Na ljestvici nejednakosti dohotka Hrvatska je među zemljama EU-a dosad zauzimala samu sredinu, međutim, kada se ubroje prihodi koje građani ostvaruju od kapitala, dolazi na sam vrh ljestvice.
Tako proizlazi iz istraživanja Dekompozicije nejednakosti prema izvorima dohotka: Što nam govore anketni podaci korigirani uz pomoć poreznih podataka, koje potpisuje troje autora s Instituta za javne financije – Slavko Bezeredi, Nora Mustać i Ivica Urban. Oni su izvorne anketne podatke dopunili poreznim podacima i analizirali doprinos različitih izvora dohodaka ukupnoj nejednakosti.
Plaće su uvjerljivo najvažniji izvor dohotka u svim zemljama, a slijede ih javne mirovine i dohodak od samostalnog rada. Dohodak od imovine i kapitala također predstavlja značajnu komponentu, ali njegov udio u ukupnom dohotku jako varira od zemlje do zemlje. Tako u Nizozemskoj i Danskoj iznosi 19, odnosno 14 posto, a na drugoj strani su Slovačka i Poljska u kojima je gotovo nezamjetan. I Hrvatska je dosad pripadala krugu zemalja s vrlo niskim udjelom dohotka od imovine i kapitala, kao i Mađarska te Estonija, objavio je Institut za javne financije.
Pozivajući se na EUROMOD (model poreznih olakšica za cijeli EU), autori navode da je činio tek 1,5 posto ukupnog dohotka. Prema korigiranim podacima, međutim, taj se dohodak penje na osam posto, pa je Hrvatska peta po redu na ljestvici zemalja EU-a s najvišim udjelom tih prihoda, nakon Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske. Kada se koriste korigirani podaci umjesto izvornih, zaključuje se u istraživanju, rezultati pokazuju da se pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećava za 15 posto, prenosi Jutarnji list.
Jedan od autora istraživanja Ivica Urban objašnjava da se dohodak od kapitala ponajprije odnosi na isplaćene dividende i udjele u dobiti, čak 85 posto. U manjem dijelu odnosi se na kapitalne dohotke, poput kamata na štednju. Radi se o godišnjem iznosu od oko 1,6 milijardi eura, što čini oko četiri posto ukupnog bruto dohotka.
Urban kaže da to naizgled nije velik udio, ali važna značajka dohotka od kapitala je njegova visoka "koncentriranost". Primjerice, oko 10 tisuća građana s najvišim ukupnim dohotkom prima više od 50 posto ukupnog dohotka od kapitala. Za oko tisuću građana s najvišim dohotkom upravo je dohodak od kapitala glavni izvor primanja, puno važniji od plaće i ostalih izvora.
.webp){kind=icon}
