Zmajevi nakon pobjede u Bukureštu dočekuju Kipar

Nakon izvanredne pobjede u Bukureštu, nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine već se priprema za izazov koji dolazi – utakmicu protiv Kipra. U drugom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, Zmajevi će na svom terenu 24. marta ugostiti selekciju sa Sredozemlja na stadionu Bilino Polje u Zenici.

Iako ne spada među najjače evropske selekcije, Kipar je poznat po tome što je u prošlosti često znao iznenaditi jače protivnike. U proteklim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, selekcija Kipra je pružila nekoliko dobrih predstava, ali nikada nije uspjela izboriti direktan plasman. U kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, njihov cilj je jasan – plasirati se na veliko takmičenje, ali to će zahtijevati sjajne rezultate na gostovanjima, naročito protiv ekipa poput BiH.

S obzirom na to da je bh. ekipa jača od ekipe Kipra, selektor Sergej Barbarez će sigurno iskoristiti prednost domaćeg terena kako bi motivirao igrače na još jednu pobjedu. Zmajevi se nadaju da će iskoristiti svoju superiornost u napadu, dok će istovremeno nastojati smanjiti broj grešaka u zadnjoj liniji koje su ih koštale u prošlim kvalifikacijama.

Strane investicije i poslovno okruženje

Iako Kipar nije toliko poznat po nogometu, svakako predstavlja zanimljivu zemlju s ekonomskog aspekta.

Bloomberg Adria 

Sektor nekretnina na Kipru je jedan od glavnih pokretača ekonomije. Tokom prethodnih desetljeća, zemlja je doživjela ogromnu gradnju i rast tržišta nekretnina, a izgradnja luksuznih vila, stambenih kompleksa i hotelskih resorta nastavila je rasti kroz godine. Mnoge strane kompanije i investitori, uključujući one iz Rusije, Kine i Bliskog istoka, ulažu u kiparske nekretnine, s posebnim naglaskom na luksuzne apartmane i poslovne prostore.

Međutim zanimljivo je da privlači investitore i iz regije.

Cijene nekretnina više su na grčkom dijelu ostrva i kreću se od osam do 15 hiljada funti (9.300-17.500 eura), dok na turskom dijelu kvadrat košta od dvije do četiri hiljade funti (2.300-4.600 eura).

Sinisa Dagary iz Investra Enterprises, agencije sa sjevernog Kipra, za Bloomberg Adriju je ranije kazao da se grčki dio otoka razvijao uz podršku EU, dok je Turska finansirala projekt slatke vode na sjeveru, a Engleska proširenje aerodroma u Larnaki. Taj aerodrom je sada tri puta veći, a očekuje se dolazak 15-18 miliona novih turista u naredne dvije-tri godine. Turizam je značajno porastao, s dva miliona turista 2022. i procjenom od četiri miliona u 2023. godini. Dagary predviđa rast cijena nekretnina do 80 posto u narednih pet-šest godina, uz dugu turističku sezonu od devet do deset mjeseci godišnje.

"U posljednjih oko pola godine došlo je dosta ljudi s Balkana, iz Srbije, Slovenije. Počeli su investirati i ljudi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Španije, Slovačke, Češke", nabraja on.

Najviše ulagača iz regije, koji ulažu u nekretnine na Kipru, dodaje, ima iz Srbije - više od dvije hiljade. Nakon Srbijanaca, ulažu i Slovenci - njih više od hiljadu.

Turizam i energetski razvoj u fokusu

Nakon finansijske krize 2012. godine, zemlja je obnovila svoju ekonomiju zahvaljujući stranim investicijama, turističkoj industriji i liberalizaciji tržišta rada. Kipar je postao ključni finansijski centar u istočnom Mediteranu, privlačeći investitore u offshore finansijske usluge. Zemlja je članica EU od 2004., a uvođenjem eura 2008. godine, stvorila je stabilno poslovno okruženje.

Kipar je također u procesu razvijanja svog energetskog sektora, posebno s obzirom na bogate energetske resurse u Sredozemnom moru. Otok je otkrio velika nalazišta plina i nafte u svojoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, a izvođenje istraživačkih aktivnosti postalo je važan izvor investicija i međunarodnih partnerstava.

Osim toga, Kipar je i turistička destinacija. Turizam čini oko 15 posto BDP-a, a zemlja privlači milione posjetitelja svake godine zahvaljujući prelijepim plažama, kulturnim spomenicima, povoljnim vremenskim uvjetima i visokom kvalitetu turističke ponude. Kipar također nudi tzv. "golden visa" program, koji omogućava stranim investitorima stjecanje kiparskog državljanstva ako kupe nekretninu u vrijednosti od najmanje dva miliona eura.

Međutim, zemlja se suočava s izazovima u vezi s visokom nezaposlenošću mladih i niskim učešćem žena na tržištu rada. Stopa zaposlenosti među ženama u posljednjim godinama raste, ali još uvijek postoji značajan jaz u zaposlenosti između muškaraca i žena.

Kipar je i zemlja s nizom demografskih izazova, jer ima jednu od najstarijih populacija u EU, s visokom stopom penzionera i nizom povezanih socijalnih problema.