Japan izdvaja za odbranu rekordnih dva odsto BDP-a, ali slab jen to otežava

Japan će u ovoj godini povećati izdvajanja za odbranu na novi rekord, dok vlada premijerke Sanae Takaichi nastoji da odgovori na izazove pojačanih geopolitičkih tenzija, pozive SAD-a da preuzme veći dio troškova i slab jen.

Izdaci za odbranu u fiskalnoj godini koja počinje u aprilu 2026. iznosiće oko 9,04 biliona jena (57,9 milijardi dolara), u okviru ukupnog godišnjeg budžeta od 122,3 biliona jena, navodi se u prijedlogu koji je kabinet odobrio prethodnih dana. To predstavlja rast od 3,8 odsto u odnosu na tekuću fiskalnu godinu i prvi put da izdvajanja prelaze devet biliona jena.

Najnoviji iznos podrazumijeva potrošnju na Okinavi i troškove preseljenja američkih vojnih baza. Okinava ima najveće američko vojno prisustvo na Pacifiku.

Podaci dolaze u trenutku kada zemlje širom svijeta povećavaju vojnu potrošnju zbog bezbjednosnih zabrinutosti pojačanih ruskom invazijom na Ukrajinu i, u slučaju saveznika SAD-a, zahtjevima predsjednika Donalda Trumpa da više izdvajaju za odbranu. Sjeverna Koreja i Kina dodatno doprinose bezbjednosnim rizicima u japanskom okruženju, pri čemu su tenzije između Tokija i Pekinga trenutno pojačane zbog Takaichinih komentara o Tajvanu.

Iako plan potrošnje predstavlja novi rekord u nastojanju Japana da ojača svoje vojne kapacitete, slab jen i dalje povećava troškove nabavke opreme iz inostranstva. Domaća inflacija takođe podiže troškove ostvarivanja cilja da izdvajanja za odbranu dostignu dva odsto bruto domaćeg proizvoda, cilj koji je Takaichi pomjerila unaprijed na ovu godinu.

Slabija valuta i više cijene već su povećale troškove izgradnje fregata na 104 milijarde jena sa 87 milijardi jena dvije godine ranije, dok će svaki lovac F-35A iz SAD sada koštati 18,7 milijardi jena umjesto 14 milijardi, koliko je prvobitno planirano za 2024, prema podacima Ministarstva odbrane. Potrošnja na hranu za pripadnike Snaga samoodbrane takođe će porasti za 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu zbog rasta troškova života, saopštilo je ministarstvo.

Troškovi izraženi u dolarima u budžetu za narednu fiskalnu godinu računati su po kursu od 149 jena za dolar, navelo je ministarstvo. Međutim, jenom se u ranim popodnevnim satima u petak trgovalo oko 156,10 za dolar, što je slabiji nivo koji bi mogao dodatno da uveća cijene uvoznih stavki ukoliko valuta ne ojača u narednim mjesecima.

Dodatni budžetski izazov predstavlja činjenica da se cilj od dva odsto trenutno računa na osnovu BDP-a iz 2022. godine. Time je cilj postavljen na oko 11 biliona jena, što je znatno ispod nivoa koji bi proizašao iz aktuelnih podataka i projekcija BDP-a.

Kako bi dobila ukupan iznos potrošnje za odbranu koji se upoređuje sa BDP-om, vlada u obračun uključuje i potrošnju drugih ministarstava povezanu sa odbranom, što je uobičajeno u inostranstvu, uključujući zemlje članice NATO-a.

Na primjer, trenutni budžet Ministarstva odbrane iznosi 8,7 biliona jena, ali kada se dodaju troškovi Obalske straže i infrastrukturnih projekata povezanih sa odbranom koje sprovode druga ministarstva, ukupna potrošnja dostiže 9,9 biliona jena. Dodatan 1,1 bilion jena odobren u nedavnom rebalansu budžeta stavlja Japan na put da ispuni cilj od dva odsto u fiskalnoj 2025. godini.

Ekonomski rast i inflacija podižu nominalnu vrijednost BDP-a, a nedavno revidiranje baze podataka samo je povećalo jaz u odnosu na 2022. godinu.

Prema najnovijim ekonomskim izgledima kabineta, trebalo bi da ekonomija u ovoj fiskalnoj godini dostigne 669,2 biliona jena. To se poredi sa procijenjenih 560 biliona jena u fiskalnoj 2022, kada je cilj za odbranu prvi put utvrđen. To bi značilo da cilj od dva odsto iznosi oko 13,4 biliona jena i ukazuje da bi taj prag bio znatno teže dostižan kada bi se koristili najnoviji podaci o BDP-u.

Trump bi mogao da traži i više. Pod pritiskom američkog predsjednika, članice NATO-a su se u junu saglasile da do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a, sa dugogodišnje smjernice od dva odsto. Japan nije član NATO-a, ali su SAD njegov jedini saveznik.

Trump je takođe vršio pritisak na Tokio da preuzme veći dio troškova prisustva američkih vojnih baza, ocjenjujući sadašnji aranžman kao nepravičan. Očekuje se da dvije strane sljedeće godine započnu pregovore o sporazumu o podršci zemlje domaćina, koji ističe u martu 2027. Japan trenutno u prosjeku plaća 211 milijardi jena godišnje.

Uprkos sve većoj potrebi za većim izdvajanjima za odbranu, vlada se suočava sa poteškoćama u obezbjeđivanju stabilnih izvora finansiranja zbog negativne reakcije javnosti. Vladi su bile potrebne tri godine da obezbijedi finansijske mjere za plan iz 2022. Tek ove godine vladajuća koalicija se saglasila da od 2027. počne sa povećanjem poreza na dohodak kako bi se pokrio dio preostalog finansijskog jaza.

Ipak, ministarka finansija Satsuki Katayama ponovila je stav Tokija da mora unaprijediti sopstvenu sposobnost odbrane ako želi podršku SAD-a.

"Japan mora da pokaže da je spreman da se sam brani, bez obzira na to koliko je snažan bezbednosni savez Japana i SAD-a", rekla je Katayama u intervjuu ranije ove nedjelje.