Pobjeda Javiera Mileija na predsjedničkim izborima u Argentini otvara novo i neizvjesno poglavlje u zamršenoj povijesti južnoameričke nacije.
Iako je Milei kao novoizabrani predsjednik oprezno birao riječi, pokazujući umjerenost i pružajući maslinovu grančicu svakome tko se želi pridružiti njegovu političkom projektu "obnove" Argentine, zemlja nema vremena za gubljenje. S inflacijom koja bi do kraja godine trebala premašiti 180 posto, smanjenjem aktivnosti i nedostatkom međunarodnih rezervi u središnjoj banci, raste rizik da će gospodarstvo izmaći kontroli.
Evo četiriju ključnih tema koje treba pratiti nakon pobjede libertarijanskog autsajdera:
1. Tranzicija
Iako će novi predsjednik preuzeti dužnost za manje od tri tjedna, to je cijela vječnost za nestabilnu politiku drugog najvećeg južnoameričkog gospodarstva. Nakon mjeseci strogog ograničavanja kapitala na ekstremne razine, devalvacija argentinskog peza gotovo je sigurna budući da paralelna stopa trguje gotovo trećinom službene valute. Rizik od političke praznine do Mileijeve inauguracije 10. prosinca stvaran je, a špekulacije o ostavci ministra gospodarstva Sergija Masse nakon poraza u nedjelju bile su rani pokazatelj praznine u politici. Massa je to potvrdio apelirajući da Milei razgovara s odlazećim predsjednikom Albertom Fernándezom kako bi osigurao miran prijelaz, čime je naizgled odustao od svojih dužnosti kao ekonomski čarobnjak.
Milei, koji nema izvršnog iskustva i služio je kao nacionalni zakonodavac samo dvije godine, suočit će se s ranim ispitom u postizanju ravnoteže između što lakše tranzicije i izbjegavanja odgovornosti za posljednje dane vlade. U međuvremenu bi Fernández, koji je posljednjih mjeseci bio odsutan dok se njegov saveznik Massa natjecao za predsjednika, bio više nego sretan da u narednim mjesecima preuzme barem dio posljedica očekivane nestabilnosti, što je novoizabrani predsjednik naizgled priznao u svom pobjedničkom govoru
"Trenutačna administracija mora preuzeti odgovornost do kraja mandata", rekao je Milei.
Sastanak između obojice lidera još uvijek treba biti potvrđen.
2. Vladina koalicija
Najveći politički izazov za Mileija bit će nedostatak podrške u parlamentu, gdje njegova stranka ima samo manjinu senatora iz gornjeg doma i djelić predstavnika donjeg doma.
Milei će sljedeća tri tjedna morati iskoristiti kako bi sastavio novi proračun za 2024. godinu i hitne mjere koje bi bile dovoljno prihvatljive da ih parlament odmah usvoji ako želi da njegovo predsjedništvo počne u pravom smjeru.
Nedjeljni rezultat bio je jači nego što se očekivalo, te je Milei postigao najveći udio glasova od povratka demokracije u Argentinu 1983. godine, što libertarijanskom ekonomistu jasno daje do znanja da ga je narod izabrao jer je željan promjene. Novoizabrani predsjednik imat će koristi od svoje suradnje s bivšim predsjednikom Mauriciom Macrijem, koji je brzo podržao Mileija nakon što je njegova proposlovna koalicija podbacila u prvom krugu izbora u listopadu.
Macri bi mogao biti pobjednik na izborima, budući da ima kredibilitet kod nove administracije te bi mogao utjecati na Mileija. Međutim, njegova će se koalicija sada vjerojatno raspasti, pri čemu će desničarske stranke podržati Mileija, a više centrističke i ljevičarske skupine radije ostati u oporbi. Istovremeno, peronizam će vjerojatno ući u razdoblje unutarnjih sukoba i razmjene optužbi.
Mileijeva sposobnost osvajanja parlamentarnih glasova unutar umjerenijih elemenata peronizma vjerojatno će biti ključna za upravljanje na početku njegova mandata.
Najveći politički izazov za Mileija bit će nedostatak podrške u parlamentu | Bloomberg
3. Gospodarska ekipa
Milei još nije otkrio tko će njegov ministar gospodarstva biti, a odabir najvažnijeg ministra u kabinetu sigurno će ovisiti o tome koliko je ozbiljan u ideji odbacivanja peza i dolarizacije gospodarstva. Jasno je da će, za razliku od vlade na odlasku, nastojat imenovat nekoga tko će odmah krenuti s drastičnim rješenjima.
"Nema mjesta za postupne mjere", rekao je novoizabrani predsjednik u nedjelju.
Savjetnik blizak Mileiju rekao je da kampanja razmatra tri ekonomska stručnjaka koji su služili u vladi Macrija: Federica Sturzeneggera, Demiana Reidela i Luisa Caputa. Druga imena koja su se spominjala uključuju Guillerma Nielsena, bivšeg ministra financija. Ipak, promicanje pune dolarizacije pri kojoj se pezo odmah odbacuje bila bi prepreka za neke kandidate jer bi to značilo odustajanje od monetarne politike, prema savjetniku koji je tražio ostati anoniman dok komentira privatne razgovore.
4. Šok-terapija
Milei je tijekom kampanje više puta rekao da će, ako bude izabran, zaustaviti inflaciju koju je povezao s "političkom prijevarom" u poruci koja je odjeknula među Argentincima, posebno mladim biračima, umornim od godina rastućih cijena.
Novoizabrani predsjednik treba oblikovati plan stabilizacije koji će zadovoljiti ta očekivanja, što je bivša vlada odbila učiniti zbog straha od političkih posljedica šok-terapije. Tko god može ukrotiti jednu od najviših stopa inflacije na svijetu vjerojatno će doživjeti ogroman rast popularnosti, stvoriti dobru volju u parlamentu i biti u najboljoj poziciji za upravljanje Argentinom tijekom dvaju mandata.
Međutim, pokušaj postizanja tog cilja vjerojatno će kratkoročno izazvati nestabilnost i društvene napetosti, s njegovim prijedlozima za značajna smanjenja državne potrošnje koja će usporiti rast, dok dovodi u pitanje njegovu sposobnost upravljanja u takvim okolnostima. Ljevičarske stranke u Argentini nisu gubile vrijeme upozoravajući Mileija da će se suočiti s oštrim protivljenjem na ulicama.
"Bilo koji program stabilizacije koji uspješno smanji inflaciju mora se baviti konsolidiranim deficitom javnog sektora u cjelini", napisali su u nedjelju analitičari JPMorgan Chase & Co. Diego Pereira, Lucila Barbeito i Gorka Lalaguna u istraživačkoj bilješci, izražavajući očekivanje da će se argentinsko gospodarstvo zbog očekivane prilagodbe iduće godine smanjiti za tri posto. "Mileijev predložak politike naizgled je dobro usklađen sa šok-terapijom, kako fiskalnom tako i monetarnom."
.webp){kind=icon}
