Polovina tužilaštava u Bosni i Hercegovini za tri godine nije pokrenulo nijednu istragu za krivična djela visoke korupcije, pokazala je to najnovija analiza "Kvalitet i efikasnost procesuiranja visoke korupcije u Bosni i Hercegovini", koju je predstavio Transparency International u BiH (TIBiH).
Analiza potvrđuje da je tokom 2021. godine na nivou cjelokupne tužilačke zajednice u BiH bilo u radu ukupno 16 predmeta visoke korupcije, da je tokom 2022. godine formirano novih 38 predmeta, te je zaključno u 2023. godini formirano dodatnih 30 predmeta visoke korupcije, što u ukupnom zbiru iznosi 84 krivična predmeta uspostavljena na osnovu podnesenih krivičnih prijava ili po službenoj dužnosti od samih tužilaštava.
Mali broj predmeta visoke korupcije
Iako je prisutan trend povećanja broja ovih predmeta u tužilačkom radu, kada se posmatra kroz širi vremenski okvir, te uvaži činjenica da se odnosi na cjelokupni tužilački sistem u BiH, s pravom se izvodi zaključak o izuzetno malom broju predmeta visoke korupcije u radu, što je i početna osnova loših konačnih rezultata na ovom polju, u smislu podignutih optužnica i donesenih pravosnažnih presuda.
Zaključuje se da je tek jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije tokom 2023. godine pokrenuo istragu za visoku korupciju, ili tek 0,11 posto.
Osim toga što se korupcija ne procesuira, kaznena politika za ova najozbiljnija krivična djela je suviše blaga, pa su sudovi u BiH od 2021. do 2023. u okviru 18 osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije izrekli kaznu zatvora u tek 11 slučajeva, dok je u sedam presuda izrečena uslovna osuda.
Poražavajući je izostanak tužilačke reakcije u centrima društvenog, političkog i privrednog života, kao što su Banja Luka, Doboj, Istočno Sarajevo i Prijedor, u kojima postoje očite pretpostavke za pojavu i široku rasprostranjenost visoke korupcije.
Unutar tužilačke zajednice u RS prisutno je gledište prema kojem predmeti visoke korupcije spadaju u isključivu nadležnost Republičkog javnog tužilaštva – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, čime opravdavaju izostanak ove vrste predmeta u okružnim javnim tužilaštvima.
Međutim, činjenica da su i pri Posebnom odjeljenju u periodu od tri godine formirana samo četiri predmeta govori o neosnovanosti prethodnih tvrdnji.
Izuzetno mali broj formiranih predmeta visoke korupcije, odnosno njihov potpuni izostanak na pojedinim instancama, sugeriše i na pasivno držanje tužilaca kada je riječ o formiranju krivičnih predmeta, odnosno nekorištenju zakonskih mogućnosti samoinicijativnog formiranja predmeta po službenoj dužnosti od konkretne tužilačke organizacije, a na osnovu prikupljenih saznanja, a ne nužno na temelju podnesenih krivičnih prijava.
Analiza pokazuje da je tokom 2021. godine, u formiranim predmetima visoke korupcije, izdato 11 naredbi o provođenju istrage te dvije naredbe o neprovođenju istrage, tokom 2022. godine 33 naredbe o provođenju istrage i tri naredbe o neprovođenju istrage, a u 2023. godini 20 naredbi o provođenju istrage i pet naredbi o neprovođenju istrage.
Međutim, ono što je još primjetno u 2023. jeste da je trend rasta pokretanja istraga u ovim krivičnim predmetima, sa 33 na 20 istraga (pad od oko 40 posto), što je negativan pokazatelj tužilačkog rada na predmetima visoke korupcije u ovoj godini.
I State Department je upozoravao na kompliciran i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja i drugu vrstu poslovanja, posebno u Republici Srpskoj.
Naveli su da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim uticajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.
"Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose", naveli su u jednom od svojih izvještaja.
