Klimatske promjene utiču na naše ponašanje na društvenim mrežama. Na jako loš način.
Broj ostrašćenih komenatara vrtoglavo raste kada temperatura pređe 30 stepeni celzijusa, pokazuje istraživanje Instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena u Potsdamu.
"Ovo je pokazatelj toga koliko su ljudi sposobni da se prilagode visokim temperaturama", rekla je Annika Stechemesser, autorka studije objavljene u naučnom časopisu Lancet Planetary Health ranije ovog mjeseca. "Ako su temperature previše niske ili previše visoke, češće dolazi do govora mržnje na internetu, bez obzira na ostale društvene, ekonomske, političke ili vjerske razlike", dodala je.
Globalno zagrijavanje od oko 1,1 stepena u poređenju s vremenom prije razvoja industrije dovelo je do niza ekstremnih vremenskih prilika širom svijeta. Ovog ljeta su suša i niz toplotnih talasa pogodili Evropu, Kinu i Sjedinjene Američke Države. Toplota se povezuje s psihijatrijskim zbrinjavanjem, višom stopom samoubistava i povišenom stopom nasilja u porodici, navodi se u istraživanju.
Agresivno ponašanje na internetu je takođe povezano s nasiljem u svakodnevnom životu. Zapaljive objave dovele su do povećanja broja nasilnih istupa protiv pripadnika manjina, uključujući masovna ubistva, linčovanje i etničko čišćenje, tvrde iz Savjeta za međunarodne odnose, think-tanka iz Njujorka.
Stechemesser i drugi istraživači analizirali su uzorak od četiri milijarde tvitova objavljenih između 2014. i 2020. u SAD-u. Koristeći vještačku inteligenciju i definiciju Ujedinjenih nacija, izdvojili su 75 miliona objava koje sadrže govor mržnje, rasnu diskriminaciju, mizoginiju i homofobiju. Nakon toga su uporedili vrijeme objava s temperaturnim prilikama.
Istraživači su došli do zaključka da se govor mržnje intenzivira kada dnevne maksimalne temperature pređu 21 stepen celzijusa, koja se takođe naziva i "feel good" tačkom, odnosno temperaturom gde se većina ljudi osjeća prijatno. U toplim danima broj komentara s govorom mržnje povećao se za 22 odsto u odnosu na period s umjerenim temperaturama. Bez obzira na klimatske zone i pripadnost društvenoj grupi, napetosti na internetu dodatno jačaju kada temperatura pređe 30 stepeni. Istraživači ukazuju i na to da se učestalost ostrašćenih komentara povećava za 24 odsto u odnosu na "feel good" tačku kada se temperatura kreće između 42 i 45 stepeni celzijusa u državama SAD-a za koje je karakteristična topla i suha klima kao što su Teksas, Arizona, Nju Meksiko i Kalifornija. Prošle godine su isti istraživači do sličnih zaključaka došli i kada su istraživali Evropu.
Bloomberg Mercury/ Ekstremne vrućine u Kaliforniji
"Kada govorimo o klimatskim promjenama, treba se sjetiti da se efekti osjećaju svuda, a ne samo u mjestima pogođenim neprilikama većih razmjera", rekla je Stechemesser. "Postoje mjesta gdje društvene posljedice toplotnih talasa nisu detaljno analizirane, pogotovo ne iz ugla koji se bavi suživotom u budućnosti."
Istraživači su analizirali tvitove kao cjelinu i nisu ulazili u pojedinosti vezane za objave. Ovo znači da ne postoji način da saznamo da li su vremenske prilike uticale na povećanje tenzija na internetu nakon ubistva Georga Floyda u maju 2020. ili prije napada na Kapitol Hil u januaru 2021. godine. Međutim, moguće je doći do nekih zaključaka koji bi mogli biti od koristi prije predizbora 8. novembra.
"Naši rezultati pokazuju da, ako je septembar neuobičajeno topao, možemo da očekujemo više govora mržnje na Tweeteru", rekla je Stechemesser. "Međutim, istraživanje ne pokazuje o kojoj vrsti mržnje se radi ili koje su teme kojima se objave bave. I dalje ne znamo da li je govor mržnje vezan za političke teme."
Direktna veza između vrućina i govora mržnje na internetu je također zabilježena u Kini, gdje su istraživači analizirali više od 400 miliona objava sa 43 miliona naloga korisnika najveće društvene mreže za kratke objave, Sine Weibo. Njihovi rezultati ukazuju na to da dani s temperaturama iznad 35 stepeni, kišom, vetrom, kao i oblačni dani i dani kada je zagađenost visoka, čine korisnike interneta sklonijim iritacijama.
"Naravno da ljudi na svjesnom nivou mogu da odluče da li će biti pristojni ili ne, ali i dalje stoji da ćete se ponašati razdražljivije ako se nađete u određenom temperaturnom opsegu", rekla je Stechemesser. "Prvo treba da ograničimo globalno zagrijavanje, to je očigledno najbolji pristup."
.webp){kind=icon}
