Europa je naporno radila da popuni rezerve prirodnog plina za zimu, ali neprijatna istina je da nacionalne vlade nemaju skoro nikakvu kontrolu nad tim zalihama.
Javni zvaničnici direktno kontrolišu samo oko 10 posto plina u skladištima od Italije do Holandije preko nacionalnih strateških rezervi, pokazuju podaci koje je sastavio Bloomberg.
Ostatak je u rukama međunarodnih trgovačkih kompanija, energetskih preduzeća i industrijskih grupa, a kompanije mogu da prodaju plin onome ko ponudi najviše, čak i ako ponuda dolazi iz druge zemlje. To znači da bi zbog hladnog talasa u Njemačkoj, susjedi mogli da počnu da se takmiče za plin, u čijem procesu bi se ugrozila solidarnost Europe.
Regionalna plinska mreža bi trebalo da funkcioniše na način koji omogućava da se zalihe kreću sa jednog tržišta na drugo. Sve dok ga postoji dovoljno u sistemu, trebalo bi da postoji i ravnoteža. Međutim, ova mreža nikada nije bila u situaciji koja je slična trenutnoj krizi.
"Granice koje može dostići sistem nikada ranije nisu stvarno testirane", rekao je Graham Freedman, analitičar u konsultantskoj firmi Wood Mackenzie. "Mnogo toga zavisi od intenziteta ove zime."
Prema rečima Freedmana, zbog hladnih temperatura, zalihe bi mogle pasti ispod 10 posto do kraja marta. To bi moglo da pokrene novi pohod na zalihe prije sljedeće zime.
Polovina kapaciteta za skladištenje u EU je locirano u tri zemlje. (Bloomberg)
Iako Europi nedostaju jasni podaci o tome ko posjeduje uskladišteni plin, većina je u vlasništvu komunalnih kompanija, uključujući državne kompanije, koje će morati da snabdevaju gorivom domaćinstva i proizvođače, tvrde oni koji su upoznati sa tim pitanjem.
Manji dio je u rukama trgovačkih kompanija kao što su Glencore Plc i Vitol Group, čiji je glavni interes povećanje vrijednosti njihovih portfolija. Oni su relativno manji igrači jer su u pitanju visoki troškovi, a tu su i novi propisi koji predstavljaju dodatne prepreke, izjavili su izvori koji su željeli da ostanu anonimni budući da ove informacije nisu javne. Glencore, Vitol i Trafigura Group su odbili da komentarišu.
"Fizičko držanje plina u skladištu možda može biti dio šire finansijske strategije" za privatne trgovačke kompanije, rekao je Alun Davies, direktor za europsku energiju i plin u kompaniji S&P Global, dodajući da "čisti" trgovci generalno osiguravaju likvidnost, a ne da gomilaju velike zalihe goriva.
Region je već mjesecima zabrinut zbog zaliha za zimu, što je pokrenulo trku za plinom. Rezerve su sada skoro pune i iznad petogodišnjeg prosjeka.
Međutim, kako bi se izbegao rizik snabdijevanja, vlade bi mogle da proglase vanredno stanje. U takvom slučaju, Njemačka federalna mrežna agencija tvrdi, kao i druge nacionalne vlasti, da bi imala ovlašćenje da odluči da li će plin ostati u skladištu ili će biti korišćen. Zbog ovog pritiska, susjedne zemlje bi ostale same u borbi sa nestašicom.
Njemačka zavisi od drugih, jer njeno skladište pokriva samo 25 posto godišnje potražnje. Poljska je takođe na klimavom tlu, jer ova peta najnaseljenija zemlja Europske unije sa 38 miliona stanovnika ima manje kapaciteta od Slovačke, koja ima samo 5,5 miliona stanovnika.
Cijene plina varijaju. (Bloomberg)
Cjiene plina se razlikuju u različitim europskim centrima
Pravilno funkcionisanje sistema znači da cijene rastu tamo gdje je potražnja veća, a kako se tokovi prebacuju na tržišta po većim cijenama, cijene u zemljama gdje se rezerve plina smanjuju trebalo bi da porastu kao odgovor na to, izjavio je Niek van Kouteren, trgovac holandske energetske kompanije PZEM NV.
