pitanje za svakog investitora nije samo koliki je prinos, već i "hoće li moći mirno spavati" kada dođe do neizbježne korekcije. Strah od propuštenih prilika, tvrdi, najmanji je problem. "Prilika će uvijek biti. Uvijek će doći neka nova prilika i nijedna nije jedina."

Gledajući u budućnost, Dubček vjeruje da se nalazimo na prekretnici. Era tridesetogodišnjeg pada kamatnih stopa i poreza, koja je pogodovala pasivnom ulaganju, završena je. Svijet je postao geopolitički i makroekonomski znatno složeniji, s rastućim dugovima država i borbom centralnih banaka između inflacije i održivosti duga. U takvom okruženju, predviđa, aktivno će investiranje ponovo pokazati svoju vrijednost. "Vjerujemo da smo došli u period u kojem će aktivno investiranje ponovo pokazati puno bolje rezultate nego pasivno u narednih pet ili deset godina", zaključuje Dubček.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.