Trgovci naftom zadovoljno trljaju ruke s obzirom na to da je cijena porasla nakon što su Saudijska Arabija i Rusija smanjile proizvodnju. S druge strane, proizvođači pšenice ne mogu biti zadovoljni jer se suočavaju s najskupljom proizvodnjom u posljednjih 50 godina. Utorak nije bio dobar ni za tehnološke kompanije koje su se u Evropskoj uniji susrele s novim antimonopolskim pravilima, Meta je izgubila spor pred Sudom pravde EU, a Evropska komisija bi mogla pokrenuti i istragu protiv Microsofta. Ali sve ovo ne utiče na najbogatije ljude na svijetu koji su u međuvremenu postali još bogatiji.
Ovo je 5 vijesti za početak dana:
Loša godina za proizvođače pšenice
Počela je žetva pšenice, a poljoprivrednici iz Republike Srpske kažu da je žito prinosom i kvalitetom ove godine iznevjerilo očekivanja proizvođača u Semberiji, s prosječnim rodom tek između tri i pet tona po hektaru. Ponude otkupljivača sada su 0,30 KM, a poljoprivrednici upozoravaju da su imali najskuplju proizvodnju pšenice u posljednjih pola vijeka, koja ih je koštala 0,45 KM po kilogramu na rod od pet tona.
Utvrđene izmjene i dopune Budžeta FBiH
Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta FBiH za 2023. godinu, koji iznosi 6,9 milijardi KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na ovogodišnji. Izmjene i dopune Budžeta FBiH za 2023. godinu bit će hitnim postupkom upućene u parlamentarnu proceduru. Povećana su izdvajanja po osnovu subvencija privatnim i javnim preduzećima, povećani su kapitalni transferi, kao i poticaji za poljoprivredu. Osigurana su i dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu od 10 miliona KM, kao i 3,6 miliona KM za unapređenje aviosaobraćaja i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu.
Nova pravila EU za tehnološke kompanije
Grupa velikih tehnoloških firmi, uključujući Amazon.com i Apple, rekla je Evropskoj uniji (EU) da ispunjavaju uslove da budu podložni značajnim digitalnim antimonopolskim pravilima bloka, što bi moglo imati veliki uticaj na način na koji rade. Sedam platformi je obavijestilo EU da ispunjavaju pragove da budu imenovani kao takozvani "čuvari vrata" (engl. gatekeeper), što znači da imaju prodaju širom bloka od najmanje 7,5 milijardi eura ili tržišnu kapitalizaciju od 75 milijardi eura ili više. Jednom kada se platforma odredi za "gatekeepera", komisija mora potvrditi konkretnu uslugu koju svaka kompanija pruža i da li ta usluga treba da potpada pod određena pravila.
Bogati još bogatiji
Najbogatijih 500 ljudi na svijetu dodalo je 852 milijarde dolara svojim bogatstvima u prvom polugodištu 2023. godine. Svaki član Bloombergovog indeksa milijardera je prosječno zaradio 14 miliona dolara dnevno tokom proteklih šest mjeseci, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg. To predstavlja najbolje polugodište za milijardere od druge polovine 2020. godine, kada se ekonomija oporavila od krize Covida 19. Elon Musk, najbogatija osoba na svijetu, povećao je svoje neto bogatstvo za 96,6 milijardi dolara ove godine do 30. juna, dok je izvršni direktor kompanije Meta Platforms Inc Mark Zuckerberg stekao 58,9 milijardi dolara.
Kina trgovinski sukob prenosi u Evropu
Odluka Kine da ograniči izvoz kritičnih minerala pogodit će ključne sektore u Evropskoj uniji u njihovom nastojanju da dekarboniziraju svoje ekonomije i pokazuje ograničenja zapadnih težnji za preusmjeravanje lanaca snabdijevanja izvan dosega političkih odluka u Pekingu. Kina je najveći svjetski proizvođač dvaju minerala - galija i germanija - koji će biti podvrgnuti ograničenjima izvoza idućeg mjeseca, a koji su ključni za industrije poluvodiča, telekomunikacija i električnih vozila. EU dobiva 71 posto svog galija iz Kine i 45 posto svog germanija. Ova odluka dolazi nekoliko sedmica nakon što je EU predstavila novu strategiju ekonomske sigurnosti, koja traži nadzor izvoza ključnih tehnologija i može ograničiti odlazne investicije u ime nacionalne sigurnosti.
Šta se čitalo u utorak:
Milione na proizvodnji namještaja zaradilo 16 kompanija u FBiH
Poslodavci oba entiteta traže usvajanje izmjena Zakona o PDV-u
Bečarević: U ovom trenutku Južna interkonekcija je mrtav projekt
Slijedi…
Tehnološke kompanije toliko su očajnički tražile talente da bi, umjesto zapošljavanja samo određenih pozicija, nudile posao svakom pripravniku koji bi zadovoljio određene nivoe stručnosti. Koliko je danas situacija drugačija i koliko IT-ijevci strahuju za svoja radna mjesta, čitajte na našem portalu.
Jasno da je "bosanski lonac" nerazumljiv svima i da je politika velika kočnica napretka BiH, a kako na to reaguje privreda i gdje možemo tražiti svoju šansu također ćete moći čitati na Bloomberg Adriji.
.webp){kind=icon}
