Izrael spreman za potpuno zauzimanje Gaze

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu osigurao je u petak odobrenje kabineta za vojno preuzimanje grada Gaze, što je opisao kao dio završnog napada na Hamas, poslije 22 mjeseca sukoba, s ciljem da se oslobodi posljednjih 50 talaca, bili živi ili mrtvi.

Odluka da se intenziviraju operacije u najvećem gradu u Pojasu Gaze predstavlja eskalaciju sukoba koji je već razorio palestinsku teritoriju, gdje je Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija upozorio da pola miliona ljudi gladuje.

"Izraelske odbrambene snage će se pripremiti za zauzimanje grada Gaze, uz osiguravanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu van borbenih zona", navodi se u saopćenju iz Netanyahuove kancelarije nakon desetosatne sjednice Vijeća za sigurnosti. U saopćenju se kaže da je cilj plana "poraz Hamasa".

Pregovori o predloženom trećem primirju i djelimičnom oslobađanju talaca propali su prošlog mjeseca, pri čemu su Izrael i njegov saveznik SAD optužili Hamas. Palestinska frakcija je tražila izraelsku obavezu da se rat okonča, dok je Izrael insistirao da Hamas prvo mora da se odrekne vlasti i oružja.

Izraelske snage već kontrolišu oko 75 posto teritorije Gaze, što je dovelo do raseljavanja stotina hiljada Palestinaca, čiji su gradovi i domovi sravnjeni sa zemljom. Grad Gaza, na sjeveru, jedna je od teritorija koje su bile podložne zračnim napadima, ali su ih kopnene snage uglavnom izbjegavale, jer se vjeruje da Hamas tamo drži taoce.

Ulazak trupa i tenkova u Gazu, u kojoj živi čak milion civila, suprotstavlja Netanyahua mišljenju većine Izraelaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi velika većina radije vidjela kraj rata i ako Hamas ostane netaknut, ako je to cijena povratka talaca i izbjegavanja novih žrtava u regrutovanoj vojsci.

Izraelski vojnici blizu granice s Gazom, južni Izrael, 6. august.; Foto: Amir Levy/Getty Images

Nedugo nakon odluke Vijeća za sigurnosti, iz pravca Gaze mogla se čuti detonacija skoro svake minute, čak i s udaljenosti od oko 50 kilometara.

Prema izvještaju izraelske televizije Channel 12, novi plan zahtijeva angažovanje šest vojnih divizija (otprilike dvostruko više od trenutnog broja vojnika u Gazi), a okupljanje pojačanja moglo bi potrajati dvije sedmice.

Izrael se našao u međunarodnoj izolaciji zbog sve gore humanitarne situacije u Gazi. Ministarstvo zdravlja koje vodi Hamas tvrdi da je više od 61.000 Palestinaca ubijeno u ratu, dok su izraelska ograničenja na isporuku pomoći izazvala upozorenja UN i drugih humanitarnih agencija da glad postaje sve ozbiljnija.

Iako je Gaza epicentar sukoba još od Hamasovog napada u oktobru 2023, rat se u međuvremenu proširio i na druge oblasti. Izrael je krajem 2024. ratovao protiv Hezbolaha, koji također podržava Iran na jugu Libana, gdje je uništio dio njegovog raketnog arsenala i lansirnih sistema i potisnuo njegove snage od izraelske granice prije nego što je postignuto primirje. Izraelska vojska je potom sprovela 12-dnevnu zračnu kampanju protiv Irana, ciljajući nuklearni program Islamske Republike.

Palestinci podižu lonce i šerpe kako bi preuzeli obrok iz humanitarne kuhinje u Gazi, 4. august; Foto: Bloomberg

Netanjahu do sada nije predstavio jasnu viziju za Gazu nakon rata, dok su ga krajnje desničarski koalicioni partneri pozivali da anektira i depopuliše tu teritoriju. Takav potez naišao bi na široku osudu Zapada i zemalja Persijskog zaliva i mogao bi dovesti do beskonačnog sukoba. U petak je saopćeno da je većina ministara u Vijeću za sigurnost odbacilo "alternativni plan", bez navođenja detalja tog plana.

Forum je glasao za potvrdu ratnih ciljeva Izraela: oslobađanje svih talaca iz ruku Hamasa, razoružavanje ove islamističke frakcije koju podržava Iran i demilitarizaciju Pojasa Gaze. Ministri su također podržali nastavak izraelske sigurnosne kontrole nad teritorijom i uspostavljanje poslijeratne administracije koja neće uključivati ni Hamas ni međunarodno priznatu Palestinsku upravu.

Izrael želi predati Gazu "civilnoj vlasti koja nije Hamas i koja ne zagovara uništenje Izraela", rekao je Netanyahu za Fox News u četvrtak, bez dodatnih pojašnjenja. "Ne želimo da je zadržimo."

Yair Lapid, liberalni lider opozicije u izraelskom parlamentu i nekadašnji pristalica ofanzive protiv Hamasa, izjavio je u srijedu na mreži X da se sastao s Netanyahuom kako bi mu rekao da bi ponovna okupacija Gaze bila "loša ideja".

"Većina naroda nije uz tebe. Narod Izraela ne želi ovaj rat. Platit ćemo za njega veliku cijenu", rekao je Lapid premijeru.

Diskusije u Vijeću za sigurnost Izraela obično su zatvorene za javnost. Međutim, ovoj sjednici prethodile su dvije sedmice medijskih curenja o operativnim opcijama, kao i upozorenja zvaničnika upućena Hamasu da im vrijeme ističe.

Hamas, za koji Izrael procjenjuje da još uvijek ima oko 20.000 boraca pod oružjem, što je polovina broja prije rata, i dalje se ne povlači. U Gazi i gradovima u centralnom djelu teritorije, koji su sada također meta izraelskih planova, borci Hamasa i dalje koriste mrežu tunela koja im omogućava iznenadne napade na izraelsku vojsku, koja je do sada izgubila više od 450 vojnika u Gazi.

 

Hamas je također zaprijetio da će pogubiti 20 živih talaca ako se pokuša njihovo spašavanje. Zbog takvih rizika izraelska vojska je do sada odugovlačila napad na preostalih 25 posto teritorije Gaze.

"IDF ima namjeru da porazi Hamas i djelovat će imajući taoce na umu", izjavio je načelnik Generalštaba general-potpukovnik Eyal Zamir u četvrtak. "Učinit ćemo sve što je u našoj moći da ih vratimo kući."

Porodice talaca održale su bdjenje ispred vladinog kompleksa u Jerusalemu, gdje se sastajalo Vijeće za sigurnost. U saopćenju su naveli da naredba za potpuno osvajanje Gaze predstavlja neposrednu opasnost da će njihovi najmiliji "zauvijek nestati u zemlji Gaze".

Izrael ima značajnu diplomatsku i logističku podršku SAD-a. Predsjednik Donald Trump, frustriran pregovaračkim pristupom Hamasa, ponudio je da proširi alternativni sistem za distribuciju pomoći, koji bi se sprovodio paralelno s napredovanjem izraelske vojske, kao zamjenu za mehanizme UN.

Humanitarna fondacija za Gazu, organizacija koju podržavaju SAD i Izrael, odbacuje tradicionalne agencije UN. UN tvrdi da je više od 1.000 ljudi koji su pokušavali dobiti pomoć pogođeno vatrom u blizini punktova te fondacije, za šta Humanitarna fondacija za Gazu negira odgovornost.

(Ažurirano detaljima o glasanju Vijeća za sigurnost i pozadinom događaja.)

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar