Gotovo cijelu svjetsku populaciju od lipnja do kolovoza pogodile su povećane temperature koje su rezultat klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, ističe se u izvješću američke istraživačke skupine Climate Central objavljeno u petak.
Ovogodišnje ljeto bilo je najtoplije na sjevernoj hemisferi od početka mjerenja, s izuzetno dugim toplinskim valovima koji su zahvatili Sjevernu Ameriku i Južnu Europu, što je dovelo do katastrofalnih šumskih požara i velikog broja žrtava.
Srpanj je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen, dok su temperature u kolovozu također bile za 1,5 stupnjeva Celzijevih više nego u predindustrijskom razdoblju.
Climate Central je detaljno proučio temperature u 180 zemalja i 22 teritorija. Znanstvenici su zaključili da je više od 3,8 milijardi ljudi diljem svijeta gotovo mjesec dana patilo od ekstremnih temperatura, odnosno čak 98 posto svjetskog stanovništva. Najdulje trajanje ekstremnih temperatura, što je otprilike razdoblje od tri mjeseca, doživjelo je najmanje 1,5 milijardi ljudi.
"Doslovce nitko na Zemlji nije izbjegao utjecaju globalnog zatopljenja unazad tri mjeseca", rekao je Andrew Pershing, potpredsjednik Climate Centrala.
Analizirajući temperature u svim zemljama, uključujući i južnu polutku, gdje je ovo najhladnije doba godine, zaključeno je da su temperature kojima smo svjedočili teško zamislive ili gotovo nemoguće bez ljudskog doprinosa klimatskim promjenama.
Ovogodišnje ljeto bilo je najtoplije na sjevernoj poluci od početka mjerenja | Depositphotos
Također, uspoređivali su se toplinski valovi i temperature koje su najvjerojatnije rezultat klimatskih promjena s modelima generiranim bez emisija stakleničkih plinova.
Znanstvenica za klimu na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš Friederike Otto, kako piše Reuters, tvrdi da toplinski valovi u Sjevernoj Americi i Južnoj Europi ne bi bili mogući bez klimatskih promjena.
U srijedu su Ujedinjeni narodi potvrdili da je ovo ljeto bilo "najtoplije ikad zabilježeno" za ljude na sjevernoj polutki. Analiza Climate Centrala dodatno potvrđuje ovu tvrdnju, istražujući povezanost između ekstremnih temperatura na sjevernoj poluci tijekom ljeta i utjecaja onečišćenja ugljikom koje proizvode ljudi.
Također, analiza ukazuje na paradoksalnu situaciju gdje su zemlje koje najmanje doprinose emisijama ugljičnog dioksida najviše osjetile posljedice klimatske krize. Zemlje s najnižim emisijama iskusile su tri do četiri puta više vrućih dana s izrazito jakim utjecajem na klimu u usporedbi sa zemljama skupine G20.
Istraživači su pozvali zemlje G20, koje se ovog vikenda sastaju u Delhiju, da stanu na kraj fosilnim gorivima odgovornim za zagađenje ugljikom koje dovodi do tih ekstremnih temperatura.
.webp){kind=icon}