"Hajde da vidimo koliko je tržište efikasno", rekao je.
Odstupanje cijena je vjerovatno u narednim mjesecima, jer je Rusija drastično ograničila snabdijevanje, koje je prošle godine pokrilo 40 posto potražnje. To povećava izglede za protok plina sa tržišta na tržište, jer će zbog hladnih temperatura, veća tržišta poput Njemačke i Poljske, potencijalno "upiti" zalihe iz Italije, Austrije ili Holandije.
Uprkos činjenici da ima najveći kapacitet za skladištenje u Europi, Njemačka je u svojoj istoriji koristila rezerve iz Austrije kako bi najveća europska ekonomija mogla da održi rad fabrika i da zagreva domaćinstva - polovina njih sagorjeva plina radi toplote.
Austrija ima ulogu snabdjevača za zimu, jer je dvije trećine njenog skladišnog kapaciteta obično dostupno drugim zemljama. Češka i Mađarska takođe imaju više kapaciteta nego što to zahteva nacionalna upotreba.
"Bez europskog tržišta plina i podrške naših suseda, ne bismo mogli izbjeći nestašicu plina u Njemačkoj", rekao je portparol Njemačke federalne agencije za mreže, koja bi bila odgovorna za racionalizaciju plina u hitnim slučajevima.
Negdje se skladišti više nego što je potrebno (Bloomberg)
Rizik od uskladištenog plina u privatnom vlasništvu bio je očigledan u julu kada je Uniper SE, najveći njemački kupac ruskog plina, iskoristio zalihe iz skladišta radi snabdjevanja korisnika, nakon što je Rusija smanjila isporuke.
Taj potez je bio suprotan vladinom cilju da se rezerve ponovo napune i izvršio je pritisak na administraciju njemačkog kancelara Olafa Scholza da izdvoji veću količinu novca za kompaniju. Uniper je sada u procesu nacionalizacije.
Vlade takođe pojačavaju napore da otklone smetnje ove zime, regulišući trošenje zaliha plina i popunjavajući rezerve. Njemačka je usvojila zakon kojim se određuju ciljevi za skladištenje plina. Već je dostignut cilj od 95 posto za 1. novembar i sada se zahteva nivo od 40 posto do 1. februara. Ako to ne ostvare, operateri objekata rizikuju kazne.
Vlada Olafa Scholza je takođe izdvojila 15 milijardi eura (14,7 milijardi dolara) za Trading Hub Europe, kompaniju koja upravlja nemačkim tržištem plina, radi kupovine goriva za skladištenje. Kompanija je kupila oko 60 teravata sati, što je ekvivalent oko 25 posto skladišnog kapaciteta Njemačke, koji se može smatrati da je pod državnom kontrolom.
Nivoi skladištenja plina u Europi veći nego prošle godine
Nivoi zaliha u Europi na većem nivou nego prošle godine (Bloomberg)
"Njemačka vlada sada računa da će, kada to bude potrebno zimi, velika količina plina biti korišćena", rekao je Sebastian Bleschke, izvršni direktor udruženja za skladištenje plina Ines. "Međutim, većina zaliha zemlje je na tržištima i može da ode bilo gdje."
Vlade očekuju da će prekogranični tokovi ostati ključni dio europskog energetskog tržišta. "Uopšte se ne brinemo" za rizik povlačenja plina iz italijanskih skladišta i za njegovo korišćenje u drugim zemljama, izjavio je portparol italijanskog Ministarstva za ekološku tranziciju.
Zbog krize se države detaljnije fokusiraju na skladišta, a neke zemlje su izrazile potrebu da se njihov kapacitet proširi kako bi bile spremne za buduće krize. Zima 2023. godine bi "mogla biti gora od ove", rekao je Claudio Descalzi, glavni izvršni direktor italijanskog energetskog giganta Eni SpA.
- U pisanju teksta pomogla Petra Sorge.
.webp){kind=icon}
