.webp){kind=icon}
Japanski uvoz nastavio je rasti, potaknut rastućim cijenama energenata i slabijim jenom, produžujući niz trgovinskih deficita na osmi mjesec zaredom kako se rast izvoza usporavao.
Uvoz je skočio za 31,2 posto u odnosu na godinu ranije zbog viših cijena nafte, uglja i plina, u poređenju s rastom od 28,9 posto koji su predviđali analitičari. Snažnija ekspanzija isporuka čipova podržala je nastavak rasta izvoza, ali je pad isporuka automobila odugovlačio tempo rasta.
Dok se trgovinski deficit smanjio na 412,4 milijarde jena (5,8 milijardi KM), niz padova najduži je od početka 2015. godine, pružajući još jedan mogući razlog za prodaju jena jer japanska valuta nastavlja kliziti u odnosu na dolar.
"Trgovina će biti prilično neutralna za rast u prvom tromjesečju", rekao je ekonomist Yuichi Kodama s Meiji Yasuda Research Institute.
"S obzirom na situaciju u Ukrajini koja opterećuje globalnu ekonomiju, a očekuje se usporavanje Kine, ne mislim da izvoz može biti pokretač rasta u budućnosti", dodao je Kodama.
Šta Bloomberg Economics kaže...
''Izvještaj o vanjskotrgovinskoj razmjeni za mart pokazuje da slabljenje jena postaje pravi problem za ekonomiju. Zemlja je još uvijek opterećena ogromnim trgovinskim deficitom koji će težiti rastu u prvom tromjesečju više od konsenzusnih procjena'', napisao je Yuki Masujima, ekonomist.
Slabiji jen obično je dobar za ekonomiju jer izvoz čini konkurentnijim i povećava vrijednost inozemne zarade. No kreatori politike sve više ukazuju na negativne učinke skupljeg uvoza i viših računa za energiju za potrošače. Također, povećava i troškove materijala koje kompanije kupuju u inozemstvu, smanjujući njihove profitne marže.
''Cijene energije same po sebi rastu, ali ljudi su skloni kriviti slabiji jen za pogoršanje rasta'', naglasio je Kodama, te dodao:''Vlada nema izbora nego nastaviti objašnjavati porast troškova energije i dodavati mjere koje će pomoći ljudima da se nose s tim''.
Premijer Fumio Kishida već je povećao subvencije za gorivo kako bi pomogao domaćinstvima da se nose s višim cijenama benzina. Očekuje se da će sljedećih dana objaviti daljnje ekonomske mjere kako bi ublažio bol zbog rasta cijena.
Podaci iz marta pokazuju da je vrijednost japanskih inozemnih pošiljki porasla za 14,7 posto u odnosu na godinu ranije u poređenju s procjenom ekonomista o porastu od 17,1 posto. Desezonirano, izvoz je u martu porastao za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec nakon pada u februaru.
Japanski izvoz podložan je rizicima na glavnim tržištima. Dok kineska blokada zbog koronavirusa izaziva zabrinutost zbog usporavanja, ta je nacija izvijestila o najvećem padu potrošačke potrošnje i najvišoj stopi nezaposlenosti od prvih mjeseci pandemije. U SAD-u postoji rizik da bi agresivna povećanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije mogla ohladiti potražnju.
Porast vrijednosti isporuka u Kinu naglo se smanjio na 2,9 posto s 25,8 posto u februaru. Izvoz u SAD porastao je za 23,8 posto, dok je izvoz u Evropu porastao za 16,8 posto.
