Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump zaprijetio je pokretanjem istrage protiv Evropske unije (EU) koja bi mogla dovesti do novih carina, kao odgovor na kaznu koju je EU izrekla Googleu, u okviru tvrdnji da je kompanija zloupotrijebila svoju prednost nad konkurencijom.
Trump je svoje upozorenje objavio u petak na društvenim mrežama, nakon što je EU saopštila da kažnjava Google sa skoro tri milijarde evra (3,5 milijardi dolara), uz nalog tehnološkom gigantu da prestane sa favorizovanjem sopstvenih usluga oglašavanja.
"Ovo je samo još jedna u nizu kazni i poreza koje su izrečene Googleu i drugim američkim tehnološkim kompanijama, posebno njima", napisao je Trump na mreži Truth Social. "Veoma nepošteno, a američki poreski obveznici to neće trpiti! Kao što sam već rekao, moja administracija neće dozvoliti da ovakve diskriminatorne mjere prođu nekažnjeno."
Trump je ranije koristio "301" mehanizme (termin se odnosi na sekciju 301 zakona o trgovini, riječ je o pravnom mehanizmu koji američka vlada koristi da istraži i odgovori na nepoštene trgovinske prakse drugih zemalja, prim. prev.) kako bi ciljao uvoz iz Brazila, zbog sudskog gonjenja bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara. Dugo već kritikuje Evropu zbog kazni koje izriče američkim tehnološkim firmama, a ranije ovog mjeseca zaprijetio je značajnim carinama za zemlje koje uvedu digitalne poreze, pravila ili regulative koje pogađaju američke kompanije.
Predsjednik SAD-a je rekao da se tema digitalnih poreza i kazni pojavila tokom večere u Bijeloj kući u četvrtak, gdje su bili prisutni i izvršni direktori vodećih tehnoloških firmi, uključujući Sundara Pichaija iz Googlea, Marka Zuckerberga iz Mete i Tima Cooka iz Applea.
"Nisu se žalili, u tom smislu, na Kinu. Nisu se žalili na druge zemlje. Žalili su se na EU", rekao je Trump novinarima u petak. "Ne možemo to da dozvolimo."
Zloupotreba prednosti
Evropska komisija je u petak saopštila da je Google zloupotrijebio svoju dominaciju tako što je sopstvenim oglasnim platformama dao konkurentsku prednost, i da mora da prekine sa takvom praksom.
"Kada tržišta zakažu, javne institucije moraju da reaguju kako bi spriječile dominantne igrače da zloupotrebljavaju svoju moć", izjavila je komesarka za konkurenciju EU Teresa Ribera. "Istinska sloboda znači ravnopravne uslove za sve, gdje svi imaju jednaku šansu, a građani pravo na stvaran izbor."
Google je odmah najavio žalbu. Potpredsjednica Googlea za regulatorna pitanja Lee-Anne Mulholland rekla je da ova odluka "nameće neosnovanu kaznu i zahtjeva promjene koje će nauditi hiljadama evropskih firmi, jer će im otežati da zarađuju novac".
9,5 milijardi evra - i raste | Kazne EU protiv Googlea se gomilaju; Izvor: Evropska komisija
Kazna u iznosu od 2,95 milijardi evra spada među najteže sankcije koje je Brisel ikada izrekao, i druga je po veličini kazna protiv Googlea zbog navodne zloupotrebe dominantnog položaja. Prethodno je Google kažnjen sa 4,125 milijardi evra zbog Androida i sa 2,42 milijarde evra zbog potiskivanja konkurenata u pretragama proizvoda. Kazna od 1,49 milijardi evra u vezi sa programom AdSense ukinuta je prošle godine.
Ovim odlukama ukupne obaveze Googlea prema EU gotovo dostižu 10 milijardi evra - znatno više nego kazne izrečene kompanijama Apple, Meta i Microsoft.
Kompanija iz Maunt Vjua u Kaliforniji je broj jedan na svjetskom tržištu digitalnog oglašavanja vrijednom 757,5 milijardi dolara, prema procjenama istraživačke firme EMarketer za 2025. godinu. Ukupno se očekuje da Google ostvari 205,04 milijarde dolara prihoda od digitalnog oglašavanja ove godine. Od toga, 171,72 milijarde dolara dolazi iz oglasa u pretrazi, dok 33,33 milijarde dolazi od prikaznih oglasa (engl. display ads).
