Novac stvarno kupuje sreću, a korelacija se proteže i preko godišnje zarade od 75.000 dolara koja se do sad smatrala tačkom gde povezanost ta dva faktora prestaje. To je zaključio tim naučnika u kome je i psiholog koji je osvojio Nobelovu nagradu nakon što je prije više od decenije uveo ideju o granici gde korelacija novca i sreće prestaje.
Zadovoljstvo se povećava u skladu sa prihodima, pa čak i ubrzava za plate preko 100.000 dolara godišnje - sve dok osoba uživa određeni osnovni nivo sreće. To su rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 33.391 ljudi koji žive u SAD, a koje je objavljeno prvog marta u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences". Kažu da efekat možemo primjetiti u platama do 500.000 dolara, mada im nedostaju konačni zaključci iznad tog broja.
Rezultati su u suprotnosti sa poznatim radom iz 2010. psihologa Daniela Kahnemana i ekonomiste Angusa Deatona, koji je izvjestio da su sreća i prihodi u koralaciji sve dok plata ne dostigne između 60.000 i 90.000 dolara godišnje.
Sada je Kahneman ponovo analizirao svoj rad u saradnji sa bivšim studentom doktorskih studija na Harvardu i bivšem softverskom menadžeru proizvoda Matthewom Killingsworthom, koji nije našao granicu koja prekida vezu sreće i novca kada je istraživao tu temu u 2021. godini.
Njihov novi rad, koji opisuju kao "protivničku saradnju", našao je granicu, ali samo među najnesrećnijih 20 odsto ljudi, i tek kada počnu da zarađuju preko 100.000 dolara. Ali čak su i pripadnici ove nesrećne grupe postali srećniji jer su se njihovi prihodi povećali do šest cifara. Tek tad za postizanje i efekat sreće više novca prestaje da radi iprobleme koji ostaju ne mogu da reše visoki prihodi.
"Za veoma siromašne ljude, novac jasno mnogo pomaže", rekao je Killingsworth je rekao za New Scientist. "Ali ako imate pristojan prihod i još uvek niste zadovoljni, izvor vaše bijede vjerovatno nije nešto što novac može da popravi."
Depositphotos
Za sve ostale Amerikance izvan ove grupe, više novca znači više sreće, barem u određenoj meri. A za najsrećnijih 30 odsto stanovništva, sreća se povećava čak i kako prihodi prelaze 100.000 dolara.
Pored toga, istraživači su otkrili da je cjelokupni efekat koji novac ima na osobu mali u poređenju sa drugim okolnostima, čak i u poređenju sa nečim jednostavnim kao što su dva slobodna dana na kraju nedeljne.
"Otprilike četvorostruka razlika u prihodima je jednaka efektu vikenda", rečeno je.
Anketirani ljudi bili su zaposleni odrasli između 18 i 65 godina koji žive u SAD, sa prosjekom od 33 godine i srednjim prihodom domaćinstva od 85.000 dolara godišnje. Učesnici su anketirani o svojoj sreći nekoliko puta dnevno koristeći aplikaciju koju je razvio Killingsworth.
Iako je istraživanje obuhvatilo učesnike sa prihodima iznad 500.000 dolara, istraživači su rekli da je definitivno nemoguće reći da je efekat bio prisutan za ljude koji zarađuju više od ovoga.
"Trend se neprestano povećava i u grupi sa najvećim dohotkom (preko 500.000 dolara) u mojim podacima, ali koliko dalje je otvoreno pitanje", rekao je Killingsworth u imejlu Bloomberg Newsu. "Ja sam angažovan da to riješim, ali to još nije zaključeno. "
.webp){kind=icon}