TI BiH je na vlastitoj internet stranici osposobio posebnu platformu, odnosno interaktivnu mapu procesuiranja korupcije, na kojoj se ažurno objavljuju statistički podaci o procesuiranju korupcije u BiH, a na temelju dostavljanja relevantnih informacija od VSTV-a. U okviru interaktivne mape, pored generalnog pregleda procesuiranja korupcije u BiH, dati su zasebni podaci o procesuiranju predmeta visoke korupcije.
Posebno zabrinjavajuća činjenica ogleda se u tome da u pet tužilaštava u BiH (Kantonalno tužilaštvo Bosanskopodrinjskog kantona, Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona, Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, Okružno javno tužilaštvo u Doboju i Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu), u analiziranom vremenskom periodu 2021.-2023. nije evidentiran nijedan predmet visoke korupcije, a u šest tužilaštava (prethodno nabrojana te Kantonalno tužilaštvo Posavskog kantona) nije evidentirana nijedna krivična prijava povodom visoke korupcije.
Dakle, u navedenim tužilačkim institucijama, predmeti visoke korupcije predstavljaju isključivo puki legislativni i teorijski koncept, lišen bilo kakve praktične realizacije (bar na nivou egzistiranja tužilačkog predmeta) uprkos svim relevantnim pokazateljima duboke ukorijenjenosti visoke korupcije na područjima mjesne nadležnosti ovih tužilaštava.
Posmatrano na godišnjem nivou, dinamika optuživanja u slučajevima visoke korupcije je u blagom porastu, tako da je u 2021. godini podignuto 12 optužnica, u 2022. godini 17, dok je u 2023. podignuto ukupno 20 optužnica. Uz postepeni porast optuživanja u slučajevima visoke korupcije, pozitivna činjenica se ogleda i u dominantnom udjelu "optuženja", kao načina okončanja tužilačkih predmeta, odnosno činjenici da je 58,33 posto predmeta visoke korupcije (od ukupno 84 predmeta visoke korupcije, koliko ih je bilo u radu zaključno s 2023. godinom) okončano podizanjem optužnice.
Visoka korupcija u BiH se uglavnom ne procesuira
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, prilikom prezentacije analize kazao je da je dijagnoza stanja u pravosuđu već godinama, ako ne i decenijama, jasno – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od političkih elita i organizovanog kriminala koji djeluju u simbiozi. Kao reakciju na ovaj kompleksan problem navodi fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima daljnje pogoršanje stanja u pravosuđu.
Visoka korupcija u Bosni i Hercegovini se uglavnom ne procesuira, a kad se to i desi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve, dok velike korupcijske afere prolaze često bez odgovora, a sve to prati neproporcionalno blaga kaznena politika.
Takva situacija, osim što ozbiljno podriva povjerenje u pravosuđe koje obiluje aferama, dovodi do razaranja institucija, uspostavljanja potpune političke i klijentelističke kontrole nad njima, što u konačnici vodi do krajnjeg rušenja koncepta vladavine prava, jedna je od poruka konferencije.
BiH ima najnižu CPI ocjenu u regiji
Prezentovani rezultati rada pravosuđa u procesuiranju krivičnih djela korupcije samo potvrđuju nalaze istraživanja Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2023. godinu, koje pokazuje da BiH ima najnižu ocjenu u regiji Zapadnog Balkana i znatno je u padu po stepenu percepcije korupcije, izgubivši sedam CPI bodova u posljednjoj deceniji.
Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35. Iako je BiH dobila jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja.
Fokus globalnog istraživanja CPI 2023. godine je bio na sektoru pravosuđa i naveden je kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu. U tadašnjem izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.
U prošlogodišnjem regionalnom izvještaju navodilo se da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je riječ o broju podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju.
Podsjećamo, indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija diljem svijeta prema njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, ocjenjujući na ljestvici od 0 (visoko korumpirano) do 100 (vrlo čisto).
U svijetu je BiH rangirana kao 110. od 180 zemalja. Što je rang lošiji, Indeks percepcije korupcije je manji te je korupcija veća.
Globalni prosjek ostaje nepromijenjen već više od desetljeća i iznosi 43 od 100. Više od dvije trećine zemalja ima ocjenu ispod 50, dok je 26 zemalja palo na svoje najniže ocjene dosad.
.webp){kind=icon}
