Otkako je militantna islamistička grupa Hamas preuzela kontrolu nad Gazom 2007. godine, mala, prenaseljena enklava je bila žarište vojnog sukoba Izraela sa Palestincima. Hiljade stanovnika Gaze poginulo je u izraelskim dejstvima iz vazdušnog prostora, uglavnom izazvanim raketnim napadima koje su izveli borci Hamasa ili drugi militanti. Česti nestanci struje, sve veće siromaštvo i stalni strah od novih bombardovanja natjerali su mnoge građane Gaze da sanjaju o bjekstvu. Ipak, to je rijetko kada opcija: sa strogo ograničenim kretanjem u okviru teritorije i van nje, neki aktivisti za prava su situaciju opisali kao zatvor na otvorenom.
1. Šta je Gaza?
Takođe poznata kao Pojas Gaze, to je teritorija duga oko 40 i široka 12 kilometara, omeđena Izraelom, Egiptom i Sredozemnim morem. Nekada dio Otomanskog, a kasnije i Britanskog carstva, postala je utočište za oko 200.000 Palestinaca proteranih u arapsko-izraelskom ratu 1948. godine. Egipat je vladao Gazom sve dok je nije izgubio od Izraela u Šestodnevnom ratu 1967. godine. Izrael je 2005. povukao trupe iz Gaze i napustio naselja izraelskih građana. Danas je Gaza jedna od dvije teritorije, zajedno sa Zapadnom obalom, gdje Palestinci imaju ograničenu samoupravu. Izrael održava kontrolu nad vazdušnim prostorom i pomorskom teritorijom Gaze i takođe održava blokadu, zajedno sa Egiptom.
2. Ko upravlja teritorijom?
Otprilike jednu deceniju, sve do 2006. godine, Gazom je upravljala Palestinska samouprava, tijelo koje takođe upravlja Zapadnom obalom i kojim dominira Fatah, glavna frakcija Palestinske oslobodilačke organizacije, koja je potpisala mirovni sporazum sa Izraelom. Te godine je Hamas, koji odbacuje Izrael, pobijedio na parlamentarnim izborima. Poslije višemjesečnih borbi, Hamas je preuzeo kontrolu nad Gazom. Izrael je odgovorio uvođenjem blokade, poručivši da treba da zaštiti svoj narod. Od tada, militanti Izraela i Hamasa u Gazi vodili su četiri značajna vojna sukoba. Dok Hamas kontroliše bezbjednost u Gazi, sredstva za zdravstvo, struju i druge usluge uglavnom dolaze iz Ujedinjenih nacija (UN) i stranih zemalja, bilo direktno ili preko Palestinske samouprave.
Bloomberg
3. Kako je živjeti tamo?
UN procjenjuju da je više od 5.200 stanovnika Gaze ubijeno u sporadičnim sukobima sa Izraelom. Mnogi od njih su djeca, a većina osoba je poginula od posljedica izraelskih vazdušnih udara. U izvještaju neprofitne organizacije koja se zalaže za ljudska prava Euro-Med Monitor iz 2021. godine navedeno je da devetoro od desetoro djece u Gazi pati od nekog oblika traume u vezi sa sukobom. Većina stanovnika Gaze živi u izbjegličkim kampovima koji su postavljeni prije više od sedam decenija, za smještaj Palestinaca raseljenih u ratu 1948. godine. Sa ograničenom privrednom aktivnošću, mnogi od njih se i dalje oslanjaju na obroke UN. Izraelska 15-godišnja blokada je takođe produbila siromaštvo. Prekidi struje se dešavaju svakodnevno, po nekoliko sati. Većina vode iz slavine nije za piće, što primorava domaćinstva da kupuju desalinizovanu vodu od privatnih prodavaca. Otvorena kritika Hamasa je opasna, ali mnogi stanovnici Gaze se žale među sobom, privatno.
4. Zašto se stvari ne popravljaju?
Izolovana teritorija lišena prirodnih resursa, sa dugom istorijom siromaštva i stanovništvom koje većinski čine izbjeglice, suočava se sa ogromnim izazovima. Uz to, i Izrael i Egipat gledaju na Gazu sa strahom i podozrenjem sve dok njome upravlja Hamas. Oni održavaju blokadu i uništavaju tunele koji se koriste za krijumčarenje robe. Izrael je prethodnih godina preduzeo ograničene korake da olakša stanje u Gazi, uključujući izdavanje dozvola za 20.000 stanovnika Gaze da rade u Izraelu, gdje zarađuju 10 puta više nego kod kuće. Ali trenutno postoji malo nade da će doći do mirovnog sporazuma koji bi značajno poboljšao uslove života. Situaciju komplikuje prisustvo manje i još militantnije grupe, nezavisne od Hamasa, odgovorne za napade na Izrael u novijoj istoriji.
Bloomberg
5. Šta je izazvalo prethodno nasilje?
Grupa Islamski džihad lansirala je ranije ove godine oko 100 raketa na Izrael, nakon što je jedan od njenih članova preminuo tokom štrajka glađu u izraelskom zatvoru. Većinu ih je presreo izraelski odbrambeni sistem Gvozdena kupola, čime je spriječio bilo kakve smrtne slučajeve. Izrael je odgovorio ubistvom četiri glavna komandanata Islamskog džihada i oko 20 civila. Kao i Hamas, Islamski džihad dobija podršku od Irana. Još manje je voljan na kompromis sa Izraelom i pokazao se spremnim da sam djeluje protiv zajedničkog neprijatelja.
- U pisanju pomogla Fadwa Hodali.
.webp){kind=icon}
