.webp){kind=icon}
Google Alphabet Inc. je u trci da u svoje proizvode ubaci najnaprednije funkcije vještačke inteligencije, uključujući i one koje će vas natjerati da preispitate sve što vidite i čujete online.
Njihovi novi Pixel telefoni omogućavaju manipulaciju fotografijama, dodajući ljude koji nisu bili u originalnom snimku ili mijenjajući njihove pozicije. Moći ćete da snimate telefonske pozive, uz obavještenje osobi s druge strane linije, i dobijete detaljni pregled razgovora. Ove zanimljive, ali pomalo zastrašujuće funkcije ukazuju na zabrinjavajući pravac u kojem se alati vještačke inteligencije kreću, kako ih ima sve veći broj telefona. Što je lakše manipulisati sadržajem koji snimamo na našim uređajima, to će biti teže vjerovati onome što vidimo na njima.
Za nove Pixel 9 telefone, koji izlaze na tržište 22. avgusta, Google je koncentrisao većinu svoje AI moći na kameru, uz pomoć moćnog G4 čipa unutar telefona. Funkcija Add Me se reklamira kao alternativa za sređivanje selfija i poza na fotografijama. Napravite fotografiju prijatelja, a zatim neka i on napravi fotografiju vas. Googleov AI spaja te dvije fotografije tako da izgleda kao da ste stajali zajedno.
U eri društvenih mreža, gdje je statistička vjerovatnoća da ćete vidjeti neizmjenjenu fotografiju značajno smanjena, pitanje je da li će to otežati određivanje onoga što je stvarno? Nimalo, kaže Rick Osterloh iz Googlea, koji je preuzeo odgovornost za Googleovu Android platformu početkom ove godine. U intervjuu za Wall Street Journal, rekao je da Google jednostavno omogućava ljudima da uređuju svoje trenutke u stvarnom životu i "čuvaju sjećanja onako kako žele", što nije drugačije od Photoshopa, dodao je.
Međutim, to je ipak veoma različito. Većina ljudi koji prave fotografije svojim telefonima ne plaća 23 dolara mjesečno za korišćenje Adobe Photoshopa. Ali milioni ljudi koji će vjerovatno kupiti nove telefone sa AI funkcijama od Applea, Samsunga i Googlea moći će da manipulišu fotografijama u nekoliko pokreta. Predstojeći iPhoneovi od Applea će imati alat Clean Up za uklanjanje objekata i ljudi sa fotografija. Samsung će vam omogućiti da premijestite nekoga na fotografiji kako bi izgledalo da gleda u nekog drugog.
Ove funkcije se reklamiraju kao pogodnosti, ali će nas takođe učiniti sklonijim da preispitujemo tačnost i realnost fotografija mnogo više nego što to radimo sada. U intervjuu, Osterloh je takođe branio TV reklamu koja promoviše Googleov AI alat Gemini tokom Olimpijade, u kojoj otac ohrabruje svoju malu ćerku da koristi AI za pisanje pisma sportisti kako bi joj rekla "kako je inspirativna". Google je kritikovano zbog nesenzibilnosti prema pravom razlogu zbog kojeg roditelji pomažu svojoj djeci da pišu fan mailove: procesu izražavanja zahvalnosti. Ali prema Osterlohu, ovo je samo prelazak koji su ljudi napravili sa slanja rukom pisanih zahvalnica na e-mailove. "Ovo je način da se dotakne više ljudi", rekao je.
Depositphotos
Naravno, druga strana povezivanja s više ljudi je ta da ti ljudi neće znati da li ih "dodiruje" uopšte neka ljudska osoba.
Do sada je cijena tehnoloških pogodnosti bila novac, lični podaci i pažnja. Korišćenjem Googleovih usluga bićete izloženi online aukciji koja dijeli vaše lične podatke, lokaciju, istoriju pretrage, video zapise koje ste gledali i još mnogo toga, i bićete na meti raznih mreža oglašivača. Na Apple uređaju ima manje toga, ali ako imate iPhone, vjerovatno ćete i dalje provoditi sate skrolujući na jednom od „najzaraznijih“ alata u ljudskoj istoriji.
Cijena koju plaćamo za tehnološke pametne funkcije na prvi pogled se čini suptilnom i apstraktnom, ali tokom vremena dolazi do promjene kada one postanu mainstream. Ljudi širom svijeta sada provode oko šest sati dnevno koristeći pametne telefone, često na račun sna, djece ili hobija. Više od 70 procenata kompanija u SAD sada prikuplja lične podatke, prema analizi Statista, a dvije trećine potrošača širom svijeta osjeća da tehnološke kompanije imaju previše kontrole nad tim detaljima, prema YouGov istraživanju.
Koja će biti cijena šire primjene generativnih AI alata? Povjerenje je visoko na toj listi, i ne samo u tehnološke kompanije već i u ono što vidimo online, uključujući stvari koje su stvarne. Kada je Donald Trump tvrdio da su zvanične fotografije sa okupljanja Kamale Harris generisane AI-jem, glasinu, koja je bila lažna, vidjeli su milioni na X-u i drugim društvenim platformama vjerujući u njenu vjerodostojnost. Sviđalo se to vama ili ne, rastuća prisutnost AI telefona će nas natjerati da postanemo oprezniji u vezi s onim što vidimo i čujemo—osim ako ne želimo da manipulisane verzije stvarnosti postanu nova norma.
