text size
Ako pregledate izvještaje penzionih fondova i osiguravajućih društava širom svijeta, jedna stvar posebno upada u oči: neki od najbogatijih vlasnika američke imovine imaju malu zaštitu od slabljenja dolara, što znači da bi američka valuta mogla pretrpjeti još veći pad ako se raspoloženje investitora iznenada promijeni.
Na tržištima poput Japana, Kanade i Tajvana, ovi investitori su 30. juna zaštitili od valutnog rizika svega 41 posto svoje izloženosti stranim valutama, što je najniži nivo od najmanje 2015. godine, prema Bloombergovim proračunima zasnovanim na podacima iz šest tržišta za koja su takvi podaci dostupni. Iako to ne daje potpunu sliku, pokazuje kako je prošlogodišnja iznenadna trka za zaštitom od gubitaka uslijed pada dolara, pokrenuta nakon što je predsjednik Donald Trump uveo globalne carine, splasnula kako se američka valuta postepeno stabilizirala.
Smanjujući obim valutne zaštite, investitori se vraćaju strategiji koja je funkcionirala tokom većeg dijela prethodne decenije. Dolar je imao tendenciju da raste ili barem zadrži vrijednost kada bi tržišta postala nestabilna, čime je ublažavao gubitke na američkim akcijama i obveznicama kada se njihova vrijednost preračuna u domaće valute investitora. Istovremeno, pošto je zaštita od valutnog rizika bila skupa, bilo je malo podsticaja da se za nju plaća.
Rizik je sada u tome što su dva stuba na kojima počiva ova strategija, visoki troškovi zaštite i status dolara kao sigurnog utočišta, istovremeno dovedena u pitanje.
Bloomberg
Dolar je ovog kvartala oslabio oko 2,3 posto i izgubio vrijednost u odnosu na većinu valuta iz grupe G10, dok investitori ponovo aktiviraju strategiju da će politike SAD dovesti do pada vrijednosti američke valute. Zabrinutost je dodatno pojačana potezima ministra finansija Scotta Bessenta da podrži jen i obuzda rast prinosa na američke obveznice, kao i sumnjama u to hoće li predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh podizati kamatne stope kako bi obuzdao inflaciju, dok Trump insistira na nižim troškovima zaduživanja.
Valutna zaštita štiti investitore od promjena kursa tako što koristi derivate za prodaju dolara u zamjenu za svoju domaću valutu. Budući da američka imovina čini veliki dio globalnih portfelja, veća valutna zaštita praktično znači i veću prodaju dolara.
"Uzimajući u obzir obim stranog vlasništva nad američkom imovinom, nije potrebna dramatična promjena pozicioniranja da bi ona imala značajan utjecaj", rekla je Laura Cooper, šefica makrokreditnog sektora u Londonu u kompaniji Nuveen, koja upravlja imovinom vrijednom 1,4 biliona dolara. "Strani investitori drže značajnu količinu američke imovine, pa čak i male promjene u odnosu zaštićene izloženosti mogu pokrenuti značajne tokove na deviznom tržištu."
Povećanje odnosa zaštićene izloženosti za pet procentnih poena značilo bi transakcije vrijedne oko 230 milijardi dolara, prema Bloombergovim procjenama zasnovanim na 4,6 biliona dolara imovine u stranim valutama u šest posmatranih tržišta, među kojima su i Australija, Danska i Finska.
Procjena ne obuhvata velika tržišta poput Velike Britanije i eurozone, ali zemlje koje su uključene i dalje predstavljaju značajan dio stranog vlasništva nad američkom imovinom. Japan je najveći strani vlasnik američkih državnih obveznica na svijetu, sa oko deset posto ukupnog stranog vlasništva, dok su Kanada i Tajvan među 10 najvećih vlasnika.
Bloomberg
Faktori koji su u prethodne četiri godine smanjili obim valutne zaštite sa više od 50 posto počinju se mijenjati.
Razlika u kamatnim stopama koja je zaštitu od valutnog rizika činila skupom sada se smanjuje. Tromjesečni trošak zaštite od dolara za investitore čija je osnovna valuta jen pao je na najniži nivo u posljednje četiri godine, na 2,75 posto, s maksimuma od šest posto iz oktobra 2023. Za investitore kojima je osnovna valuta euro, trošak je pao na najniži nivo u posljednje dvije godine, na 1,32 posto.
Potražnja za valutnom zaštitom već je ranije oscilirala. Prije godinu dana prilivi u berzanske fondove koji su kupovali američku imovinu uz zaštitu od valutnog rizika prvi put u ovoj deceniji premašili su prilive u fondove bez zaštite, pokazali su podaci Deutsche Bank AG. Sada rat u Iranu i skok cijena energenata dodatno podstiču inflatorne pritiske, gurajući centralne banke širom svijeta ka višim kamatnim stopama i smanjujući razliku u odnosu na SAD.