Google upravlja servisom za kupovinu oglasa (za oglašivače), servisom za prodaju oglasa (za izdavače), kao i tržišnom razmjenom, gdje se transakcije realizuju u izuzetno brzim aukcijama.
Evropski savjet izdavača (engl. European Publishers Council), koji je podnio žalbu Evropskoj komisiji, saopštio je da "kazna neće popraviti slomljeno tržište oglasnih tehnologija u Evropi".
"Bez snažne i odlučne primjene zakona, Google će ovu kaznu jednostavno smatrati troškom poslovanja, dok dodatno učvršćuje svoju dominaciju u eri vještačke inteligencije", rekla je Angela Mills Wade, izvršna direktorica Savjeta. "Evropa rizikuje da potkopa sopstvena pravila i oslabi sektor vijesti i izdavaštva."
Pokret za otvoreni veb (engl. Movement for an Open Web), grupa koja se zalaže protiv dominacije velikih tehnoloških platformi, takođe je podržala žalbu EU.
Googleove operacije su i dalje pod prijetnjom u SAD-u, prema podnesku američkog ministarstva pravde od petka uveče, koje je iznijelo konačnu verziju predloženih mjera pred ročište zakazano za 22. septembar. Vlada SAD-a zahtijeva da se Googleu odmah naloži prodaja njegove platforme za razmjenu oglasa, AdX, kao i da njegova tehnologija mora biti kompatibilna s konkurentskim rješenjima.
U istom podnesku, ministarstvo je ublažilo svoj stav u vezi sa zahtjevom da Google proda još jedan dio poslovanja koji se odnosi na digitalno oglašavanje - servis koji pomaže veb-sajtovima da prodaju prikazne oglase, poznat kao server za oglašavanje za izdavače.
Prvobitni prijedlog uključivao je fazni proces, sa tehnologijom otvorenog koda, a zatim potpunom prodajom. Sada ministarstvo predlaže da se sačeka od dve do četiri godine kako bi se utvrdilo da li je potpuna prodaja zaista neophodna.
Google je odbacio prijedlog o razdvajanju poslovanja, uz tvrdnju da je takva mjera pretjerana i neprimjerena u ovom slučaju. Umjesto toga, kompanija je ponudila da njena platforma za razmjenu oglasa funkcioniše bez problema sa tehnologijama konkurenata i da pristaje na uvođenje nezavisnog nadzora u trajanju od tri godine.
"Posljednje što bi sud trebalo da uradi jeste da interveniše kako bi oblikovao industriju koja se već sama mijenja pod uticajem tržišnih snaga", navela je kompanija.
Napet trenutak
Kazna EU dolazi u trenutku pojačanih tenzija u trgovinskim odnosima između EU i SAD-a, dok Trump neprestano kritikuje napore EU da obuzda tehnološke gigante iz Silicijumske doline. Google je, ipak, ove nedjelje ostvario izvjestan napredak kada je američki sudija presudio da kompanija neće morati da proda svoj pretraživač Chrome kako bi riješila navodne štete koje ministarstvo ističe.
Bloomberg
Ranije je komesarka Ribera ukazala na mogućnost da bi američki sud mogao naložiti Googleu da razdvoji dio svoje platforme za digitalno oglašavanje.
"U ovoj fazi izgleda da je jedini način da Google efikasno riješi sukob interesa upravo strukturalna mjera, kao što je prodaja dijela svog oglasnog poslovanja", navela je u saopštenju.
EU je još 2023. upozorila Google da je zloupotrijebio dominaciju u oglasnim tehnologijama da bi naštetio onlajn izdavačima. Tada je Komisija sa sjedištem u Briselu izjavila da je Google favorizovao svoj sopstveni program za razmjenu oglasa u odnosu na konkurenciju, čime je dodatno učvrstio svoju centralnu ulogu u lancu snabdijevanja oglasnim tehnologijama.
Prethodnica Ribere, Margrethe Vestager, tada je izjavila da je jedino "obavezno razdvajanje" dijela poslovanja rješenje za problem. Vestager, koja je kao komesarka provela čitavu deceniju u Briselu, izrekla je Googleu kazne veće od osam milijardi evra u tri različita slučaja, iako je jedna od kazni kasnije poništena, a druga smanjena od strane sudova EU.
(Ažurirano informacijama iz podneska američkog ministarstva pravde u 15. pasusu.)
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...