Njemačke emisije ugljika pale su na najnižu razinu u posljednjih 70 godina zahvaljujući smanjenju industrijske proizvodnje i manjoj upotrebi ugljena. Međutim, najveća europska ekonomija i najveći zagađivač još uvijek nije na putu da ispuni svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena.
Prema procjenama think tanka Agora Energiewende objavljenim u četvrtak, emisije štetne za klimu u Njemačkoj pale su na 673 milijuna tona CO₂, što je smanjenje od 73 milijuna i ispod godišnjeg cilja vlade od 722 milijuna tona. Međutim, samo 15 posto ukupnog smanjenja emisija rezultat je većih standarda energetske učinkovitosti ili većeg udjela obnovljivih izvora u mješavini energenata.
Oko polovice smanjenja temelji se na smanjenju potražnje i rezovima u proizvodnji energetski intenzivnih industrija, što je povezano s krizom izazvanom ratom u Ukrajini. "Zato Njemačka još uvijek nije na putu da ostvari svoje klimatske ciljeve za 2030. godinu", rekao je na konferenciji za novinare direktor istraživačke grupe za Njemačku Simon Müller.
Tamošnje ministarstvo gospodarstva nazvalo je prognozu "vrlo pesimističnom", ističući da će se puni učinci njihovih napora za ubrzanje širenja obnovljivih izvora energije vidjeti tek ove godine.
Njemačka, koja je među vodećim svjetskim ekonomijama zabilježila najlošije rezultate u 2023. godini, jedina je članica Grupe sedam za koju se očekuje smanjenje gospodarstva od približno 0,3 posto. To se događa u kontekstu visoke inflacije i rasta cijena energije, uslijed čega je Njemačka brzo prešla na zamjenu ruskog plina uvozom ukapljenog prirodnog plina.
Njemačka je još uvijek daleko od postizanja cilja emisija do 2030. godine | Bloomberg
Oko 44 milijuna tona emisija, odnosno najveći dio emisija, ušteđeno je jer su tvrtke i komunalna poduzeća manje koristila ugljen i lignit zbog viših cijena ugljika. Prihodi od sustava trgovanja emisijama dosegnuli su rekordnih 18 milijardi eura, što je povećanje od 40 posto u usporedbi s 2022. godinom, prema njemačkoj saveznoj agenciji za okoliš, i u potpunosti će se uložiti u fond zemlje za klimu i transformaciju.
Zemlja, koja je prošle godine isključila svoje posljednje nuklearne elektrane, također se više oslanjala na električnu energiju koju isporučuju njezini susjedi te je prvi put postala neto uvoznik.
Emisije bi mogle početi ponovno rasti ako se ekonomija ubrza, rekao je think tank, dodajući da su sektori stanovanja i prijevoza već propustili postizanje uzastopnih klimatskih ciljeva za 2019. i 2020. godinu.
Iako su obnovljivi izvori činili više od polovice njemačke proizvodnje električne energije prvi put u 2023. godini, proizvodnja energije iz vjetra morala bi se više nego udvostručiti kako bi se uskladila s klimatskim ciljevima.
Vlada će vlastite podatke o emisijama za 2023. godinu objaviti sredinom ožujka.
.webp){kind=icon}
