Stoltenberg nakon devet godina odlazi sa čela NATO-a

Iz Sjevernoatlantskog saveza (NATO) potvrdili su da glavni tajnik Jens Stoltenberg (63) nakon devet godina u listopadu odlazi s te pozicije. Stoltenberg je preuzeo dužnost glavnog tajnika 1. listopada 2014. godine i vodio je Savez kroz nekoliko međunarodnih kriza, od kojih je najrecentnija odgovor NATO-a na rusku agresiju u Ukrajini.

Diplomati u Briselu kažu da nema konsenzusa u vezi s tim tko bi trebao zamijeniti bivšeg norveškog premijera Jensa Stoltenberga. Neki saveznici razmatrali su mogućnost da mu se produlji mandat koji traje već devet godina kako bi mogao nastaviti voditi NATO u krizi izazvanoj ruskim ratom protiv Ukrajine.

No Stoltenbergova je glasnogovornica u nedjelju, nedugo nakon što se vratio sa sastanka u Washingtonu, potvrdila da će potkraj godine odstupiti s dužnosti.

"Mandat glavnog tajnika Jensa Stoltenberga produljen je tri puta i bio je na dužnosti gotovo devet godina", rekla je glasnogovornica Oana Lungescu te dodala: "Mandat mu istječe u listopadu ove godine i nema namjeru tražiti još jedan."

Stoltenbergova odluka da ode s dužnosti izazvat će utrku među visokim europskim dužnosnicima za njegova nasljednika, a u medije su već procurile moguće kandidature.

Europske NATO članice i potencijalne zemlje članice

Glavni tajnik NATO-a uvijek je bio Europljanin, unatoč činjenici da u praksi Washington ima odlučujući glas u imenovanju glavnog tajnika ili možda ovaj put glavne tajnice.

I premda se taj posao svodi na koordinaciju i traženje konsenzusa među 30 država članica Saveza, izbor će se smatrati simbolom NATO-ova usmjerenja u godinama koje dolaze.

Posljednji put kada je Stoltenbergova budućnost bila u pitanju u veljači 2022. godine, kad je imenovan za budućeg guvernera norveške središnje banke, da bi se kasnije povukao iz tog procesa, nagađalo se da će ga zamijeniti žena.

Sedam desetljeća Sjevernoatlantski savez vode muškarci iz Zapadne Europe i mnogi promatrači misle da je vrijeme da kormilo preuzme žena i to s europskog istoka.

Posljednja četiri šefa NATO-a bili su birani naizgled u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu duž obale Sjevernog mora - Britanca je zamijenio Nizozemac, njega Danac, a Danca Norvežanin.

U međuvremenu, strateški fokus Saveza preusmjerio se na njegovo istočno krilo, gdje su nove države članice na Baltiku i Crnom moru suočene s agresivnom Rusijom.

Poljska i baltičke republike dokazale su da su njihova dugogodišnja upozoravanja na Moskvu bila opravdana i predvode traženja da se Ukrajinu naoruža i da joj se pomogne.

To je dovelo do poziva da NATO za glavnu tajnicu postavi litavsku premijerku Ingridu Simonyte ili njezinu estonsku kolegicu Kaju Kallas. Obje su odavno zauzele odlučan diplomatski stav prema Rusiji, ali im u nekim prijestolnicama možda ne bi išlo u prilog.

Neki tvrde da bi imenovanje žene s Baltika moglo biti previše provokativno prema Rusiji, gurajući saveznike, koji već naoružavaju i financiranju ukrajinske snage, bliže izravnom sukobu s Moskvom.

Netko s Baltika

Još nije objavljena nijedna službena kandidatura, ali diplomati u Briselu sugerirali su da bi Nizozemska mogla istaknuti svoju ministricu obrane Kajsu Ollongren.

Britanija je već dala trojicu glavnih tajnika NATO-a i tradicionalno se voli smatrati mostom između Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Britanski ministar obrane Ben Wallace često se spominje kao mogući kandidat, ali to možda ne bi dobro došlo 21 članici NATO-a koje su ujedno članice Europske unije (EU).

Britanija, posebno za vrijeme bivšeg premijera Borisa Johnsona, stekla je prijatelje u Ukrajini pružajući rano i glasno potporu njezinoj obrani, ali brexit je naštetio odnosima Londona s mnogim državama članicama EU.

Time ostaje južno krilo NATO-a, na kojem se ističu osobe kao što su bivši talijanski premijer Mario Draghi i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

A što ako NATO prvi put izabere nekoga izvan Europe i podrži zamjenicu kanadskog premijera Chrystiju Freeland?

"Nema konsenzusa", rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a, s obzirom na to da se govori da administracija Joea Bidena tek treba razmisliti o tom pitanju.

Posljednji vojnici NATO-a uz američke snage napustili su Afganistan u kolovozu 2021. godine, netom prije nego što je Kabul ponovo pao u ruke talibana.

Stoltenberg je bio cijenjen kao glavni tajnik i osobito kao most između europskih saveznika i Washingtona za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je često kritizirao NATO.