Od betona do čipova: kako Kina financira svoju AI revoluciju?

Nedavno predstavljanje moćnih kineskih modela umjetne inteligencije izazvalo je na Zapadu iznenađenje time koliko se brzo Kina, unatoč tehnološkim ograničenjima pristupa naprednim Nvidijinim čipovima, približila zapadnim konkurentima. Inovativni kineski AI modeli, unatoč znatnim ograničenjima, postaju veći, pametniji, moćniji i, prije svega, specifično usmjereni prema sistemskoj implementaciji u industriju i realno gospodarstvo.

Sljedeća faza tehnološke utrke između SAD-a i Kine stoga će odlučiti tko će od njih biti brži i učinkovitiji kako u internacionalizaciji AI ekosustava, tako i u uvođenju AI alata u realno gospodarstvo. Tu Kina čini velike korake: prema podacima istraživačke tvrtke Capital Economics, elektronika i informacijska tehnologija u razdoblju od travnja do lipnja već su u tromjesečnoj usporedbi pridonijele s više od polovice rasta kineskog gospodarstva.

Bloomberg Economics procjenjuje da bi visokotehnološki sektori ove godine mogli činiti oko petinu godišnjeg BDP-a, čime bi tehnologija kao pokretač rasta prvi put u povijesti prestigla sektore nekretnina i infrastrukture.

No kako bi držao korak, Peking će uz pomoć takozvane domaće reprezentacije financijskih institucija, tržišta i banaka morati mobilizirati znatna sredstva želi li izjednačiti rashode američkih hyperscalera koji samo u ovoj godini iznose gotovo 800 milijardi dolara – ključno je pitanje, dakle, kako se kineski financijski sektor može nositi s Wall Streetom?

"Financijska velesila"

Područje u kojem Kina još uvijek znatno zaostaje za američkim konkurentima jest gradnja podatkovnih centara, budući da će njezine tehnološke tvrtke u njih uložiti manje od desetine sredstava hyperscalera, navodi The Economist. Prošle je godine Alibaba najavio da će između 2026. i 2028. u razvoj AI infrastrukture uložiti 53 milijarde dolara, dok Goldman Sachs procjenjuje da će kapitalni rashodi američkih kompanija sljedeće godine premašiti tisuću milijardi dolara.

No taj bi zaostatak mogao zavarati jer je autokratski sustav središnjeg planiranja iznimno učinkovit u gradnji infrastrukture, cijene zemljišta u Kini su niže, njihovi chatbotovi zahtijevaju manje računalne snage, imaju niže troškove razvoja, a javnost se ne protivi njihovoj gradnji.

"Na području umjetne inteligencije vlada velika utrka između SAD-a i Kine. Dok se u SAD-u nagomilava politički otpor prema AI-ju i gradnji novih poslužiteljskih objekata, Kina tih problema nema", izjavio je o najvažnijoj utrci 21. stoljeća sinolog Igor Rogelja. Kina svog suparnika znatno nadmašuje i na području proizvodnje električne energije, budući da ima gotovo triput više instaliranih kapaciteta za njezinu proizvodnju u usporedbi s SAD-om, a njezina prednost i dalje raste.

No daljnji iskorak prema osiguravanju autonomije svejedno zahtijeva opsežna preusmjeravanja kapitala, pri čemu Kina namjerava upotrijebiti alat koji u razvoju AI-ja uspješno koristi konkurentski SAD – burzu i financijsku industriju. Umjesto tradicionalnog oslanjanja isključivo na izravne državne subvencije, Peking sve više primjenjuje kombinirani pristup koji objedinjuje tržišta kapitala, izdavanje obveznica, paradržavne financijske institucije i sustavno usmjeravanje financijskog ustroja države.

"Točno je da kinesko vodstvo još od razdoblja reformi ulogu dioničkih tržišta i financijske industrije općenito vidi kao podršku realnom gospodarstvu", izjavio je za Bloomberg Adriju profesor Zheng Changzhong, direktor Centra za partijski i državni razvoj na Sveučilištu Fudan, govoreći o ulozi financijske industrije u poticanju gospodarskog i tehnološkog razvoja zemlje. "Smatram da će se takvo shvaćanje uloge nastaviti i u budućnosti jer je riječ o važnom osiguraču i jamstvu daljnjeg općeg gospodarskog napretka zemlje. Jednako tako očekujem i nastavak provođenja spomenute strategije ravnoteže između slobode tržišta i njihove regulacije radi zaštite od potencijalnih rizika."

Pod predsjednikom Xi Jinpingom, Peking je nastojao preoblikovati financijski sektor iz stroja za stvaranje dobiti u oruđe za postizanje strateških ciljeva države. U govoru održanom 2024. godine pozvao je Kinu da postane "financijska velesila", a banke da pomognu u razvoju gospodarstva, ili kako je Zheng rekao: "Kina je u širem kontekstu globalizacije i u različitim fazama razvoja globalnog gospodarstva i trgovine već poduzela odgovarajuće korake za zaštitu vlastitog razvoja."

