Laboratorijski uzgojeno meso, visoko pozicionirano na dnevnom redu COP28, dostupno je za prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama u i Singapuru kako glavna tržišta traže dopuštanje mesa koje ne uključuje klanje životinja, prema stručnjaku iz Euromonitora.
Održivost hrane postala je glavni prioritet na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28), koja se održava u Dubaiju od 30. novembra do 12. decembra 2023, s povezivanjem između prehrambenih sistema, poljoprivrede i klimatskih promjena predviđenih za raspravu 10. decembra. Biljna hrana činit će dvije trećine jelovnika na ovogodišnjoj konferenciji, a meso iz laboratorije bit će dostupno delegatima za isprobavanje.
Bloomberg Mercury
Meso iz laboratorije, također poznato kao cell-cultured, stvara se iz ćelija životinja koje se uzgajaju u laboratoriji i pretvaraju u mesne proizvode. Prije odobrenja u SAD-u, samo je Singapur odobrio laboratorijski uzgojenu piletinu za konzumaciju. U 2023. godini Nizozemska je postala prva evropska zemlja koja je dopustila degustaciju, dok je Italija zabranila.
Druge zemlje poput Japana, Australije, Kine i Izraela podržavaju industriju, ali je još nisu odobrile za prodaju. U Švicarskoj i Velikoj Britaniji regulatori trenutno razmatraju aplikacije kompanije za proizvodnju i prodaju takvog mesa.
Kako objašnjava Tom Rees, voditelj odjela hrane i prehrane u Euromonitor International, u svom izvještaju, meso, mliječni proizvodi i drugi proizvodi životinjskog porijekla repliciraju se iz ćelijskih tkiva diljem svijeta, a pitanja vezana uz etičke strahove, regulatorne prepreke i prihvatanje potrošača sada su važnija nego ikad.
Depositphotos
"Najveće tržište za prerađeno meso - SAD - sada je odobrilo cell-cultivated piletinu za ljudsku konzumaciju. To ima potencijal biti najbliža od svih alternativa mesu, mliječnim proizvodima i slično, pri čemu već tri od deset potrošača kažu da bi bili sretni jer su jeli meso proizvedeno na ovaj način", kaže Rees.
Inflacija cijena hrane natjerala je potrošače da smanje potrošnju biljnih proizvoda jer su općenito skuplji od alternativa životinjskog porijekla. Zdravstveni certifikati alternativa također su sve više osporavani, a važno je napomenuti da pregrijano okruženje lansiranja znači da su mnogi potrošači isprobali proizvode koji na kraju nisu zadovoljili njihova očekivanja okusa i teksture.
Održive prednosti
Rasprava o ekološkom uticaju hrane životinjskog porijekla postat će češća kako klimatske promjene sve više negativno utiču na živote ljudi. Vlade će sve više promovirati alternative kao nužnost, a potrošači će reagirati kako hrana životinjskog porijekla postaje skuplja za kupovinu, objasnio je Rees.
"Budući da se proces temelji na uzimanju ćelija iz živih životinja i njihovom uzgajanju u meso ili tkivo koje stvara mlijeko, nije zamjena na način na koji su to biljne alternative, već je ekvivalent hrani životinjskog porijekla, ali bez klanja'', dodaje Rees.
Ovo ima značajne održive prednosti, prije svega masovno smanjenu potrebu za zemljištem, hranom i vodom za uzgoj stoke.
Rees dodaje da širom svijeta zemlje i kompanije rade na pripremi da ovi proizvodi postanu dostupni. Možda je najvažniji razvoj bio kada je JBS - najveća svjetska kompanija za preradu mesa - kupila BioTech Foods, špansku kompaniju za uzgoj mesa. JBS se obvezao na 100 miliona dolara za razvoj i u junu 2023. godine počeo je graditi svoje prvo komercijalno postrojenje za uzgoj mesa.
Depositphotos
"Održivost proizvodnje hrane životinjskog porijekla sve je češća tema rasprave, a mnogi potrošači shvataju da stočarstvo troši veći dio svjetskih resursa - zemlje, vode i energije - te proizvodi ogromne količine stakleničkih plinova", ističe Rees.
Mnogi potrošači vjeruju da hrana životinjskog porijekla nosi zdravstvene rizike. U slučaju mliječnih proizvoda, to mogu biti problemi poput probavnih problema, alergija ili problema s kožom. Za meso, posebno prerađeno crveno meso, to mogu biti bolesti srca, pretilost pa čak i rak. Prebacivanje na alternative često je bila odluka vođena zdravstvenim razlozima; i dok proizvođači mogu raspravljati o tome da li su meso, mlijeko ili alternativni proizvodi zdravi ili ne, za mnoge ljude oznaka "biljno porijeklo" dovoljna je da ih uvjeri da čine korak u pravom smjeru.
"Bolji održivi profil ishrane s niskim udjelom mesa i mliječnih proizvoda postaje sve šire shvaćen. Za razliku od motiva zdravlja, oni koji reagiraju na motiv održivosti možda razmišljaju izvan vlastitog života, razmatrajući kakav će svijet biti za njihove potomke'', kaže Rees.
.webp){kind=icon}
