Ronjenje kao luksuz ili dostupna strast?

Ronjenje je jedan od onih sportova koji se nalaze na granici između rekreacije i životnog stila. Dok nekima predstavlja luksuznu aktivnost rezerviranu za imućnije, drugima je to način bijega, meditacija i povratak prirodi. Bilo da je riječ o ronjenju na dah ili uronu s bocama, podmorje skriva svijet koji fascinira, ali i izaziva pitanje: je li ronjenje sport dostupan svima ili tek privilegija odabranih?

Zaronimo zajedno

Ronjenje je aktivnost koja čovjeku omogućava da istražuje podvodni svijet koristeći opremu ili samo vlastiti dah. Postoje različite vrste ronjenja – od rekreativnog, slobodnog (apnea), tehničkog, pa sve do speleoronjenja i istraživanja olupina. Osim što pruža nezaboravno iskustvo, ronjenje zahtijeva dobru fizičku kondiciju, visoku razinu discipline i poznavanje sigurnosnih pravila. Ljepota ovog sporta ogleda se u raznolikom morskom životu, šarenim podvodnim krajolicima i osjećaju slobode koji donosi boravak u tišini dubina.

Naš sugovornik, iskusni ronilac Josip Ostojić, odmah je istaknuo da za njega ronjenje nije hobi nego – način života.

"Ronjenje osobno za mene čak nije ni hobi nego način života koji te ‘uzima’ ali i ispunjava fizički, psihički pa čak i duhovno. Osobno ronim na dah – freediving i podvodni ribolov – te se bavim i SCUBA ronjenjem. To su dvije mnogima slične discipline, ali zapravo dva potpuno odvojena sporta."

Ulov podvodnim ribolovom. | Josip Ostojić/Privatna arhiva

 

Financijski izazovi i što krije ronilačka oprema

Kada se govori o ronjenju, prvo pitanje koje se postavlja odnosi se na cijenu. SCUBA ronjenje uistinu nosi višu cijenu zbog složenije opreme – kompenzatora plovnosti, regulatora, boca i dodatnih sigurnosnih elemenata. No freediving, odnosno ronjenje na dah, znatno je pristupačniji jer zahtijeva tek osnovnu opremu: peraje, masku, disalicu, odijelo i pojas sa olovima.

"Freediving i podvodni ribolov jedan su od najpristupačnijih ekstremnih sportova u financijskom smislu, ali zahtijevaju visoku razinu discipline i sigurnosti. SCUBA ronjenje je financijski zahtjevnije, ali omogućava dublje i duže istraživanje podmorja uz veću sigurnost ako se poštuju procedure." – objašnjava Ostojić.

 

 

Tajne podmorja

Ono što ronjenje čini posebnim jest činjenica da podmorje skriva svijet koji prosječan čovjek nikada neće vidjeti. Čak i modernom tehnologijom, istražen je tek mali postotak oceana i mora. Svaki zaron nosi novo otkriće – bilo da se radi o neočekivanoj ribljoj vrsti, arheološkom ostatku ili jednostavno igri svjetla i boja pod morem.

"Ponekad na istom mjestu zaroniš desetke puta pa opet naiđeš na nešto novo. Svaki kamen pod morem je drugi dan unikatan. Mijenja se boja, flora, fauna… Najuzbudljivije je naići na arheološke ostatke ili osjetiti zvukove mora – od kretanja riba do komunikacije kavala. Sve to doprinosi psihičkoj i duhovnoj obnovi." – otkriva naš sugovornik.

Ronjenje nije samo sport, nego i odgovornost. SCUBA ronioci često sudjeluju u akcijama čišćenja podmorja – uklanjaju plastiku, staklene boce, gume, pa čak i medicinski otpad. Ove akcije imaju dvostruku korist: vraćaju prirodnu ravnotežu ekosustavu i doprinose turizmu. Čisto more znači atraktivniju destinaciju, a time i održivi razvoj obalnih zajednica.

Čišćenje podmorja. | Josip Ostojić/Privatna arhiva

 

Osobne priče i posebni trenuci

Za Ostojića je more prisutno od djetinjstva i neraskidivo vezano uz identitet.

"Prvog urona se sjećam iz priča kad me majka ubacila u more s nepune tri godine. Taj šok nije ostavio negativne posljedice nego ljubav koja se samo razvila. Već od malena sam znao da će more biti moj život."

Posebni trenuci, kaže, dolaze iz podvodnog ribolova, noćnih zarona i iznenadnih susreta s bogatim morskim svijetom.

"Teško je izdvojiti najposebniji trenutak, ali posebne emocije nosi noćni zaron, kad uz svjetiljku otkriješ more u njegovom najmirnijem izdanju. More tada diše drugačije."

Tišina mora. | Josip Ostojić/Privatna arhiva

"Teško je izdvojiti najposebniji trenutak, posebne emocije su u tom podvodnom ribolovu kad imate veći ulov koji je bio izazovan. Tu vas uhvati adrenalin pa vam treba i do tri puta više na površini da se pripremite za sljedeći zaron."

Ono što ronioci često naglašavaju jest zajedništvo. Klubovi i udruge okupljaju zaljubljenike u more, stvaraju mrežu prijateljstava i otvaraju vrata iskustvima koja nisu samo sportska, nego i životna. Upravo ta zajednica često pomaže početnicima da uz manja ulaganja uđu u svijet ronjenja.

"Ronjenje nije sport rezerviran za imućne. Danas postoje klubovi koji nude jednodnevne izlete i osnovne obuke. To je najbolji način da se testiraš i vidiš je li ovo tvoja strast. More je dostupno svima, samo je pitanje koliko si spreman posvetiti se sigurnosti i pripremi." – kaže Ostojić.

Luksuz ili dostupna strast?

Na pitanje je li ronjenje luksuz, odgovor je slojevit. SCUBA ronjenje doista iziskuje ozbiljnija ulaganja i bolje financijske mogućnosti, dok freediving ostaje sport dostupan širem krugu ljudi. No u oba slučaja, ronjenje je iskustvo koje vraća čovjeka sebi, daleko od stresa i tehnologije.

"Mobitel ne ide pod vodu. Kad si dolje, ništa drugo ne postoji nego ti i more. To je savršen bijeg od modernog života." – zaključuje Ostojić.