text size
Poslovni turizam u Bosni i Hercegovini se polako razvija, a za daljnji zamah potrebni su infrastruktura i marketing. U bankama držimo skoro 32 milijarde KM, dok nam zaduženost premašuje 24 milijarde KM, a analitičari Bloomberg Adrije predviđaju oporavak kreditne aktivnosti u Adria regionu ove i sljedeće godine. Kompanije u BiH koriste AI više nego njihovi kolege u Srbiji, dok Bundesbank predviđa ekonomski rast Njemačke u idućem periodu, što može pozitivno utjecati na regionalnu ekonomiju.
Poslovni turizam u začetku, za daljnji razvoj potrebni infrastruktura i marketing
Poslovni turizam u Bosni i Hercegovini se polako razvija, a za značajniji zamah neophodni su institucionalna podrška, razvoj infrastrukture i brendiranje BiH kao top destinacije za ovu vrstu turizma. Aktivnosti poslovnog turizma (MICE-Meetings, Incentives, Conventions & Exhibitions) podrazumijevaju učestvovanje na sastancima, kongresima, konferencijama i izložbama. Postoji jaka veza između ekonomije zemlje i poslovnog turizma. Prema podacima Statista, poslovni turizam je u 2020. vrijedio 700 milijardi dolara, a predviđa se da će do 2028. porasti za 188 posto.
U bankama držimo skoro 32, dok nam zaduženost premašuje 24 milijarde KM
U prva četiri mjeseca u Bosni i Hercegovini nastavljen je rast ukupno plasiranih kredita, posebno kod stanovništva i privatnih kompanija. Istovremeno, zabilježen je rast i ukupnih depozita. U aprilu ukupni krediti domaćim sektorima u poređenju s martom porasli su za 0,9 posto, dok je u odnosu na april prošle godine evidentiran rast od 8,4 posto (1,88 milijardi KM), podaci su Centralne banke BiH.
Analiza BBA
Kreditna aktivnost u Adria regionu oporavit će se ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025, kažu analitičari Bloomberg Adrije. "Očekujemo oporavak kreditne aktivnosti u Adria regionu u 2024, i to će se nastaviti i u 2025. Kako makroekonomsko okruženje daje pozitivne signale za privredni rast u regionu, kreditna aktivnost će biti jedan od faktora koji će ovome doprinijeti", navodi se u izvještaju našeg analitičkog tima.
Kompanije u BiH koriste AI više nego njihovi kolege u Srbiji
Iako je prošlu godinu obilježila pomama za vještačkom inteligencijom, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je u 2023. godini u Evropskoj uniji (EU) samo osam posto kompanija koristilo ovaj alat u svom poslovanju. U Srbiji je taj procenat iznosio tek 1,8 posto. U svim ostalim zemljama regiona kompanije su mnogo više koristile vještačku inteligenciju. U Bugarskoj je taj procenat iznosio 3,6 posto, u Hrvatskoj 7,9 posto, u Mađarskoj 3,7 posto, u Sloveniji 11,4 posto, u BiH 5,3 posto, u Crnoj Gori 5,6 posto. Podaci za Sjevernu Makedoniju i Albaniju nisu dostupni na Eurostatu.
Njemačka će rasti u narednim godinama
Bundesbank očekuje da će njemačka ekonomija postepeno dobiti zamah u 2024, koji će pratiti snažniji rast u narednim godinama, prema novim prognozama. Realni bruto domaći proizvod povećat će se za 0,3 posto ove godine, ističe ova banka, blago mijenjajući svoju decembarsku prognozu od 0,4 posto. Dodaje da će se rast proizvodnje ubrzati za 1,1 posto u 2025. i 1,4 posto u 2026. godini.
Šta se još čitalo u ponedjeljak:
Macron želi izborima vratiti kormilo centru
Na izborima za Evropski parlament pobijedile desničarske stranke
Vanredni izbori u Francuskoj obaraju akcije tamošnjih banaka
Slijedi…
Za početak dana donosimo vam tekst o prodaji bezreceptnih lijekova i vitamina u BiH.
Prodaja lijekova za koje nije potreban liječnički recept (CHC) zabilježila je snažan rast u Bosni i Hercegovini u prošloj godini. Bosanskohercegovačke kompanije su u ovom segmentu evidentirale rast prometa od 13,3 do 21 posto. Značajan rast prodaje bilježe i vitamini i dodaci prehrani s obzirom na to da potrošači nastoje poboljšati svoje zdravlje i učiniti ga većim prioritetom.
Također, čitat ćete i o desničarima u Evropskom parlamentu i da li će to utjecati na BiH.
Kao i tekst - Kako su Španija i Grčka postale najbrže rastuće ekonomije Evrope.
.webp){kind=icon}