Putanja američkih kamatnih stopa manje je jasna, dok zbog Warshovih poruka investitori pokušavaju procijeniti koliko će se agresivno boriti protiv inflacije. Njegovo obećanje da će obuzdati rast cijena, izneseno u petak u Jackson Holeu, podiglo je očekivanja da će kamatne stope biti povećane. Međutim, investitori istovremeno uzimaju u obzir pritisak Trumpove administracije da troškovi zaduživanja ostanu pod kontrolom, posebno uoči izbora za Kongres na polovini mandata.
"Ako tržišta nastave smanjivati očekivanja o povećanju kamatnih stopa Feda i ako se razlika u kamatama dodatno suzi, investitori bi mogli početi obnavljati valutnu zaštitu", rekao je Nathan Thooft, glavni investicijski direktor tima za multiautorske strategije u Manulife Investment Managementu. "To stvara stabilan izvor pritiska na prodaju dolara."
"Dolar se sve više odvaja od nominalnih i realnih prinosa, jer je kredibilitet ekonomske politike potisnuo razlike u kamatnim stopama kao dominantan pokretač", kaže Tatiana Darie, strateg u Bloombergovom timu Markets Live.
Stuart Simmons, šef sektora za multiautorske strategije u QIC Ltd., jednom od najvećih australijskih državnih upravljača novcem, rekao je da oslanjanje na korpu stranih valuta u kojoj je 70 posto izloženo dolaru možda više nije dobra zaštitna strategija.
"U eri povećane geopolitičke neizvjesnosti, možete li zaista biti toliko sigurni da će američki dolar i ubuduće biti glavno utočište u kriznim vremenima?", rekao je Simmons. "Ono što preporučujemo jeste da razmotrite neke od alternativa i da se pobrinete da u toj korpi stranih valuta imate nešto veću diverzifikaciju."
Bloomberg
Dovodi se u pitanje i snaga dolara. Plan američkog ministarstva finansija da poveća kupovinu dugoročnog duga kako bi ograničilo troškove zaduživanja, kao i koordinirana intervencija SAD-a i Japana na tržištu jena, izazvali su zabrinutost zbog spremnosti vlasti da podrže tržišta i druge valute na račun dolara.
"Ako investitori postanu manje uvjereni da će dolar pouzdano jačati tokom perioda tržišnog stresa, mogli bi imati manje razloga da prihvataju veliku nezaštićenu valutnu izloženost", rekao je Noureldeen AlHammoury, glavni tržišni strateg u kompaniji Equiti Group u Dubaiju.
Investitori ne bi morali prodavati američku imovinu. Mogu zadržati akcije ili američke državne obveznice, a istovremeno povećavati valutnu zaštitu tako što će unaprijed prodavati dolare. "Ta razlika je veoma važna jer znači da potražnja za američkom imovinom može ostati relativno snažna čak i dok je dolar pod pritiskom", dodao je.
Japan
Potencijal za prelazak na veću valutnu zaštitu možda je najveći u Japanu, gdje se nalaze neki od najvećih stranih vlasnika američke imovine. Procjene Deutsche Banka pokazuju sličnu tendenciju među japanskim investitorima, koji su u prvoj polovini ove godine zaštitili od valutnog rizika 41 posto novih kupovina stranih obveznica, u poređenju sa 62 posto u 2024. godini.
"Posljednji put kada je nivo zaštite bio ovako nizak, 2013. godine, dolar je ulazio u desetogodišnji period rasta. Današnje makroekonomsko okruženje više liči na suprotnu sliku", rekao je Shoki Omori, glavni strateg Deutsche Bank za japansko tržište fiksnog prinosa.
Omori vidi tri moguća okidača za promjenu trenda: nova povećanja kamatnih stopa Banke Japana, koja bi smanjila razliku u kamatama; nagli pad dolara, koji bi mogao produbiti gubitke i navesti odbore za upravljanje rizikom da povećaju zaštitu; i novi režim solventnosti, zbog kojeg bi osiguravajuća društva mogla imati manju toleranciju na valutne oscilacije.
Bloomberg
Erik Nelson, strateg u Wells Fargu, upozorio je da ne treba posmatrati valutnu zaštitu kao osnovni pokretač kretanja dolara, navodeći da će monetarna politika vjerovatno imati dominantnu ulogu na duže. Ipak, smatra da postoji prostor da investitori povećaju zaštitu od pada dolara kako troškovi klađenja protiv američke valute budu padali.
Nelson očekuje da će euro biti jedan od glavnih dobitnika, imajući u vidu velike nezaštićene kupovine američkih akcija od strane evropskih fondova.
"Svaki znak da dolar slabi u periodima kada investitori izbjegavaju rizičnu imovinu može brzo promijeniti ponašanje na tržištu valutne zaštite i ubrzati pad dolara", rekao je.
.webp){kind=icon}