Nova faza aktivacije tržišta kapitala u skladu s razvojnim planovima dolazi usred rastućeg trenda konsolidacije u kineskom sektoru financijskih usluga, što potiču nastojanja središnje vlade u Pekingu da uspostavi financijske institucije s globalnim dosegom. U skladu s "Devet novih smjernica", objavljenim u travnju prošle godine, vlada je pozvala na uspostavu "prvoklasnih investicijskih banaka" opsega koji bi omogućio provedbu reformi tržišta kapitala i usmjerio više sredstava u strateške industrije, kao što su AI i humanoidna robotika.

Vlasti smatraju da je konsolidacija najbrži način za postizanje tog opsega: veće spojene institucije mogu dijeliti bilančne kapacitete, povećati prihode unakrsnom prodajom između poslovnih i privatnih klijenata te raspodijeliti fiksne troškove tehnologije na znatno širu bazu imovine.

Središnja banka (PBOC), regulator tržišta vrijednosnih papira (CSRC) i ministarstvo financija tako su uspostavili okvir koji tehnološkim kompanijama omogućuje povoljno zaduživanje i ubrzane postupke za prve javne ponude dionica (IPO) na domaćim burzama, čime azijska velesila želi mobilizirati opsežan bazen štednje kineskih kućanstava.

Kineska kućanstva u prosjeku uštede između 30 i 40 posto svog raspoloživog dohotka. Prema podacima PBOC-a o bankovnim depozitima stanovništva, Kinezi imaju ušteđeno više od 22 bilijuna američkih dolara. Tu je i izvor kineskog dioničkog i obvezničkog tržišta, koja se procjenjuju na oko 28 bilijuna dolara, dok Bloomberg procjenjuje da su kineske tehnološke kompanije u posljednje dvije godine putem IPO-a i prodaje obveznica prikupile oko 217 milijardi dolara.

Slijedom toga, kineske tehnološke kompanije trenutačno izdaju obveznice s kamatnim stopama koje su znatno niže od onih koje plaćaju njihovi američki konkurenti, a tehnološki krediti počeli su činiti sve veći udio u bankovnom sustavu, dosegnuvši nedavno gotovo četvrtinu svih novih poduzetničkih kredita, navodi Financial Times.

No tu će se na račun kineskih ulaganja u AI početi pojavljivati slične dvojbe kakve muče i Wall Street, smatraju poznavatelji prilika. "Treba biti svjestan da kineski AI također zahtijeva visoke investicije, koje jednako tako donose pitanje jesu li one na dulji rok opravdane te hoće li osigurati traženi povrat", upozoravaju upravitelji imovinom u Generali Investmentsu.

Tko je glavni akter?

Vrhunac izravne uključenosti bankarskog sektora u državnu industrijsku politiku predstavlja nedavno osnivanje treće faze Nacionalnog investicijskog fonda za industriju integriranih krugova, poznatog pod nazivom "Big Fund III", čije je prikupljanje kapitala završeno u svibnju 2026. godine sa sredstvima u iznosu od 344 milijarde juana, odnosno oko 47,5 milijardi američkih dolara. Skoro trećinu sredstava osigurala je kineska državna reprezentacija.

Veće kapitalne zalihe važne su i za sljedeću fazu internacionalizacije kineske AI tehnologije i proizvoda, u kojoj će se država osloniti na brojne postojeće međunarodne platforme, poput Inicijative pojas i put (BRI). Kako je izjavila kineska veleposlanica u Sloveniji Kang Yan, država će nastojati u okviru aktualnog petogodišnjeg razvojnog plana da se "Kina nastavi gospodarski otvarati prema svijetu kako bi time poticala obostrane investicije i produbljivala suradnju u okviru inicijative BRI te istodobno proširila i olakšala pristup svojem tržištu". Među prioritete razvoja azijskog diva uvrstila je poluvodiče i AI, razvoj novih materijala, dronove (low-altitude economy) te kvantnu tehnologiju.

Zato ne iznenađuje što plan središnje vlade u Pekingu predviđa da će u sljedećih nekoliko godina veće banke, poput China International Capital Corporation (CICC), preuzeti vidljiviju ulogu u omogućavanju financiranja u juanima za državne tehnološke kompanije i zajmoprimce u okviru međunarodne inicijative BRI.

Načelo je slično kao i pri jačanju nekretninskog i automobilskog sektora, kojima je Peking u prošlosti poticao nacionalni rast. I tada je CICC bio banka koja je provela brojne velike infrastrukturne poslove, no nakon promjene nacionalne strategije i napuhavanja nekretninskog balona 2021. godine našla se na udaru zbog vladine kampanje protiv financijskog sektora.

Predsjednik CICC-a Chen Liang u jesen 2025. godine izjavio je da kineska investicijska banka u procvatu AI-ja vidi prilike za budući rast poslovanja, prenosi South China Morning Post. "Kako kineske kompanije nastoje istražiti nova tržišta, CICC će iskoristiti svoju opsežnu mrežu za podršku njihovim međunarodnim strategijama i olakšavanje priljeva međunarodnog kapitala", pojasnio je Chen.

Državna banka predstavlja financijski motor AI strategije jer je dosad sponzorirala višemilijardna uvrštenja dionica najvećih tehnoloških kompanija i startupova, uključujući proizvođača čipova CXMT i dobavljača dijelova za podatkovne centre Zhongji Innolight. Banka je samo ove godine ostvarila poslove u vrijednosti od 11,5 milijardi dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je na dobrom putu prema rekordnom godišnjem rezultatu.